IT-9.IX.-LA STAMPA- RAZVOJ EUROPE

ITALIJA LA STAMPA 9. IX. 1999. Periferija Europe Nedavno preseljenje vlade Savezne Republike u Berlin ozakonjuje, makar simbolično, strukturalnu promjenu Europe: premještanje njezina težišta na sjever. Srce europskoga gospodarstva devedesetih se godina snažilo na prostoru London-Pariz-Muenchen- Hamburg-Amsterdam, zahvaljujući i ostvarenju velikih infrastrukturalnih projekata, poput brze željezničke mreže i tunela ispod La Manchea. Na političkom planu, najvažnije su činjenice pristupanje Skandinavije i, zajedno s onim Berlina, rast uloge Bruxellesa, koji će se s punom provedbom procesa integracije unutarnjih zakona, vanjske politike i sigurnosti, uzdići na položaj 'savezne' prijestolnice. I širenje na istok, sa svoje strane, sudjeluje u procesu 'posjevernačenja' Unije, i nije slučajno što su u njemu na 'startnoj poziciji' zemlje poput Poljske, Estonije, Češke i Mađarske. Nema se smisla suprotstavljati rađanju novoga europskog težišta. Potrebno je, međutim, razmotriti neke moguće i neobjavljene posljedice. Ona nama najvažnija vodi naglašavanju dualizma Sjever-Jug. Postoji velika vjerojatnost da dođe do uređivanja europskih poslova koje bi išlo za interesima, stazama gospodarskog razvoja i društvenog razvoja, udaljenima od eurosredozemnoga svijeta, a južnu Europu vodi u rizik da se nađe na periferiji. Ako se ta perspektiva ostvari, posljedice će biti teške. A zbog nje štetu bi trpile tradicionalno snažne i razvijene regije, naviknute u svojoj zemlji, ali i u Europi i svijetu, zauzimati središnje geogospodarske položaje. U Italiji poglavito mislim na Piemont i Lombardiju. Kako bi se izbjegao rizik periferne južne Europe unutar Unije, potrebno je jedno, ne samo talijansko, javno razmatranje (susret sljedeće srijede u fondaciji Agnelli s predsjednikom Kastalonije, Jordijem Pujolom ide u tom pravcu), koje bi omogućilo da se južnoj Europi ponovno pruži nacrt za budućnost i ponovno uspostavi ravnoteža Europske unije u svim aspektima. Ta se utakmica igra na novom terenu, gotovo federalnoj Uniji, čije je temeljno pravilo obveza svih sudionika da prihvate potpuno europske obzore. Ponovno vraćanje južne Europe u središte, u kulturi, politici, gospodarskom i infrastrukturalnom planiranju, suradnji među teritorijima, ne može, ne smije, biti isključiva nadležnost nacionalnih država, nego od regija, gradova, poduzeća, cijeloga društva traži nove odgovornosti. Posebno mi Talijani, koji smo tijekom cijeloga dvadesetog stoljeća bili pogođeni pitanjem juga, i koji smo posljednjih desetljeća vidjeli rađanje padanijskih regija, takozvanog 'sjevernjačkog' pitanja, moramo uložiti najveći napor kako se u XXI. stoljeću ne bi pojavilo novo pitanje južne Europe", piše Marcello Pacini, direktor fondacije Agnelli.