ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Vlada Republike Hrvatske danas je započela postupak izručenja Vinka Martinovića Štele Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu, koji ga tereti za teška kršenja
međunarodnog prava, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović.
ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Vlada Republike Hrvatske danas je
započela postupak izručenja Vinka Martinovića Štele Međunarodnom
sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u
Haagu, koji ga tereti za teška kršenja međunarodnog prava,
izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar
pravosuđa Zvonimir Šeparović.#L#
Ministar Šeparović nije mogao precizirati točan datum
Martinovićevog odlaska u Haag. To je sada stvar "tehnike", no
očekuje se da bi to moglo biti sljedećeg tjedna, kazao je
Šeparović.
Haaški sud zatražio je izručenja Vinka Martinovića Štele i Mladena
Naletilića Tute još u prosincu prošle godine, no na te zahtjeve,
kazao je Šeparović, hrvatska je Vlada imala brojne prigovore.
Ovotjednom odlukom Vrhovnog suda u slučaju Vinka Martinovića Štele
situacija se izmijenila, te je Vlada odlučila da nema zapreke za
njegovo izručenje, o čemu je danas obavijestila optuženika i Haaški
sud, istaknuo je.
Govoreći o izručenju Mladena Naletilića Tute, Šeparović je
istaknuo kako svi postupci protiv njega "miruju" zbog
Naletilićevog teškog zdravstvenog stanja.
Šeparović je podsjetio kako predaja Vinka Martinovića Štele i
Mladena Naletilića Tute Haaškom sudu predstavlja složeni pravni
problem zbog činjenice da su protiv njih, prije nego što je
podignuta "haaška" optužnica, u Hrvatskoj pokrenuti kazneni
postupci zbog djela koja su drukčija od onih za koje ih tereti
Haaški sud i nad kojima on nema nadležnosti.
Stoga su se, dodao je, pregovori između Hrvatske i predstavnika
Haaškog suda koncentrirali na stvaranje odgovarajućeg pravnog
okvira unutar kojeg bi Martinovićeva predaja bila u skladu s
obvezama Hrvatske prema Tribunalu, nužnošću da Hrvatska dovrši
postupke pred svojim sudovima, te potrebom da se zaštiti pravo
Vinka Martinovića na brzo i učinkovito suđenje.
Vinko Martinović je u rujnu 1997. optužen za ubojstvo Jasmine Đukić
1996. godine u Mostaru. Nepravomoćnom presudom je u prosincu 1998.
pred Županijskim sudom u Zagrebu proglašen krivim i osuđen na osam
godina zatvora. U žalbenom postupku Vrhovni sud je ukinuo
prvostupanjsku presudu i predmet vratio u ponovni postupak.
Šeparović je napomenuo kako je u pregovorima s predstavnicima
Haaškog suda došlo do stanovitih razlika u tumačenjima. "Tako je
tužiteljica Louise Arbour tvrdila da je Haaški sud glavni sud za
ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, te da ima prednost
pred svakim drugim postupkom koji se vodi u nekoj zemlji. Hrvatska
nije prihvatila takva tumačenja, jer smatra da ima dužnost provesti
postupak kada protiv nekog skupi dokaze o počinjenim kaznenim
djelima. U tom smo smislu govorili o 'nacionalnom interesu', te i
dalje ostajemo pri svojim stavovima da Haaški sud ima prioritete u
slučaju kaznenih djela ratnog zločina i teških kršenja
međunarodnog prava, za što Martinović pred hrvatskim sudovima nije
osumnjičen", objasnio je Šeparović.
Neovisno od razilaženja u pravnim tumačenjima Hrvatska je u cilju
dobre suradnje sa Haaškim sudom odlučila predati Vinka
Martinovića, što pokazuje, kako je istaknuo, "odlučnost Republike
Hrvatske da u suradnji sa Sudom učini i više od svojih osnovnih
obveza".
Istodobno, dodao je Šeparović, Hrvatska je haaškom Tribunalu
predložila "modus" u kojem bi se na najučinkovitiji način mogli
dovršiti svi pravni postupci protiv Martinovića. Uzevši u obzir da
se pred sudom u Haagu nalazi veliki broj započetih postupaka
Hrvatska je zatražila da se Vinko Martinović, ukoliko njegovo
suđenje ne može početi u najskorije vrijeme, vrati u Hrvatsku gdje
bi se nastavio ponovljeni kazneni postupak pred Županijskim sudom u
Zagrebu, pojasnio je Šeparović. U slučaju osude on bi započeo s
izvršenjem kazne u Hrvatskoj, do početka suđenja pred haaškim
Tribunalom, kada bi bez odlaganja bio izručen u Haag, dodao je.
U slučaju da do početka haaškog suđenja ne odsluži cijelu kaznu on
bi po dovršetku sudskog procesa bio vraćen u Hrvatsku na dovršenje
kazne. Ako bi ga Haaški sud proglasio krivim za djela za koja ga
tereti i osudio na zatvorsku kaznu, Martinović bi je odslužio nakon
eventualne kazne u ponovljenom postupku pred Županijskim sudom,
objasnio je ministar pravosuđa.
"Smatramo da bi se moglo udovoljiti našim zahtjevima, jer smo
uvjereni da je to u najboljem interesu i Haaškog suda i hrvatskog
pravosuđa", kazao je Šeparović.
Podsjetivši kako Hrvatska priprema "Bijelu knjigu" o suradnji s
haaškim Tribunalom, Šeparović je ustvrdio kako će se njenim
objavljivanjem dokazati dobra i ustrajna suradnja s Haaškim sudom,
kojemu je Hrvatska do sada predala 15 optuženika i više od 170
dokumenata. Šeparović je najavio i objavljivanje popisa srpskih i
muslimanskih zločina nad Hrvatima u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini, koje će dostaviti tužiteljici Haaškog suda.
(Hina) am im