ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Zaustavljanje negativnog trenda u željezničkom prometu, povećanje transportnog učinka, teretnog i putničkog prometa, smanjenje troškova poslovanja bez otpuštanja radnika i jačanje prometnog pravca prema
Jadranu, BiH i susjednim metropolama, temeljna su polazišta rada Hrvatskih željeznica (HŽ) u idućem razdoblju, koje je predstavio na današnjoj konferenciji za novinare novi predsjednik Uprave HŽ-a Dragutin Šubat.
ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Zaustavljanje negativnog trenda u
željezničkom prometu, povećanje transportnog učinka, teretnog i
putničkog prometa, smanjenje troškova poslovanja bez otpuštanja
radnika i jačanje prometnog pravca prema Jadranu, BiH i susjednim
metropolama, temeljna su polazišta rada Hrvatskih željeznica (HŽ)
u idućem razdoblju, koje je predstavio na današnjoj konferenciji za
novinare novi predsjednik Uprave HŽ-a Dragutin Šubat.#L#
Istaknuvši kako će HŽ ove godine ostvariti još slabije rezultate
nego prošle godine, Šubat je kazao da će u ovoj godini promet biti na
razini četvrtine prijeratnog željezničkog prometa. "Ako za pet
godina HŽ ostvari polovicu prometa iz 1989. bit će to dobar
rezultat", rekao je napominjući kako je nužno i smanjenje državnih
subvencija na 30 posto ukupnih prihoda HŽ-a. Bez toga se neće
otvoriti prostor za razvoj HŽ-a, ocijenio je Šubat.
Šubat drži da su za Hrvatsku temeljni željeznički pravci 5.,
paneuropski, Rijeka-Zagreb-Budimpešta i Ploče-Sarajevo-Osijek-
Budimpešta te 10. koridor Salzburg-Zagreb-Beograd-Solun.
Budući da je BiH prometno vezana za Hrvatsku, treba poboljšati
željeznički promet u tom pravcu te povećati rad luke Ploče, treba
'puniti' naše luke na Dunavu i Savi, a riječka luka trebala bi
postati glavnom lukom Mađarske i Slovačke, smatra Šubat. Napomenuo
je kako je 10. koridor posebno važan za HŽ posebice nakon rušenja
mosta u Novom Sadu, koji neće biti u funkciji najmanje dvije godine.
HŽ su na tom pravcu ostvarivale promet od 12 milijuna tona dok je on
sada pao na tek 2,5 milijuna tona.
Negativan trend hrvatskog željezničkog prometa u korist cestovnog,
potrebno je izmijeniti mjerama stimuliranja željezničkog prometa i
poboljšanjem infrastrukture. To će, napominje predsjednik Uprave
HŽ-a, ujedno dovesti i do smanjenja vremena putovanja do odredišta.
Primjerice, dok se do Rijeke prije rata putovalo 3,15 sati sada se
putuje 4,30 sati, do Splita je vrijeme putovanja produženo sa 6,30 i
7,50 sati na 8,30 sati, a duže se putuje i do Budimpešte ili Beča,
pojasnio je.
U prilog smanjenju troškova, rekao je Šubat, ide i nova
organizacija rada HŽ-a s manjim brojem članova Uprave (umjesto
četiri sada su dva člana) te izvršnih direktora, kojih je od ranijih
21 sada osam.
Na upit o mogućem ukidanju nerentabilnih pruga, Šubat je kazao kako
treba riješiti njihov status dok će ukidanje "biti zadnja mjera".
Jedno od rješenja za te pruge mogao bi biti prigradski promet za što
je, prema Šubatovim riječima, već napravljena predstudija.
Istaknuvši važnost intenziviranja restrukturiranja HŽ-a, Šubat je
napomenuo kako to namjerava ostvariti zajedno sa sindikatima s
kojima, kaže, dobro surađuje.
Zamjenik predsjednika Uprave HŽ-a Zlatko Dokaza izvijestio je
završenim obnovama na magistralnoj pruzi Savski Marof-Tovarnik te
na prugama u istočnoj i zapadnoj Slavoniji.
(Hina) kg db