GB-YU-KRIZA-VOJSKA-INTERVIEW-BORBE-Ratovi-Obrana BBC-PAUL BEAVER - INTERVIEW-14-6 BRITANSKI RADIO - BBC14. VI. 1999.Interview: Paul Beaver"Zračna operacija NATO-a protiv Jugoslavije trajala je 78 dana. U sklopu nje bilo je izvedeno 35
tisuća zračnih napada, upotrijebljeno je 23 tisuće projektila i bombi, a NATO procjenjuje da je, među ostalim, uništeno oko 120 jugoslavenskih tenkova i gotovo svi lovci 'mig-29'. No, kakve će dugoročne posljedice imati NATO operacija i hoće li utjecati na razmišljanje ratnih stratega i planiranje budućih ratova, pitali smo dr. Paula Beavera iz londonskog međunarodnog Instituta za strateške studije. Žarko Vodinelić upitao ga je jesu li u pravu oni koji kažu da je zračna kampanja NATO-a pokazala da zračna sila može biti presudna u sprezi s diplomacijom ili je ovo bio poseban slučaj iz kojeg se ne mogu izvlačiti opći zaključci?= Mislim da se može i na treći način promatrati problem. Zračna operacija odigrala je presudnu ulogu u prisiljavanju predsjednika Miloševića da se usredotoči na stvarnost, osobito pri kraju kampanje, kad je jugoslavenska vojska pretrpjela znatne gubitke širom Kosova. Na promjenu njegova stava također je utjecala odlučnost europskih zemalja, Velike Britanije, Francuske i
BRITANSKI RADIO - BBC
14. VI. 1999.
Interview: Paul Beaver
"Zračna operacija NATO-a protiv Jugoslavije trajala je 78 dana. U
sklopu nje bilo je izvedeno 35 tisuća zračnih napada,
upotrijebljeno je 23 tisuće projektila i bombi, a NATO procjenjuje
da je, među ostalim, uništeno oko 120 jugoslavenskih tenkova i
gotovo svi lovci 'mig-29'. No, kakve će dugoročne posljedice imati
NATO operacija i hoće li utjecati na razmišljanje ratnih stratega i
planiranje budućih ratova, pitali smo dr. Paula Beavera iz
londonskog međunarodnog Instituta za strateške studije. Žarko
Vodinelić upitao ga je jesu li u pravu oni koji kažu da je zračna
kampanja NATO-a pokazala da zračna sila može biti presudna u sprezi
s diplomacijom ili je ovo bio poseban slučaj iz kojeg se ne mogu
izvlačiti opći zaključci?
= Mislim da se može i na treći način promatrati problem. Zračna
operacija odigrala je presudnu ulogu u prisiljavanju predsjednika
Miloševića da se usredotoči na stvarnost, osobito pri kraju
kampanje, kad je jugoslavenska vojska pretrpjela znatne gubitke
širom Kosova. Na promjenu njegova stava također je utjecala
odlučnost europskih zemalja, Velike Britanije, Francuske i
Njemačke prije svega, da razmjeste znatno oružje i vojne snage u
Makedoniji i Albaniji. A ne smijemo zaboraviti ni diplomaciju - s
ruske i finske strane, a u ime EU-a. Sve je to utjecalo i mislim da
još nije dokazano da se samo zračnom silom može pobjeđivati u
ratovima. No, isto tako vrijedi i tvrdnja da se bez zračne sile ne
može dobiti rat. Sve je jasnije i da je za uspješnu zračnu operaciju
potrebno specifično oružje, prije svega precizno vođeni
projektili.
Zapovjednik NATO-ovih snaga za Europu general Wesley Clark izjavio
je da je u slamanju vojne sile na Kosovu bila značajna i uloga OVK-a
koji je, tvrdi general Clark, natjerao srbijanske postrojbe da
iziđu iz zaklona pa su NATO-ovi napadi na Srbe mogli biti
djelotvorniji. Paula Beavera pitamo slaže li se s tom ocjenom.
= U svakom slučaju, takav se zaključak nametao početkom prošlog
tjedna. OVK je prisilio dvije brigade jugoslavenske vojske da iziđu
na brisani prostor, gdje su kasnije napadnute. No, mislim da je OVK
u najboljem slučaju samo ometao jugoslavensku vojsku, to nisu dvije
ravnopravne sile. OVK je još znatnim dijelom pod nadzorom ljudi
koji su upleteni u mafijaške poslove, pranje novca, krijumčarenje
droge itd. To neće biti jezgra oružanih snaga Kosova. OVK je imao
svoj udio u ovome ratu, ali to nije bila presudna uloga.
Sigurno je da će se rasprava o dometima i učinku zračnih operacija
ovakve vrste nastaviti u budućnosti. Zato pitamo gospodina Beavera
kako će kosovske operacije utjecati na razmišljanje stratega i
planera budućih ratova.
= Nema dvojbe da će stručnjaci u budućnosti gledati na zračnu silu,
a osobito na uporabu bomba srednje jačine, kao na vrlo učinkovitu
metodu. Nevjerojatno je pomisliti da se u tisućama operacija
dogodilo samo 20 većih incidenata u kojima su projektili pogrešno
upućeni. Poginulo je oko 1500 civila i, koliko god je to za
žaljenje, to nije velik broj ako se ima na umu što se događalo u
zračnim operacijama u prošlosti. Potpuno sam siguran da će se ova
vrsta operacija, u kojoj nije poginuo nijedan vojnik NATO-a, iako
su izgubljena dva zrakoplova, ocijeniti krajnje uspješnom i
poslužiti kao uzor za budućnost. Stručnjaci će se u budućnosti
svakako usmjeriti na još bolje razmještanje zrakoplova i na još
razorniji učinak bomba".
(BBC)