S-US-IZVJEŠĆA-Tržište/cijene-Makrogospodarstvo-Gospodarski pokazatelji US 13. VII. NYT GLOBALIZACIJA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES13. VII. 1999.Globalizacija proširuje raskorak između bogatih i siromašnih, kaže UN-ovo
izvješće"Globalizacija pogoršava raskorak između bogatih i siromašnih zemalja i pojačava američku prevlast na gospodarskim i kulturnim tržištima svijeta, prema najnovijem izvješću o ljudskom razvoju koji je u ponedjeljak objavio UN-ov Program za razvoj", piše Judith Miller."Izvješće na 262 stranica, deseto koje je Program objavio, ovaj se put usredotočilo na širenje interneta i računalne tehnologije i učinak globalizacije. Ono zaključuje da bi se takozvana 'pravila globalizacije' trebala ponovno napisati da bi se spriječio još veći pad u 60 zemalja kojima je lošije nego što im je bilo 1980. Iako ne daje specificirane prijedloge kojima bi se postiglo da međunarodna tržišta rade 'za ljude umjesto za profite', izvješće preporučuje, poput prethodnih inačica, brži oprost od duga, preusmjeravanje pomoći u najsiromašnije zemlje i osnivanje skupine koja bi ocjenjivala 'globalno upravljanje'. Ono također zagovara porez od 1 centa na duge e-mailove, kako bi se prikupilo 70
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
13. VII. 1999.
Globalizacija proširuje raskorak između bogatih i siromašnih, kaže
UN-ovo izvješće
"Globalizacija pogoršava raskorak između bogatih i siromašnih
zemalja i pojačava američku prevlast na gospodarskim i kulturnim
tržištima svijeta, prema najnovijem izvješću o ljudskom razvoju
koji je u ponedjeljak objavio UN-ov Program za razvoj", piše Judith
Miller.
"Izvješće na 262 stranica, deseto koje je Program objavio, ovaj se
put usredotočilo na širenje interneta i računalne tehnologije i
učinak globalizacije. Ono zaključuje da bi se takozvana 'pravila
globalizacije' trebala ponovno napisati da bi se spriječio još veći
pad u 60 zemalja kojima je lošije nego što im je bilo 1980.
Iako ne daje specificirane prijedloge kojima bi se postiglo da
međunarodna tržišta rade 'za ljude umjesto za profite', izvješće
preporučuje, poput prethodnih inačica, brži oprost od duga,
preusmjeravanje pomoći u najsiromašnije zemlje i osnivanje skupine
koja bi ocjenjivala 'globalno upravljanje'. Ono također zagovara
porez od 1 centa na duge e-mailove, kako bi se prikupilo 70
milijarda dolara godišnje koji bi se uložili u povezivanje onih
koji nemaju pristup internetu.
Izvješće upozorava da uočljive, sve veće nejednakosti u raspodjeli
bogatstva znače 'opasnu polarizaciju' između bogatih i siromašnih
zemalja. 'Globalne nejednakosti u prihodu i životnom standardu
dosegle su groteskne razmjere', upozorava se u izvješću.
Kao u prethodnim izvješćima, i ovo malo govori o ulozi koju same
siromašne zemlje igraju u svojoj nevolji. Ono govori malo o
korupciji i lošem upravljanju resursima u mnogim siromašnim
zemljama, što je obeshrabrilo strana ulaganja i bacilo u vjetar
milijune dolara inozemne pomoći.
U izvješću se ističe premoćna uloga Sjedinjenih Država, i kao
rezultat toga, engleskog jezika - jezika 80% stranica na internetu
- na novom tržištu globalnih telekomunikacija. Također se bilježi
da se 26% Amerikanaca služi internetom - naspram 3% Rusa, 0,4%
stanovništva južne Azije i 0,2% stanovnika arapskih zemalja. I kaže
se da Sjedinjene Države imaju više računala od ostatka svijeta
zajedno.
Izvješće također ističe da je godišnja prodaja General Motorsa veća
od iznosa bruto domaćih proizvoda Tajlanda ili Norveške, i da Ford
stvara više prihoda nego Saudijska Arabija. Amerika i druge bogate,
industrijske zemlje drže 97% svih svjetskih patenata.
Nadalje, stoji u izvješću, raskorak između globalno dobro
povezanih i nepovezanih ljudi vjerojatno će rasti još više, s
obzirom na razvoj tehnologije. Očekuje se da će sadašnji broj
korisnika interneta, 150 milijuna ljudi, narasti na 700 milijuna do
2001. godine. Amerikanac treba uštedjeti iznos jedne svoje
mjesečne plaće da bi kupio računalo; stanovnik Bangladeša mora
uštedjeti iznos svojih ukupnih osmogodišnjih prihoda da bi učinio
isto.
Richard Jolly, glavni autor izvješća, kaže da ono nije ni
antiameričko niti da zauzima stajalište protiv slobodnih tržišta.
'Izvješće prihvaća tržišta kao najbolje jamstvo djelotvornosti',
kaže Jolly, 'no ne nužno i pravednosti.'
Amerika je, izjavio je on, među prvima shvatila opasnosti monopola
i donijela antitrustovske zakone kako bi ublažila koncentraciju
gospodarske moći u 'megakorporacijama' - 10 najvećih svjetskih
korporacija. Međunarodna zajednica, izjavio je on, tek treba
shvatiti kako riješiti problem takvih koncentracija na globalnom
tržištu."