CN-IN-krize-diplomati IT-12. VIII.-LA STAMPA - ULOGA KINE: INDIJA I PAKISTAN ITALIJALA STAMPA12.VIII. 1999.Pravi je sudac Kina"Kina igra ključnu ulogu u sukobu između Indije i Pakistana, jer ona je, na neki način, gospodar situacije.
(...) Na jednoj tiskovnoj konferenciji u Pekingu, Madeleine Albright je hvalila kinesko posredovanje u krizi prije godinu dana, kad su Indija i Pakistan pribjegli nizu nuklearnih pokusa.Danas je uloga Pekinga isto toliko važna, ako ne i važnija. Kina je zapravo jako povezana s Pakistanom i jedina je država koja može izvršiti utjecaj na tu islamsku zemlju.S druge strane, mnogi indijski časnici Kinu smatraju pravom strateškom prijetnjom za svoju zemlju i ne kriju svoje mišljenje. Indija je i započela i dovršila 1962. jedan rat s Kinom. Dakle, dovoljno bi bilo da Kina odluči odgovoriti na indijsku retoriku pa da se odmah počne pojačavati regionalna napetost i iznad razina sigurnosti.Osim toga, Kina je, uz Indiju i Pakistan, treća zemlja koja zauzima Kašmir, radi kojega su dvije polovice bivšeg britanskog imperija već vodile tri rata. U tom kontekstu, i u tom čudnom trokutu, Kina je
ITALIJA
LA STAMPA
12.VIII. 1999.
Pravi je sudac Kina
"Kina igra ključnu ulogu u sukobu između Indije i Pakistana, jer ona
je, na neki način, gospodar situacije. (...) Na jednoj tiskovnoj
konferenciji u Pekingu, Madeleine Albright je hvalila kinesko
posredovanje u krizi prije godinu dana, kad su Indija i Pakistan
pribjegli nizu nuklearnih pokusa.
Danas je uloga Pekinga isto toliko važna, ako ne i važnija. Kina je
zapravo jako povezana s Pakistanom i jedina je država koja može
izvršiti utjecaj na tu islamsku zemlju.
S druge strane, mnogi indijski časnici Kinu smatraju pravom
strateškom prijetnjom za svoju zemlju i ne kriju svoje mišljenje.
Indija je i započela i dovršila 1962. jedan rat s Kinom. Dakle,
dovoljno bi bilo da Kina odluči odgovoriti na indijsku retoriku pa
da se odmah počne pojačavati regionalna napetost i iznad razina
sigurnosti.
Osim toga, Kina je, uz Indiju i Pakistan, treća zemlja koja zauzima
Kašmir, radi kojega su dvije polovice bivšeg britanskog imperija
već vodile tri rata. U tom kontekstu, i u tom čudnom trokutu, Kina je
jedina u stanju baciti vodu na plamen. S jedne se strane može
aktivirati, kao što se dogodilo prošle godine, kako bi umirila
uskipjele pakistanske duhove, a s druge strane može jednostavno
odlučiti ne odgovoriti Indijcima koji je optužuju da je uspostavila
sigurnosni pojas oko svojeg teritorija, s Pakistanom na jednoj
strani, s Burmom (također bliskoj Pekingu) bitnicama raketa za koje
se pretpostavlja da su razmještene u Tibetu, a usmjerene su prema
New Delhiju.
Taj kineski utjecaj nije apsolutan. Peking je 1998. djelatno radio
na tome da Pakistan ne odgovori na indijski nuklearni pokus. Ti su
pritisci djelomice bili uzaludni, Pakistan je aktivirao svoje
bombe, ali su se napetosti brzo mirno razbile. Danas je Pekingu u
potpunosti u interesu da održi mir na svojem nemirnom južnom boku.
Kina je već uključena u oštar spor s Tajvanom i potreban joj je mir
kako bi nastavila svoju žurnu politiku gospodarskoga razvoja.
Stoga danas nije vjerojatno da će Pakistan, protiveći se Kini,
krenuti u pravu ratnu pustolovinu, ili da to učini Indija, ljuteći
time svog velikog sjevernog susjeda.
No, suprotstavljeni nacionalno-vjerski fanatizmi, islamistički i
hinduistički, mogli bi nadvladati racionalne računice. Ako bude
tako, produbljivanje krize treba ograničiti, i trebalo bi se
spriječiti njezino širenje na cijelu Aziju, koja pokazuje prve
znakove oporavka, utoliko važnije za svijet zato što gospodarstvo
SAD-a pokazuje prve znakove usporavanja.
Kineska bi uloga tako bila od ključnog značenja za interes Zapada i
Sjedinjenih Država. Paradoks je upravo to. Unatoč brojnim
suprotnostima između Pekinga i Washingtona, pred najvećom
nuklearnom opasnošću od završetka hladnoga rata, SAD i Zapad nemaju
boljih poluga intervencije od onih kineskih.", piše Francesco
Sisci.