ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Planom integracijskih aktivnosti uključivanja u Europsku uniju, što ga je danas prihvatila Vlada, Hrvatska još jednom potvrđuje jasnu opredijeljenost za ubrzano približavanje europskim i euroatlantskim
integracijama. "Strateški cilj hrvatske vanjske politike je doći do stalnog članstva u EU", istaknuo je premijer Zlatko Mateša.
ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Planom integracijskih aktivnosti
uključivanja u Europsku uniju, što ga je danas prihvatila Vlada,
Hrvatska još jednom potvrđuje jasnu opredijeljenost za ubrzano
približavanje europskim i euroatlantskim integracijama.
"Strateški cilj hrvatske vanjske politike je doći do stalnog
članstva u EU", istaknuo je premijer Zlatko Mateša. #L#
Po riječima potpredsjednice Vlade i ministrice europskih
integracija Ljerke Mintas-Hodak, Plan se sastoji od četiri dijela -
programa rada Vlade, trenutnog stanja pripremljenosti u
političkim, gospodarskim i pravnim područjima, a sadrži i tablice
usklađenosti hrvatskoga s pravnim sustavom EU. Sastavni mu je dio i
pregled ustroja tijela državne uprave, dok je u pripremi analiza
stanja i pripremljenost za integraciju gospodarskih područja.
Plan je osnova za široku javnu raspravu, te prvi korak u izradi
sveobuhvatne nacionalne stretegije integriranja. "Plan je podloga
takvoj strategiji i prije mogućnosti uspostave bilateralnih odnosa
s EU u želji da politiku 'samonametnutog pridruženog članstva EU'
što više primjenjujemo", kazala je Ljerka Mintas-Hodak. Takvu
politiku, objasnila je, Hrvatska je sebi nametnula kako ne bi
zaostajala u pripremama za integriranje u EU.
I potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić
prihvaćeni dokument drži neophodnim temeljem u procesu europskog
integriranja Hrvatske. Podsjetio je da Hrvatska sa Europskom
unijom 1995. imala gotovo završene pregovore o sporazumu o
suradnji, no, oni su zamrznuti nakon akcije "Oluja".
Prva prigoda za predstavljanje Plana predstavnicima Vijeća
ministara i Europske komisije bit će 20. srpnja, kada će u
Bruxellesu boraviti Granić i Ljerka Mintas-Hodak. Po njihovim
riječima, taj će sastanak biti i priprema za početak pregovora
Hrvatske i EU o Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju. "Vjerujem
da će se u ranu jesen otvoriti formalni pregovori Hrvatske i EU",
rekao je Granić.
Nakon otvorenog dijela Vladine sjednice, Ljerka Mintas-Hodak
novinarima je izjavila da će razgovori s EU trajati duže vrijeme. Na
početku će naglasak biti na ispunjavanju političkih uvjeta, a kako
razgovori budu odmicali u prvi plan će sve više dolaziti
gospodarski uvjeti, kazala je.
Uz općenite političke uvjete kao demokratizacija, zaštita ljudskih
prava i slično, Granić i Mintas-Hodak posebno ističu da se kao
zahtjevi Hrvatskoj postavljaju proces povratka, te suradnja s
Haaškim sudom. Konsenzus vladajuće i oporbenih stranaka o izbornom
zakonodavstvu i transformaciji HRT-a ministar Granić drži
najvažnijim korakom u dijalogu s EU.
Premijer Mateša novinarima je izjavio kako u Vladi iskreno vjeruju
da HDZ i oporbena šestorica mogu postići konsenzus oko izbornog
zakonodavstva, a ohrabrujućim ocjenjuje i zadnje razgovore oko
izmjena Zakona o HRT-a. "Držim da je u interesu svih da se takvi
dogovori postignu i da Hrvatska u mirnom političkom ozračju ide
prema izborima", kazao je Mateša.
Komentirajući demarš predstavnika međunarodne zajednice oko
pripreme izbornog zakonodavstva, Mateša je tu inicijativu ocijenio
pomalo neuobičajenom. "Ali na takve smo inicijative već pomalo
navikli. Ona je samo dokaz jedne konstante u toj politici prema
Hrvatskoj", rekao je.
O gospodarskom značaju približavanja Hrvatske EU članove Vlade
izvijestio je ministar gospodarstva Nenad Porges. "Brzina
približavanja EU-u presudno će utjecati na održivi gospodarski
razvitak, održanje stopa rasta", kazao je Porges.
Po riječima ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića, daleko se
odmaklo s usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s europskim, no
taj posao još nije završen. Vezano za suradnju s Haaškim sudom,
rekao je da će temeljno polazište biti saborska rezolucija da se
suradnja nastavi, ali da se vodi računa o nacionalnim interesima.
Obvezujući Granića i Ljerku Mintas-Hodak da Plan predstave i uruče
predstavnicima EU, Vlada je zaključila da se taj dokument
proslijedi Saboru, odnosno njegovom Odboru za vanjsku politiku.
Izradu Plana integracijskih aktivnosti uključivanja u EU
koordinirao je Ured za europske integracije, a tijekom
šestomjesečne pripreme na njemu je radilo stotinjak državnih
službenika te domaćih i stranih stručnjaka.
Plan je priređen prema strukturi Bijele knjige Europske komisije za
pripremu pridruženih država srednje i istočne Europe za
integriranjem u unutarnje tržište EU (iz 1995. godine), te uzima u
obzir poznate kriterije iz Kopenhagena za članstvo u Uniji (iz
1993. godine).
(Hina) bm/bn im