IT CDS 1.8. PROŠIRENJE EU NA ISTOK

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 1. VIII. 1999. Poslije Balkana novi europski ciklus "Prije nekoliko dana, upravo u Sarajevu, odnos između Europske unije i svijeta koji ju okružuje možda je postao dinamički element i temelj europskoga ujedinjenja. Definicija opće vanjske europske politike nije više odgodiva čak zbog učinka balkanskoga rata. Ovisno o sposobnosti ljudi koji danas obnašaju vlast u Bruxellesu i u državnim središtima, ako faza otvorena balkanskim ratom i krizom Povjerenstva započne pozitivnim ciklusom procesa europskog ujedinjenja sličnog ostalim procesima koji su slijedili iza 1950.", stoji u komentaru koji se u nastavku osvrće na događaje koji su prethodili stvaranju jedinstvenog tržišta i jedinstvene monete (1984), radu europskog Parlamenta i Povjerenstava (Delors dakle, danas Prodi), dva važna trenutka u europskom kalendaru koji prisiljavaju političke snage (vlade i stranke) da se konstruktivnije pozabave Europom i mogućnostima dinamičnijega gospodarstva... Nadalje se kaže, povijesne okolnosti doista sugeriraju da novi impuls europskom ujedinjenju trebaju dati kako političari tako gospodarstvenici uz uvažavanje kako unutrašnjih tako vanjskih prilika, polazeći radije od djela nego od zakonodavstva. Čini se da je najvažniji cilj zapravo postalo uređenje mira, demokracije, gospodarskog i građanskog napretka zemalja izvan Unije. Ponajprije, na Balkanu je na jedvite jade svršio prvi rat vođen u Europi poslije 1945., u kojemu su europske vlade čvrsto željele pobijediti, ali nisu bile opskrbljene potrebnim vojnim i tehnološkim sredstvima. Interes je bio ponajviše europski, ali je pobjeda uglavnom bila američka. Rat je bio pravedan, ali ne i legitiman, jer se temeljio na načelu ingerencije, čiji razlog i pravila se tek trebaju definirati. Ako se balkanski rat iz '99 pokaže korisnim i možda upravo dobročiniteljskim, ovisno o tome kako će se vladati u miru, materijalna, politička i civilna rekonstrukcija bivše Jugoslavije pripast će Europljanima. Ali, osim Balkana, cijelo prostrano kopneno područje koje obrubljuje Uniju, od sjeveroistoka do jugozapada, traži mir, demokraciju, gospodarski i građanski napredak, pogledom uprtim u Europsku uniju kako bi dobili njezino vodstvo i oslonac. To područje obuhvaća republike nastale raspadom Sovjetskog Saveza i zemalje srednje i istočne Europe, Tursku, Srednji istok, i zemlje na jugu Mediterana. Treba usklađivati očekivanja najbližih susjeda i primarne interese Europske unije, jer su njezina sigurnost i blagostanje ugroženi ako je ona okružena nesrećama i stalnim rizicima poput nestabilnosti i političkih pritisaka, nacionalnih ratova, etničkih i vjerskih progona, neodrživog demografskog prirasta, gospodarskih i financijskih kriza. Nastojati reducirati takve nesreće i rizike u zemljama sad pomirenim u Europskoj uniji, povijesna je i moralna dužnost jer se radi o nesrećama i rizicima koje su ti isti izazvali sebi i drugima. Unija, konačno ima potrebne resurse i znanje potrebne za djelotvorno djelovanje: to je zapravo područje gospodarski najbogatije na svijetu, poslije Sjedinjenih Država, od kojih puno bolje poznaje povijest, kulturu, jezike, gospodarske i političko- administrativne strukture susjednih zemalja. Legalni instrumenti, gospodarski i administrativni uglavnom su spremni; moraju se rabiti na određen i dosljedan način u službi jasno zacrtane politike, ističe između ostalog list, podsjećajući kako je potrebno namaknuti još novca za proširenje europske zajednice, i pratiti to djelima a ne samo zakonodavstvom. Za neke se zemlje, poput Mađarske, Poljske ili Češke, proširenje može izvršiti u okvirima razvoja i sigurnosti dok se za druge, primjerice Ukrajinu ili sjevernu Afriku, trebaju elaborirati različiti instrumenti i načini primjereni odgovarajućoj vanjskoj politici: kao što je tehnička pomoć, ugovori o suradnji na području sigurnosti, potpora razvoju, savezi, unaprjeđivanje regionalnih sporazuma o suradnji. S Marshallovim planom Sjedinjene Države bi bile u mogućnosti kombinirati tri elementa koja označavaju sljedeću evoluciju istočne Europe: konsolidiranje demokracije, gospodarski razvoj, pomirenje među neprijateljima. Sve su to elementi koji se trebaju ostvariti i kojima teže zemlje europske zajednice. To su upravo iste one vrijednosti koje nakon pedeset godina i one moraju obnoviti na svojim prostorima, zaključuje Tommaso Padoa- Schioppa.