PARIZ, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Miševi mutanti koji su posebno tjeskobni mogli bi biti dobri za proučavanje nekih oblika patološke tjeskobe kod čovjeka i poboljšanje njezina liječenja, piše časopis "Nature Neuroscience".
PARIZ, 30. kolovoza (Hina/AFP) - Miševi mutanti koji su posebno
tjeskobni mogli bi biti dobri za proučavanje nekih oblika patološke
tjeskobe kod čovjeka i poboljšanje njezina liječenja, piše časopis
"Nature Neuroscience". #L#
Iako svi znamo što je to tjeskoba, oko 25 posto stanovništva ponekad
u životu pati od anksioznih psihičkih poremećaja - fobija, panike i
posttraumatskog sindroma, kažu stručnjaci. Ti poremećaji,
različiti od običnoga straha (kao strah od pauka, dubine ili javnog
nastupa), mogu ozbiljno narušiti svakodnevni život.
Većinu fobija uzrokuje neki posebno traumatičan događaj, ali se
anksiozni poremećaji ne razviju kod svih ljudi pa se pretpostavlja
da kod razvoja te bolesti ulogu imaju i geni.
Pogreška na receptorima "GABA" (gamma-amino-butirička kiselina) u
mozgu, čije je normalno djelovanje inhibicija, mogla bi biti jedan
od razloga pojave tih bolesti.
Anksiozne ili neprilagođene reakcije mogu se liječiti lijekovima
iz obitelji benzodiazepina, a takav je npr. Valium. Aktivna tvar
lijeka prilijepi se na neke dijelove receptora postižući
inhibiciju, što omogućuje kontrolu tjeskobe.
Florence Crestani, Hanns Mohler i suradnici iz Farmakološkog
instituta Sveučilišta u Zuerichu proučavali su s Catherine Belzung
miševe s nepotpunom gamma-sekvencom receptora kod kojih je
primijećena velika anksioznost.
Male doze lijekova koji povećavaju sposobnost djelovanja receptora
GABA omogućile su uklanjanje te povećane anksioznosti miševa s
promijenjenim genetskim svojstvima pa su oni reagirali kao i
drugi.
Zato bi miševi mogli poslužiti za proučavanje nekih oblika
genetskih preduvjeta za pojavu anksioznih poremećaja ili za
poboljšanje njihova liječenja, kaže dr. Michael Fanselow s Odsjeka
za psihologiju Sveučilišta am. savezne države Kalifornije u Los
Angelesu.
(Hina) rug dgk