US CSM 30.7 SARAJEVSKI SUMMIT

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 30. VII. 1999. Hoće li novi Marshallov plan proraditi na Balkanu? "Zapadni vođe danas gledaju preko zadimljenih ostataka Kosova i Srbije prema nečemu za što se nadaju da bi mogao biti povijesni prodor za ratom uništeno balkansko područje Europe. Ali kako doprijeti do njega? Kako sastaviti zajedno mnoge zaraćene frakcije najsiromašnijeg kutka Europe? Netko bi pomislio da rasprava, održana danas na sarajevskom summitu 40-ak vodećih političara, uključujući predsjednika Clintona, dolazi ravno iz povijesnih knjiga. Po uzoru na Marshallov plan poslije Drugoga svjetskog rata, mogao bi 'uliti' sredstva i ljudsku snagu u jugoistočnu Europu u nastojanju da okrene to područje u smjeru napretka, demokracije i tješnjih veza sa susjedima. Predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Sandy Berger, kaže: 'Imamo povijesnu priliku da nakon Kosova uvedemo ove zemlje u Europu ..., da pomognemo izgraditi Europu složnu, demokratsku i u miru, prvi put u povijesti'. Očito, neće to biti lako. Tisućama godina Balkan je bio raskrižje nadmetanja interesa, kultura i ambicija. Grci, Turci, Rimljani, Germani i druge velike civilizacije borile su se za njegova područja i narode. Sada, s ostatkom Europe, koja postaje sve složnija, i s pomoći Sjedinjenih Država i ostalih zemalja, ovo bi mogla biti prekretnica. Tako barem misli Clintonova Bijela kuća. Diplomati gledaju s oprezom na razdoblje poslije Drugoga svjetskog rata kao na pouku. To je bilo doba kada su se strasti i mržnje snažno razbuktale - i sada, uz vanjsku pomoć, Kontinent ozdravljuje i napreduje od 1945. Nakon II. svjetskoga rata kad je Kontinent ležao u ruševinama i ljudi bili na rubu gladi, Sjedinjene Države osigurale su 13 milijarda dolara u hrani, sirovinama i tehničkoj pomoći. Pomoć, poznata kao Marshallov plan, oživila je Europu velikim dijelom, ali bilo je potrebno da Europljani sami nađu putove suradnje nakon dva svjetska rata. Posljedica je bila postavljanje temelja za današnju Europsku uniju - jednog od najvećih američkih trgovinskih partnera. Clintonova vlada promatra današnji summit kao početak malog Marshallovog plana za jugoistočnu Europu - ali jedan u kojem zapadna Europa snosi većinu troškova, a međunarodne financijske institucije i privatni sektor također imaju veliku ulogu. Kao kod Marshallova plana, postoji zahtjev da područje samostalno zacrta svoju sudbinu i propiše vrstu gospodarskih i demokratskih reforma koje će potaknuti trgovinu i ulaganja, a mogle bi konačno odvesti i u članstvo glavnih 'klubova' - EU, NATO i WTO. 'Važno je dovesti jugoistočnu Europu u glavne gospodarske tokove. Problem bi bio kad bi se marginalizirala', kaže Thomas Henriksen, stručnjak za vanjsku politiku na Hoover institutu Stanfordskoga sveučilišta. Čini se da povijest to potvrđuje, ne samo u slučaju poslijeratne Europe nego i u slučaju Europe nakon hladnog rata, gdje su Poljska, Češka i Mađarska na dobrom putu za integraciju sa zapadnom Europom, a već su i članovi NATO-a. No to još nije kraj izazovima integracije - kao što potvrđuje kolebljiva Rusija. Ako zemlja nije u stanju provesti gospodarsku i demokratsku tranziciju, potrebnu za trgovinu i ulaganja, neće ju ni imati. I to je ono što najviše zabrinjava glede jugoistočne Europe: može li ona provesti do kraja stabilizacijski sporazum, kako je plan integracije nazvan, i provesti do kraja gospodarske i političke reforme koje zahtijeva suradnja sa Zapadom? Jugoistočna Europa se još bori s prijelazom iz komunizma u kapitalizam - s nečim s čime se poslijeratna Europa nije morala boriti. Nadalje, postoji velika gospodarska različitost među tom malom skupinom zemalja, s Bugarskom, Rumunjskom i Slovenijom daleko ispred zemalja kao što je Albanija. Hrvatska je uvelike u kompjutorskom dobu; Bosna se još bori da obnovi ratom uništenu infrastrukturu - da ne spominjemo Kosovo. Srbija je smetnja u području. Zapadni lideri se nadaju da će izolacija srpskog vođe Slobodana Miloševića - koji nije pozvan na sarajevski summit - konačno dovesti do njegova smjenjivanja. Balkanski stabilizacijski sporazum, prvi puta zacrtan na 50-oj obljetnici NATO-a ovog proljeća u Washingtonu, zahtijevat će stvarnu obvezu za one izvan područja, podsjeća Ivo Daalder, stručnjak za Balkan s Brooking instituta. Na summitu se očekuje da će Clinton objaviti nove inicijative za poticanje trgovine i ulaganja. Ovoga tjedna međunarodni donatori obećali su 2,1 milijardu dolara, uključujući 500 milijuna dolara, koje je Amerika obećala Kosovu. Područje će trebati još milijarde i milijarde, kažu analitičari" - piše Francine Kiefer.