BA-YU-POMOĆ-GOSPODARSTVO-INFRASTRUKTURA-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Financijsko-poslovne usluge AU 25. VIII. PR: OBJAVLJENA NOVA STUDIJA 'MARSHALLOV PLAN ZA BALKAN' AUSTRIJASALZBURGER
NACHRICHTEN25. VIII. 1999.Nova studija: "Marshallov plan za Balkan""'Marshallov plan za Balkan' naziv je nove studije, koja je u utorak predstavljena u Austrijskoj narodnoj banci. Navedeni niz stručnih članaka izradila je Radna zajednica za znanstvenu gospodarsku politiku u suradnji s Austrijskim društvom za europsku politiku. U izradi studije sudjelovali su istaknuti autori popur bivšeg austrijskog kancelara Franza Vranitzkog, bivšeg vicekancelara Erharda Buseka i međunarodnog povjerenika za Bosnu Wolfganga Petritscha.Studija se bavi političkim, drutšvenim i gospodarskim pretpostavkama za razvoj balkanske regije i mogućnostima međunarodne zajednice da i sama dade svrshishodan doprinos tom projektu. Sveučilišni profesor Ewald Novotny, od 1. rujna podpredsjednik Europske investicijske banke, ukazao je prigodom predstavljanja studije na okolnost da prije pružanja svrsishodne financijske pomoći u balkanskim zemljama valja stvoriti određene pretpostavke poput pravne sigurnosti i djelotvornih ustanova. Primjerice, u Bosni je teško dodjeljivati kredite budući da često
AUSTRIJA
SALZBURGER NACHRICHTEN
25. VIII. 1999.
Nova studija: "Marshallov plan za Balkan"
"'Marshallov plan za Balkan' naziv je nove studije, koja je u utorak
predstavljena u Austrijskoj narodnoj banci. Navedeni niz stručnih
članaka izradila je Radna zajednica za znanstvenu gospodarsku
politiku u suradnji s Austrijskim društvom za europsku politiku. U
izradi studije sudjelovali su istaknuti autori popur bivšeg
austrijskog kancelara Franza Vranitzkog, bivšeg vicekancelara
Erharda Buseka i međunarodnog povjerenika za Bosnu Wolfganga
Petritscha.
Studija se bavi političkim, drutšvenim i gospodarskim
pretpostavkama za razvoj balkanske regije i mogućnostima
međunarodne zajednice da i sama dade svrshishodan doprinos tom
projektu. Sveučilišni profesor Ewald Novotny, od 1. rujna
podpredsjednik Europske investicijske banke, ukazao je prigodom
predstavljanja studije na okolnost da prije pružanja svrsishodne
financijske pomoći u balkanskim zemljama valja stvoriti određene
pretpostavke poput pravne sigurnosti i djelotvornih ustanova.
Primjerice, u Bosni je teško dodjeljivati kredite budući da često
nije posve jasno tko je pravih vlasnik tvrtki, ali i privatne
imovine.
Glede stanja na Kosovu, Nowotny je ocijenio da mnoge političke
osnove još nisu razjašnjene. Među domaćim političarima iz
pokrajine, koja je i dalje službeno u sastavu Jugoslavije, nema
izravnih sugovornika za dugoročniju pomoć pri obnovi, napomenuo je
Nowotny.
Slične dvojbe očitovao je i bivši austrijski kancelar Franz
Vranitzky: 'Moramo krenuti korak dalje od pukog razmatranja koja bi
zemlja pod kakvim uvjetima trebala dobiti koliko novca'. Štoviše,
valja izravno pomoći pri izgradnji nužnih ustanova, ističe
Vranitzky, koji je po vlastitim riječima 1997. za izgradnju
infrastrukture u Albaniji prikupio 1,7 milijardi dolara (...). No
Tirana po Vranitzkom nije taj iznos mogla iskoristiti u potpunosti
budući da nisu postojale nužne političke i upravne strukture -
primjerice, za poboljšanje prometnih veza", prenosi novinar na
kraju izvješća.