DE-YU-INTERVIEW ČANAK NJ 5.VII.-TAZ-MILOŠEVIĆEVA VLADAVINA NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG5. VII. 1999.'Miloševićeva je vladavina izgrađena u krvi' "Nenad Čanak, predsjednik socijaldemokratskog saveza Vojvodine, teško može zamisliti suživot
etnija na Kosovu. Zahtijeva federalnu Srbiju sa širokom autonomijom za pojedine dijelove zemlje. - Poslije prosvjeda u Čačku, i u Novom Sadu su ljudi izišli na ulice. Jesu li ti prosvjedi pravi put za rušenje Miloševića?= Jedini mogući put. U srpski sam parlament izabran 1997. Kad smo ja i nekolicina mojih kolega obavili pritisak da vladu prisilimo da zauzme stajalište o onomu što se 1998. događalo na Kosovu, oduzet nam je mandat. Tamo gdje je to moguće, bez zakonske podloge, znači da parlament služi samo za prikrivanje totalitarnog značaja režima.- Kako bi mogao izgledati scenarij poslije Miloševićevog odlaska?= Najprije treba uvesti prijelaznu vladu koja će poslije šest mjeseci organizirati nove izbore. Nije presudno tko će biti članovi vlade. Važno je da među sudionicima postoji konsenzus o tomu što treba napraviti, a to znači: slobodan pristup medijima za različite političke snage, što za ljude predstavlja realne izglede da
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
5. VII. 1999.
'Miloševićeva je vladavina izgrađena u krvi'
"Nenad Čanak, predsjednik socijaldemokratskog saveza Vojvodine,
teško može zamisliti suživot etnija na Kosovu. Zahtijeva federalnu
Srbiju sa širokom autonomijom za pojedine dijelove zemlje.
- Poslije prosvjeda u Čačku, i u Novom Sadu su ljudi izišli na ulice.
Jesu li ti prosvjedi pravi put za rušenje Miloševića?
= Jedini mogući put. U srpski sam parlament izabran 1997. Kad smo ja
i nekolicina mojih kolega obavili pritisak da vladu prisilimo da
zauzme stajalište o onomu što se 1998. događalo na Kosovu, oduzet
nam je mandat. Tamo gdje je to moguće, bez zakonske podloge, znači
da parlament služi samo za prikrivanje totalitarnog značaja
režima.
- Kako bi mogao izgledati scenarij poslije Miloševićevog odlaska?
= Najprije treba uvesti prijelaznu vladu koja će poslije šest
mjeseci organizirati nove izbore. Nije presudno tko će biti članovi
vlade. Važno je da među sudionicima postoji konsenzus o tomu što
treba napraviti, a to znači: slobodan pristup medijima za različite
političke snage, što za ljude predstavlja realne izglede da
biraju.
- Kako prosuđujete izglede radikala Vojislava Šešelja na idućim
izborima?
= Teško je reći. Držim da bi oni koji su poput Šešelja krivi za ratne
zločine morali biti isključeni iz izbora.
- Kako bi se trebao angažirati Zapad?
= Obnova Srbije važna je zadaća. Na žalost zemljom vladaju lopovi i
lažljivci. Zbog toga nastojimo uspostaviti izravnu suradnju između
Novoga Sada i Beča. Beč će ponovno izgraditi srušeni most na Dunavu.
No režim pokušava sve, kako bi spriječio izravnu pomoć, jer tako
novac neće otići u džepove vladajućih. Čak je austrijskim
inženjerima uskraćena viza.
- Je li ispravno što Zapad pomoć za obnovu veže na Miloševićevo
odstupanje?
= Da, no to ne može biti cjelokupan projekt. Istodobno treba
poduprijeti one snage koje su dostojne povjerenja. One koje protiv
Miloševića izlaze na ulice, koje ga žele srušiti i odvesti u Haag.
- Kako bi potpora trebala konkretno izgledati?
= Milošević ima tri potpornja: represiju, nadzor nad tijekom novca
i nadzor nad elektronskim medijima. Jednoga od njih treba otpiliti.
Trebalo bi otvoriti neovisnu televizijsku postaju koju bi
financirao Zapad.
- Zašto je oporba do sada šutjela o Kosovu?
= Kosovo nije bilo problem, nego ga je Milošević napravio
problemom. Njegova je vladavina izgrađena u krvi, trebaju mu
napetosti i ratovi. Jedan dio oporbe, poput stranke Zorana Đinđića,
šutio je o tomu i rabio sličan način govora kao i Milošević, u nadi
da će pridobiti njegove pristaše. Mnogi iz tog dijela oporbe ni sami
ne vjeruju u ono što govore. To dakako potkopava njihovu
vjerodostojnost.
- Kakvu ulogu će u buduće imati obrada prošlosti?
= Ta se rasprava mora povesti sada. No za to ljudi tek moraju saznati
što se dogodilo. Ni sada 70 posto Srba još ne zna tko je tijekom tri
godine bombardirao Sarajevo. Na Kosovu su počinjeni strašni
zločini u ime Srbije. Istodobno su u Srbiji bili jako izraženi
protualbanski osjećaji. Albanci nisu bili ljudi. Prema tomu,
njihovo je uništavanje imalo isto značenje kao i uništavanje
životinja.
- Kakvi su izgledi za suživot etnija na Kosovu, poslije svega što se
dogodilo?
= Vrlo sam skeptičan. Ljudi na Kosovu puni su bijesa i gorčine. Čak
ako dio njih oprosti ili zaboravi, to će jako dugo trajati. Nasuprot
tomu, strukture u Vojvodini među različitim narodnosnim skupinama
još su netaknute. Još.
- Što znači:još? Žele li i ljudi u Vojvodini neovisnost?
= Želimo autonomiju. Tijekom rata to pitanje nije bilo na dnevnom
redu, ali sada opet izranja. To je također razlog što Milošević
uvijek proizvodi ratove kako bi ta pitanja držao ispod poklopca. U
Novom Sadu je na ulicama bilo 25 tisuća ljudi. Zahtijevaju
Miloševićevu ostavku i žele da novac, koji sada otječe u Beograd,
ostane u Vojvodini. Samo tim sredstvima možemo očuvati različite
kulture.
- Kakav status zamišljate?
= Naša je zamisao federalna Srbija s pet federalnih jedinica:
Vojvodinom, Sandžakom, Kosovom, srednjom Srbijom i Beogradom. S
neovisnom Crnom Gorom trebalo bi sklopiti međudržavni sporazum
koji uređuje suradnju. Vojvodina i Kosovo moraju u toj federaciji
dobiti status republike. Inače neće biti moguće zadržati Kosovo u
Srbiji. A ako se Vojvodini uskrati taj status, najkasnije za deset
godina postat će novo Kosovo.
- U Crnoj Gori pojačane su jugoslavenske postrojbe. Hoće li se
Milošević i tamo umiješati?
= Postoje naznake za to. Režim bez napetosti i ratova ne može
opstati. Stoga će u Crnoj Gori opet pokušati. Upitno je ima li još za
to snage.
Razgovor s Nenadom Čankom vodila je Barbara Oertel.