SANTIAGO, 11. rujna (Hina/AP) - Čileanci u subotu obilježavaju 26. godišnjicu vojnog udara, ali ovoga puta bez vođe udara, generala Augusta Pinocheta, koji je u kućnom pritvoru u Velikoj Britaniji.
SANTIAGO, 11. rujna (Hina/AP) - Čileanci u subotu obilježavaju 26.
godišnjicu vojnog udara, ali ovoga puta bez vođe udara, generala
Augusta Pinocheta, koji je u kućnom pritvoru u Velikoj
Britaniji.#L#
Pinochet, koji je nakon što je smijenio marksističkog predsjednika
Salvadorea Allendea 17 godina vladao Čileom, mogao bi biti izručen
Španjolskoj, gdje će mu se suditi zbog kršenja ljudskih prava
tijekom vladavine.
Prvi put u povijesti obljetnica vojnog udara nije državni blagadan
u Čileu. Prošle godine Pinochet je podržao prijedlog da se
godišnjica zamijeni proslavom "Državnoga dana jedinstva", koji bi
trebao biti obilježen u ponedjeljak.
Ipak - sjećanja na krvavi 11. rujna 1973. bacaju sjenu na svaku
zamisao o ujedinjenju u društvu koje je i dalje podijeljeno između
onih koji se zauzimaju za Allendeove ljevčarske ideje i
Pinochetovih desničara.
U petak je policija vodenim topovima rastjerala malu skupinu
komunista koji su pokušali položiti vijenac u predsjedničkoj
palači u čast Allendea, koji je počinio samoubojstvo kako bi
izbjegao uhićenje nakon vojnog udara.
Čileanske su vlasti objavile da su u petak uhićene četiri osobe.
Prije nego što je odletio na Novi Zeland na sastanak na vrhu
azijsko-pacifičke gospodarske suradnje, čileanski predsjednik
Eduardo Frei upozorio je u četvrtak da je policiji naređeno da
upotrijebi "maksimalnu energiju" kako bi održala mir.
Lani je jedna osoba ubijena, a 51 je ranjena kada je policija
suzavcem i vodenim topovima nastojala rastjerati ljevičarske
demonstrante.
Pinochet je vladao do ožujka 1990., a sve do ožujka 1998. zadržao je
moćan položaj vojnog zapovjednika.
Pinochet, uhićen u listopadu prošle godine - nakon što se
oporavljao od operacije u Velikoj Britianiji, bit će saslušan 27.
rujna zbog zahtjeva o izručenju španjolskoga suca Baltasara
Garzona, koji mu želi suditi zbog navodnih kršenja ljudskih prava.
Prema službenome čileanskom izvješću, 3197 osoba ubijeno je zbog
političkih razloga tijekom Pinochetove vladavine, a među njima je i
oko 1100 osoba koje su nestale nakon što su ih uhitile sigurnosne
službe.
Čileanske oružane snage tvrde da nemaju informacija o sudbini
nestalih, ali to objašnjenje ne prihvaćaju obitelji žrtava i
aktivisti ljudskih prava.
(Hina) nab rt