VOA 24. VIII RAZGOVOR S VELEPOSLANIKOM BEKIĆEM O PROMJENI HRVATSKE VALUTE

GLAS AMERIKE - VOA 24. VIII. 1999. U Hrvatskoj se čuju prijedlozi o promjeni valute. Veleposlanik Darko Bekić predlaže da se kuna zamijeni eurom. Prilog Željka Matića. "U trenutku kad se čini da Hrvatska nikad nije bila dalje od europskih integracija, doktor političkih znanosti i hrvatski veleposlanik u Portugalu Darko Bekić predlaže da se hrvatska kuna zamijeni eurom. Zašto? = Zamjena domaće valute eurom bila bi dio ukupnih mjera na području vanjske trgovine, makroekonomskog sustava, monetarnog sustava, ali i pravne države, koji bi zajedno predstavljao ono što zovemo u političkoj terminologiji 'traka za pretjecanje'. Dakle, najkraće rečeno, Hrvatska bi uvođenjem eura, ali i drugim opisanim mjerama, možda uspjela prestići neke druge zemlje kandidate za učlanjivanje u zapadnoeuropske integracije i tako skratila onaj rok koji se sada, i meni osobno i velikom dijelu hrvatske javnosti, čini predaleko, a to je negdje oko 2015. godine. Kuna nije samo valuta, već i zbog svoje stabilnosti, nacionalni ponos. = Kad je riječ o ovome političko-psihološkom problemu, doista, i ja sam svjestan, kao i svi drugi, da je kuna, kao nacionalna valuta koju imamo svega 9 ili koliko godina, i jedan od naših nacionalnih simbola. Ali, molit ću lijepo, zar i jedna funta, zar i jedan franak, lira ili njemačka marka isto tako nisu nacionalni simboli svojih država, i to ne samo deset godina, nego 200 godina. Pa ipak su ta državna gospodarstva, države i narodi svjesno odlučili, dragovoljno se odrekli tih svojih nacionalnih simbola u ime, globalno uzevši, gospodarskih prednosti i koristi koje donosi prihvaćanje eura. A kad je riječ o gospodarskim motivima, motivacija i pozitivno razmišljanje u prvom redu, naspram uvođenja eura, svodi se na činjenicu da je Hrvatska unatoč svojim zakonskim odredbama, koje su vrlo povoljne što se tiče uvođenja stranog kapitala, da ona zapravo trpi izolaciju od stranog kapitala, posebno stranih, privatnih direktnih investicija. A uvođenje eura umjesto kune u Hrvatskoj ohrabrilo bi međunarodni kapital, posebno strane privatne investicije koje bi, po mom mišljenju, s puno većim entuzijazmom i u puno većoj količini dospjeli na hrvatsko tržište i oživjeli naše vrlo mršavo financijsko tržište. To je jedan od naših najvećih problema u tranziciji. Kad bi eurom zamijenili kunu, hrvatska Narodna banka ne bi imala nikakvog utjecaja na tečaj eura jer nije članica europske monetarne unije. = U tom slučaju mi bismo bili, na neki način, robovi ekonomske i monetarne politike europske monetarne unije, ali s druge strane, mislim da bi, ukupno gledajući, koristi koje bi za hrvatsko gospodarstvo, posebno u dužem roku, uslijedile, da bi one daleko nadmašile negativne kratkoročne i srednjoročne efekte koje bi uvođenje eura značilo. Kako u europskoj monetarnoj uniji gledaju na slične prijedloge? = Upravo odlazeći predsjednik Bundesbanke Hans Tietmeyer upozorio je zemlje u tranziciji da je to jedna vrlo hrabra akcija, vrlo hrabar potez, ali moraju biti spremni na teške prijelazne teškoće. Ili na primjer, Hans Van Den Broek, donedavni europski povjerenik za vanjsku politiku, navodno je na jednoj konferenciji, kad su ga novinari iz istočne Europe pitali postoje li šanse za zemlje istočne Europe da uđu u tu traku za pretjecanje, i da jedna drugu prestižu na putu integracije u Europsku uniju, on je pomalo ironično odgovorio: 'Traka za pretjecanje postoji, ali da bi se po njoj vozili, trebali biste imati vještinu jednog Mike Hakinena.' (VOA)