BBC-PREGLED TISKA-13-7

BRITANSKI RADIO - BBC 13. VII. 1999. Pregled tiska "Jutrošnje britanske novine, kao što kaže podnaslov jednog članka u 'The Independentu', polako zaboravljaju kosovsku krizu, pa čak ih ni demonstracije protiv Slobodana Miloševića u Srbiji nisu potaknule da području Balkana posvete brojnije novinske retke. 'The Times' se bavi jučerašnjim demonstracijama u Valjevu i navodi riječi slikara Bogoljuba Arsenijevića koji ih je organizirao: 'Oporbene stranke nisu spremne za promjene, ali mi jesmo. Podržao bih svakoga čovjeka koji upotrebljava silu protiv Miloševića jer je i on sam okrutan, i zato se i mi moramo ponašati na isti način'. Nasiljem se na posredan način bavi dopisnik 'The Independenta'. Naime, on svoj članak posvećuje filmu 'Nož', koji puni beogradska kina, a koji je snimljen prema romanu jednog od čelnika srpske oporbe, Vuka Draškovića. 'Nož' se prikazuje pred punim gledalištem, izvješćuje Steve Crawshaw iz Beograda, a kroz njegovu se priču, smještenu u nacističku marionetsku Hrvatsku za vrijeme Drugoga svjetskog rata ponavlja srpska mantra - Srbi su vječne žrtve. No, oni koji zadivljeni izlaze iz kina odbijaju svaku usporedbu s Kosovom. Potvrđuju time, kaže novinar, nastojanje Srba da čvrsto zatvore oči pred srpskim zločinima, da ih učine beznačajnima i izmišljenima, dok sve srpske patnje čine i te kako stvarnima. Vuk Drašković bi mogao postati predsjednik postmiloševićevske Srbije, nastavlja dopisnik, no takva mogućnost neće pretjerano razveseliti one koji bi htjeli da Srbija postane tolerantna zemlja. S time se, čini se, slaže jutrošnji 'The Daily Telegraph'. Naime, taj list u jednom od svoja dva mala članka koja posvećuje Jugoslaviji, tvrdi kako Washington ne vjeruje da se u Srbiji pojavio čovjek koji bi mogao zamijeniti Slobodana Miloševića. Vuka Draškovića, koji je jučer najavio pomirenje s ostalim čelnicima oporbe, Amerikanci smatraju oportunistom, dok za Zorana Đinđića drže da nema dovoljno karizme i kvaliteta vođe. I 'The Guardian' spominje Vuka Draškovića i njegovu odluku da se pridruži antimiloševićevskim prosvjedima. No, za razliku od 'The Daily Telegrapha', 'The Guardian' nalazi gospodina Draškovića karizmatskom ličnošću. 'The Independent', 'The Times' i 'The Financial Times' bave se i gospodarskim aspektom rješavanja balkanske krize. Tu se vijesti ne doimaju povoljno. Naime, 'The Times' izvješćuje kako je Finska izrazila sumnju da će se sastanak na vrhu zemalja koje sudjeluju u Sporazumu o stabilnosti za jugoistočnu Europu održati, kao što se očekivalo, potkraj srpnja u Sarajevu. Naime, premalo je vremena da bi se organizirao skup od kojih 30-ak zemalja, a Sarajevo, uz to, nema sve potrebno da bi se to uspješno izvelo. List također javlja da još nisu donesene odluke o novcu koje bi međunarodne financijske organizacije trebale odvojiti za izgradnju Balkana. EU namjerava izdvojiti 320 milijuna funta za obnovu Kosova u sljedećih šest godina, izvješćuje list. 'The Financial Times' u svom je izvješću opširniji. On kaže da će EU taj novac namaknuti tako što će smanjiti pomoć ostalim dijelovima svijeta. No, Europljani su upozorili kako oni ne mogu sami snositi teret obnove Balkana, već očekuju pomoć međunarodnih financijskih institucija poput Svjetske banke, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te nekih zemalja donatora. Danas će o Balkanu raspravljati ministri financija zemalja G-7, nastavlja list te tvrdi kako oni neće govoriti o troškovima pomoći Balkanu, već će razraditi plan za mobiliziranje međunarodne financijske pomoći te strategiju pomoći Kosovu i susjednim zemljama. Na tom bi skupu danas u Bruxellesu trebali biti i glavni direktor MMF-a Michael Camdessus, koordinator Sporazuma o stabilnosti za jugoistočnu Europu Bodo Hombach te posebni predstavnik UN-a za Kosovo Bernard Kouchner, tvrdi 'The Independent'. Da im zadatak neće biti lak, kaže dalje list, navijestio je jučerašnji izvještaj Svjetske banke koja je upozorila na tehničke i zakonske probleme. Naime, Kosovo je, tehnički, i dalje dio Srbije koja je pod međunarodnim sankcijama, kaže list. Što znači da ne može, recimo, dobiti zajam od Svjetske banke jer mu vlada ne može biti jamac. Nadalje, njegova infrastruktura čvrsto je povezana s ostatkom Jugoslavije. U svom izvješću Svjetska banka navodi i štete koje je kosovska kriza prouzročila susjedima te među oštećenima navodi Hrvatsku, odnosno njezin turizam. List tome dodaje da će zbog kosovske krize privredni rast u šest zemalja koje okružuju Jugoslaviju (Bugarskoj, Rumunjskoj, Makedoniji, Bosni, Hrvatskoj i Albaniji) ove godine pasti za tri do četiri posto". (BBC)