NEW YORK, 2. rujan (Hina/Reuters) - Iako bismo zbog ranog odlaska na počinak i ranog ustajanja, prema nekim poslovicama, morali postati zdraviji, bogatiji i mudriji ili zgrabiti dvije sreće, neke osobe, čini se, imaju genetsku
prednost kada je riječ o prilagodbi životnoga stila takvom dnevnom rasporedu.
NEW YORK, 2. rujan (Hina/Reuters) - Iako bismo zbog ranog odlaska na
počinak i ranog ustajanja, prema nekim poslovicama, morali postati
zdraviji, bogatiji i mudriji ili zgrabiti dvije sreće, neke osobe,
čini se, imaju genetsku prednost kada je riječ o prilagodbi
životnoga stila takvom dnevnom rasporedu. #L#
Sindrom ranije faze spavanja (ASPS), poremećaj koji kod pojedinaca
uzrokuje prirodnu sklonost vrlo ranom odlasku na spavanje i jednako
ranom buđenju, nasljedan je i vrlo čest u nekim obiteljima.
Iako poseban gen koji uzrokuje taj sindrom još nije otkriven, shema
nasljeđivanja otkrivena je u tri različite obitelji, što upućuje na
to da bi krivac mogao biti samo jedan gen, tvrde autori izvješća
objavljenog u časopisu "Nature Medicine".
"Taj je sindrom uobičajen kod starijih osoba koje često rano odlaze
na počinak i rano se bude", kaže voditelj istraživanja Louis Ptacek
sa Sveučilišta Utah u Salt Lake Cityu i Medicinskog instituta
"Howard Hughes". Međutim, kod mladih su osoba prijavljena samo dva
slučaja.
U novom istraživanju Ptacek i njegovi suradnici ispitali su tri
različite obitelji. Među članovima tih obitelji primijećen je
naglašen ritam spavanja "kokoši", za razliku od ritma "sove" koja
dugo ostaje budna i kasno ustaje. Sve su obitelji sjevernoeuropskog
podrijetla, a 29 članova tih obitelji, od kojih najmlađi ima 8
godina, zahvaćeno je ASPS-om. Kod 46 članova obitelji nisu se
pojavili simptomi poremećaja.
Iako većina ljudi na godišnjem odmoru odlazi spavati i budi se
kasnije, oni s obiteljskom sklonošću ASPS-u odlaze na počinak i
bude se još ranije. Iako je težina simptoma različita, jedna žena
koja je sudjelovala u ispitivanju odlazila je spavati u 4 popodne, a
budila se u 1 ili 2 ujutro, ako je u tome nisu ometale obiteljske ili
društvene obveze.
Podrobnije proučavanje ponašanja nekih članova obitelji pokazalo
je da je njihov cirkadijski sat namješten 3 do 4 sata ranije nego kod
većine ljudi, kad su u pitanju faktori povezani sa spavanjem, kao
što su promjene tjelesne temperature i razine melatonina.
Otkriće je "bitno za razumijevanje kronobiologije spavanja",
ističe se u uvodniku koji su napisali liječnici Clifford Singer i
Alfred Lewy iz Laboratorija za poremećaje spavanja i raspoloženja
pri oregonskom Sveučilištu za medicinske znanosti u Portlandu.
Dokazano je da izlaganje jakom svjetlu pomaže osobama s ASPS-om kao
i onima koje muči promjena vremenske zone, radnicima u smjenama i
ostalima koji pate od poremećaja sna. Pomoći može i liječenje
melatoninom, tvrde oregonski istraživači.
"Iako osobe kojima ritam spavanja nije poremećen mogu slobodno ići
spavati kad požele, čini se da naši roditelji - kroz DNK - ipak
određuju kad ćemo ići u krevet i kad ćemo se buditi", zaključuju
znanstvenici.
(Hina) car dgk