FINANCIJSKI BILTEN 294.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 294. 24. lipnja - 01. srpnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O HŽ-u, potpori VUPIK-u i Preradi 8. Škegro o povećanju cijena benzina 9. Savjet HNB: Makroekonomska stabilnost i dalje zadovoljavajuća ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 24. VI. 5.000.000 5.000.000 12,40 % 122.895.000 25. VI. 13.000.000 9.900.000 11,86 % 138.710.000 28. VI. 14.300.000 3.300.000 12,45 % 156.890.000 29. VI. 18.000.000 9.000.000 11,61 % 203.225.000 30. VI. 15.000.000 9.750.000 11,70 % 203.655.000 01. VII. 15.000.000 4.500.000 12,44 % - Dnevni prosjek 13.380.000 6.908.000 12,07 % 165.075.000 Ovoga je tjedna potražnja na Tržištu novca porasla - i u dnevnom i u noćnom kreditiranju. U prvom krugu prekonoćnog trgovanja potražnja je posljednjih dana veća od 200 milijuna kuna. Premda je i ponuda vrlo visoka, novca nema dovoljno da bi se utažili kreditni apetiti svih banaka koje ga trebaju. Stoga posljednjih dana nepokriveno ostaje od 14 do 50 milijuna kuna noćne potražnje. I nakon dnevnog kreditiranja velik dio potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren. No, to nije posljedica nedostatka novca - ponuda je posljednjih dana čak dvostruko veća od potražnje - nego poznatih kreditnih ograničenja. Kako bilo, i ovoga su tjedna veliku većinu prometa predstavljali opozivni krediti po cijeni od 11 (boljim korisnicima) i 12 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 169 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 106 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,14 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 53 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,15 posto, upisani zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna. Od 30. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 864,7 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna bilo aktivno 14 dionica, a promet je dosegnuo 11,4 milijuna kuna, što je oko 1,7 milijuna više nego tjedan dana prije. Najveći promet, čak 7,7 milijuna kuna, ostvaren je u trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke. No, cijena im je, pritom, pala pet kuna. I većina je ostalih dionica izgubila na vrijednosti. Najviše je, čak 24 posto, potonula cijena dionica Croatia osiguranja B serije. Dionica Karlovačke pivovare pojeftinila je pak pet kuna, a slijedila ju je dionica Podravke s gubitkom od tri kune. Cijene Jadran-Turista te Riječke i Dalmatinske banke pale su pak dvije kune, dok je dionica Plive pojeftinila jednu kunu. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo tri dionice. Najviše je, četiri kune, porasla cijena Arenaturista. Slijedila ju je dionica Kraša s dobitkom od 3,30 kuna, dok je cijena Končara porasla tri kune. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks izgubio je ovoga tjedna tri boda te pao na 723 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. VI. - 01. VII. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 60 60 60 18.840 Pliva PLVA-R-A 525 550 550 2.408.960 Podravka PODR-R-A 75 78 75 134.844 Varaždinska banka 72 72 72 60.480 Viktor Lenac 45 47 45 31.078 Zagrebačka banka 0 725 736 735 7.730.578 Arenaturist 22 26 26 11.516 Croatia osiguranje B 760 760 760 7.600 Istraturist 18 18 18 2.772 Jadran-Turist 25 32 31 4.410 Karlovačka pivovara 380 395 395 49.855 Končar KOEI-R-A 39 39 39 7.956 Kraš KRAS-R-A 60,50 61,50 60,50 21.425 Našice cement 480 480 480 288.000 Plava laguna 380 380 380 570.000 Riječka banka 65 67 65 65.530 Splitska banka 45 45 45 2.250 Zagrebačka banka E 350 350 350 10.500 11.426.594 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren najviši tjedni promet u posljednjih godinu i pol dana - 25,3 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Bjelovarske banke. Naime, njima je ostvaren promet od čak 13,4 milijuna kuna, a cijena im je, pritom, ostala nepromijenjena - na 4.400 kuna. Vrlo visok promet, 5,7 milijuna kuna, ostvaren je i dionicama Jadranke iz Malog Lošinja. No, cijena im je pala za 156 kuna, ili 13,5 posto. Osjetno su pojeftinile i dionice Atlantske plovidbe (devet kuna), Tesle-Ericssona (sedam kuna) te Riadria banke (pet kuna). Dionicama privatizacijskog investicijskog fonda Sunce cijena je pak potonula za dvije kune, a pratile su je dionice Središnjeg nacionalnog, Slavonskog i Velebit fonda s gubitkom od jedne kune. Na čelu liste dobitnica ovoga se pak tjedna našla dionica Jadranskog naftovoda kojoj je cijena porasla za 100 kuna. Slijedila ju je dionica Arenaturista s dobitkom od 38 kuna. I to, uz promet od čak 3,9 milijuna kuna. Ovoga je tjedna poskupila i dionica Kraša. No, svega jednu kunu. Treba reći i to da je visok promet ovoga tjedna ostvaren i dionicama zagrebačke tvrtke Chromos pigmenti. Uz promet od 1,8 milijuna kuna, vlasnika je zamijenilo 26.090 dionica, po cijeni od 71 kunu. Potaknut snažnim rastom cijena Arenaturista i Jadranskog naftovoda, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna čak 10 bodova, ili 3,5 posto. Zbog toga je dosegnuo 295 bodova, najvišu razinu u više od četiri mjeseca. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. VI. - 01. VII. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 40 78 78 3.925.721 Atlantska plovidba 21 21 21 3.486 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 13.472.800 Chromos pigmenti Zg 71 71 71 1.852.390 Jadranka Mali Lošinj 994 994 994 5.742.338 Jadranski naftovod 800 800 800 1.600 Kraš KRAS 56 56 56 1.680 Riadria banka 45 45 45 2.250 Tesla-Ericsson 73 73 73 3.650 Varteks 19 19 19 34.067 PIF Dom 11 11 11 181.401 PIF Expandia 11 11 11 62.507 PIF Pleter 4 4 4 2.540 PIF Slavonski fond 3 4 3 1.166 PIF Sunce 3 4 3 1.340 PIF Sred. nac. fond 4 5 4 6.689 PIF Velebit 5 6 5 8.516 25.304.141 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 24. lipnja 01. srpnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5327,60 5480,22 + 2,86 London/FTSE-100 6416,70 6488,90 + 1,12 New York/DJIA 10666,86 10970,80 + 2,84 Tokyo/Nikkei 17628,32 17860,75 + 1,31 Fed je u četvrtak, prvi puta nakon više od dvije godine, povećao kamatnu stopu na savezne fondove. I to, u skladu s očekivanjima - za 0,25 postotnih bodova - na 5,0 posto. Na Wall Streetu je ubrzo uslijedila euforija. Sasvim neočekivano. Jer, kada središnja banka povisi kamate, cijene dionica obično padnu. No, DJIA indeks skočio je ovoga tjedna više od 300 bodova, zbog čega se, nakon više od mjesec dana, primaknuo razini od 11 tisuća bodova. Na sjajno raspoloženje koje vlada na američkim tržištima ukazuje i podatak da su Nasdaq i S&P 500 indeks dosegnuli rekordne razine. Razlog? Početkom tjedna Tržištem su se proširile špekulacije da će Fed, zbog presnažnog rast gospodarstva, morati u nekoliko navrata povisiti kamatu. Jer, objavljen je podatak da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (GDP) skočio čak 4,3 posto, a ne kako je prije objavljeno 4,1 posto. Međutim, ulagači su ubrzo odahnuli. Fed niti jednom riječju nije spomenuo da namjerava uskoro ponovno povisiti kamate, kažu brokeri. Štoviše, Federalne rezerve zauzele su tzv. "neutralni stav". Odnosno, središnja banka uskoro može i povećati i smanjiti kamate, ovisno o kretanjima u gospodarstvu. Zbog neizvjesnog kretanja gospodarstva, Savjet za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je prihvatiti stav koji ne uključuje nikakvu sklonost prema kratkoročnoj promjeni politike, stoji u, uobičajeno složeno sročenom, izvješću Feda. Kako bilo, povećanje kamate potaknulo je kupovnu groznicu i na američkom tržištu javnog duga. Cijene obveznica snažno su porasle, pri čemu je dugoročna kamata, nakon duljeg vremena, zaronila ispod psihološki značajne razine od 6,0 posto. Nikkei iznad 18 tisuća - pitanje dana Euforija na NYSE "zarazila" je i Japance. Tokijski Nikkei indeks osvojio je ovoga tjedna više od 230 bodova, pa se, po prvi puta nakon 20-ak mjeseci, probio u područje iznad 17.800 bodova. Čini se da je samo pitanje dana kada će Nikkei preskočiti razinu od 18 tisuća bodova, kažu brokeri. Pored Wall Streeta, pozitivno su na burzu djelovale i dobre vijesti iz telekomunikacijske i tehnološke industrije. Stoga su u fokusu ulagača ovoga tjedna bile dionice Nikona, Tokyo Electrona, Nippon Telegrapha, Hitachija,... Dobro raspoloženje u New Yorku i Tokiju ohrabrilo je i europske ulagače. Na Londonskom je tržištu Footsie indeks ovoga tjedna skočio više od 70 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao oko 2,8 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 24. lipnja 01. srpnja Promjena u % Euro/USD 1,0352 1,0351 - 0,01 Euro/JPY 126,15 125,04 - 0,88 USD/JPY 121,85 120,79 - 0,87 Cijena zlata: USD/Unca 24. lipnja 01. srpnja Promjena u % 260,40 263,05 + 1,01 Fed je u četvrtak odlučio: povećao je kamatnu stopu na savezne fondove za četvrtinu postotnog boda - na 5,0 posto. Bilo je to u skladu s očekivanjima. Međutim, ulagače je iznenadilo priopćenje da je Fed prihvatio tzv. "neutralni stav". Odnosno, središnja banka uskoro može i povećati i smanjiti kamate, ovisno o kretanjima u gospodarstvu. Zbog neizvjesnog kretanja gospodarstva, Savjet za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je prihvatiti stav koji ne uključuje nikakvu sklonost prema kratkoročnoj promjeni politike, stoji u, uobičajeno složeno sročenom, izvješću Feda. Zbog toga je američki dolar ponešto izgubio na privlačnosti. Posebice, u odnosu na japanski jen. Naime, njegov je tečaj potonuo ispod razine od 121 JPY. Podrška jenu Osim naznaka oporavka japanskog gospodarstva, podršku jenu pružio je guverner japanske središnje banke Masaru Hayami. U svom svjedočenju pred posebnom komisijom Donjeg doma, Hayami je izjavio kako je japansko gospodarstvo očigledno prestalo ponirati. I dodao, kako se dosadašnja politika "nulte kamatne stope" neće moći još dugo primjenjivati. I, bilo je to dovoljno da se tržištem prošire špekulacije kako će Bank of Japan (BOJ) uskoro povećati kamate, koje se, inače, nalaze na rekordno niskim razinama. Zbog toga su ulagači počeli kupovati jene. Doduše, uz veliku dozu opreza. Jer, plaše se da bi BOJ mogla intervenirati. Naime, ovoga je tjedna u nekoliko navrata visoki dužnosnik Ministarstva financija Eisuke Sakakibara kazao kako se pažljivo prati kretanje tečaja jena te kako je središnja banka spremna reagirati, ako to bude potrebno. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 25. VI. - 2. VII. ?99. I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala u rasponu od 3,87 do 3,88 kuna. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Najviše je, 0,7 posto, skočio tečaj japanskog jena. Pratili su ga britanska funta, euro, talijanska lira i austrijski šiling s dobitkom od svega 0,08 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Švicarski je franak u proteklih sedam dana pojeftinio 0,3 posto. Slovenski je pak tolar u istom razdoblju oslabio oko 0,2 posto, dok je tečaj američkog dolara ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prošli četvrtak. Valutai jedinica Tečaj25. lipnja Tečaj02. srpnja Promjenau % Euro 1 7,5955 7,6016 + 0,08 DEM 1 3,8835 3,8866 + 0,08 USD 1 7,3422 7,3417 - 0,01 GBP 1 11,5971 11,6073 + 0,08 JPY 100 6,0335 6,0766 + 0,71 ATS 1 0,5519 0,5524 + 0,08 ITL 100 0,3922 0,3925 + 0,08 CHF 1 4,7559 4,7412 - 0,31 SIT 100 3,8919 3,8831 - 0,23 7. Vlada RH: O HŽ-u, potpori VUPIK-u i Preradi Povećanje prometa jedini je pravi izlaz za situaciju u kojoj se nalaze Hrvatske željeznice, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o gospodarskom stanju HŽ-a, s posebnim osvrtom na Projekt osuvremenjivanja i restrukturiranja željeznica od 1998. do 2002. Vlada je prihvatila i uredbu o sniženju carinskih stopa pri uvozu opreme, uređaja, aparata i vozila i njihovih dijelova u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj, te dala potporu vukovarskom VUPIK-u za isplatu dviju brutto plaća, a dodjelom robe iz Državnih robnih zaliha potporu petrinjskoj Preradi. Po riječima ministra pomorstva, prometa i veza, Željka Lužavca, HŽ su sustav s najtežim ratnim razaranjima i izravnim ratnim štetama od oko 309 milijuna njemačkih maraka. Do sada je za sanaciju tih šteta uloženo 600 milijuna kuna, a sve će štete, istaknuo je, biti sanirane do 2002. godine. Lužavec posebno važnim drži petogodišnji Program osuvremenjivanja i restruktuiranja željeznica. Za sanaciju HŽ-a, razvoj, te dijelom za socijalni program koristit će se krediti Svjetske banke (101 milijun dolara) i Europske banke za obnovu i razvoj (35 milijuna dolara). Pravim izlazom za HŽ, Lužavec označava povećanje prometa i smanjenje udjela države u prihodima HŽ-a, pri čemu posebno ističe tri vrlo značajna pravca. Prvi je Ljubljana-Zagreb-Beograd na kojem se prije rata odvijalo 50 posto željezničkog prometa. Treba učiniti sve da taj 10. željeznički koridor stavimo u funkciju, istaknuo je. Drugi je pravac iz luke Ploče prema industrijskom bazenu u BIH (Zenica, Tuzla, Mostar), a treći je jače aktiviranje luke Rijeka. Premijer Mateša ističe kako Ministarstvo prometa i HŽ trebaju pripremiti srednjoročni program promicanja željezničkog prometa, naročito teretnog, kao što to čine i zemlje Europske unije. Kao dodatni poticaj izvozu, Vlada je donijela uredbu kojom se od carine pri uvozu oslobađaju oprema, uređaji, aparati i vozila u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj. Po riječima ministra gospodarstva Nenada Porgesa, izvoz hrvatskih proizvođača oslonjenih na proizvodnju vozila trenutačno je oko 400 milijuna kuna. Na upit znači li to da će vozila pojeftiniti, Porges je novinarima nakon sjednice izjavio da se to očekuje, ali hoće li se dogoditi ne ovisi o Vladi. Za podmirenje dviju brutto plaća (veljača i ožujak ove godine) vukovarski VUPIK izdat će mjenice u vrijednosti 9,27 milijuna kuna koje će avalirati Ministarstvo financija. Situacija s tom tvrtkom potaknula je premijera Matešu da poruči, kako će jedan od uvjeta, kada menadžment traži ovakav odnos, a nije učinio sve što treba, biti odlazak menadžmenta. U vukovarskom VUPIK-u to se i dogodilo, a po riječima ministara poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića jedan od razloga su i visoka nenaplaćena potraživanja te tvrtke. VUPIK od dužnika koji duguju više od 100.000 kuna potražuje 10,8 milijuna kuna. Među tim dužnicima jedino se državnom može smatrati vukovarska bolnica, rekao je ministar financija Borislav Škegro upozoravajući pritom na "maštovita imena d.o.o.-va" od kojih neka imaju i dugovanja veća od 1,5 milijuna kuna. "Vlada se pretvara u službu naplate, potraživanja pojedinih tvrtki", kazao je Škegro dodajući da će iz znatiželje poslati Financijsku policiju u neke od tih tvrtki. Ministar vanjskih poslova Mate Granić izvjestio je članove Vlade o završetku rada stručne skupine za utvrđivanje granice s BIH. Do utorka se očekuje i potvrda srpske strane pa bi s time bilo rješeno pitanje svih 1.001 kilometar granične crte sa susjednom državom, rekao je Granić. Tehnički završetak za ulazak Hrvatske u WTO prebacuje se na rujan Ministar gospodarstva Nenad Porges izvjestio je pak da se završna formalna sjednica Radne skupine za pristup Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) koja je bila predviđena za konac srpnja prebacuje za rujan. Izvješćujući na sjednici Vlade o ovaj tjedan održanom petom krugu dvostranih pregovora sa SAD-om o ulasku Hrvatske u WTO, Porges je kazao da SAD nisu bile spremne završiti bilateralni krug pregovora, te da su predložile nastavak razgovora za sredinu srpnja. Ako se pregovori sa SAD-om i završe sredinom srpnja, Porges je objasnio da tada tajništvo WTO-a ne može pripremiti završno izvješće do kraja srpnja, tako da se završna formalna sjednica Radne skupine za pristup Hrvatske u WTO odgađa do rujna. Unatoč političkoj podršci SAD-a, Porges je kazao kako u bilateralnim pregovorima "vrag leži u tehničkim detaljima". "Nadamo se da će politika objasniti onima koji pregovaraju o tehničkim detaljima da bismo negdje trebali povući crtu i završiti pregovore", izjavio je Porges novinarima po završetku sjednice Vlade. Po riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića u pregovorima sa SAD-om oko poljoprivredno-prehrambenih proizvoda temeljno je razilaženje u njihovu traženju niže carinske zaštite nego što su to SAD odobrile drugim zemljama. Ministar Đurkić nada se pak da će daljnjim razgovorima i Hrvatska postići carinsku zaštitu koja vrijedi i za druge zemlje. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak ocijenila dovršenim postupak prikupljanja dokaza o ljudskim gubitcima (genocidu) i materijalnim štetama nastalim tijekom agresije Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) na Republiku Hrvatsku. U skladu s tom činjenicom Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o podnošenju tužbe Republike Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde protiv SRJ (Srbije i Crne Gore) za agresiju na Republiku Hrvatsku, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Ostvarujući jučerašnji sporazum s Hrvatskim seljačkim savezom Vlada je donijela odluku o podmirenju obveza prema kooperantima Tvornice šećera d.d. iz Virovitice. Njome se obvezuje tvrtka COSUN da u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju isplati dug kooperantima Tvornice šećera u iznosu od 69 milijuna kuna. Vlada je, kaže se u priopćenju, prihvatila pismo namjere o davanju državnih jamstava Karlovačkoj banci d.d. za osiguranje kredita za sanaciju tvrtki KIM s OTP, Kontex, Adriadiesel i Imperial s Karolinom. Odobren je sanacijski kredit sa posebnog računa Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) karlovačkoj tvrtki Žeče d.d. za podmirenje obveza prema dobavljačima i neisplaćenu plaću radnicima, te preporučene druge mjere za ozdravljenje tvornice. Za isplatu otkupljenih tržišnih viškova svinja tvrtki PIK Vrbovec odobreno je izdavanje vlastitih mjenica u potrebnom iznosu koje će avalirati Ministarstvo financija dogovorenom dinamikom. Prihvaćena je Uredba o unutarnjem ustroju Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove kojom su utemeljene dvije nove uprave: za iseljeništvo i za potporu useljeništvu, a Ured za prognanike nastavlja djelovati kao zasebna uprava u sastavu Ministarstva. Sukladno potrebi štednje, planirani broj zaposlenih uz zadržani opseg poslova za 60 je manji od onoga u tri prijašnje institucije, a novim ustrojem predviđeno je i pet pomoćnika ministra manje nego prije. Povjerenstvo za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija d.d. dopunjeno je novim članovima: Jadrankom Veharom, predsjednikom Republičkog sindikata radnika HPT i Josipom Pupićem, glavnim tajnikom Hrvatskog sindikata pošta i telekomunikacije, kaže se na kraju priopćenja. 8. Škegro o povećanju cijena benzina Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro izjavio je da zbog povećanja cijena naftnih derivata ne bi trebale porasti druge cijene. Povećanje cijena derivata je ispod osam posto, ne vjerujem da bi moglo doći do značajnijeg ili vidljivijeg porasta cijena troškova, tim više što proizvođači kao pretporez mogu odbiti dio koji se odnosi na PDV, izjavio je Škegro novinarima nakon sjednice Vlade. Ministar Škegro objasnio je da je do povećanja cijena došlo zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta tečaja dolara (u zadnjih nekoliko mjeseci EURO, a time i kuna oslabili su oko 15 posto prema dolaru), te zbog promjena trošarina. Podsjetio je pritom da se trošarine nisu mijenjale od dana njihova uvođenja 1995. Ostali proizvođači u mogućim zahtjevima za povećanje svojih cijena moći će se, kaže Škegro, "pozivati onoliko koliko to malo poskupljenje benzina predstavlja porast njihovih troškova". A kako je povećanje manje od osam posto, Škegro ne vjeruje da bi se to moglo značajnije osjetiti u cijenama "inputa" drugih proizvođača. U povećanju cijena derivata najviše sudjeluju trošarine, a manji dio se toga povećanja odnosi na INA-u. Vlada je svjesna i INA-nih kalkulacija, ali će INA morati racionalizirati svoje poslovanje, kazao je ministar gospodarstva Nenad Porges, odgovarajući time na upit u kolikom dijelu povećanje cijena ide zbog trošarina, a koliko je usmjereno prema samoj INA-i. 9. Savjet HNB: Makroekonomska stabilnost i dalje zadovoljavajuća Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) razmatrao je u srijedu, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i financijska kretanja. Na temelju njih utvrdio je i polazišta očekivane monetarne politike u trećem ovogodišnjem tromjesečju, priopćeno je iz HNB-a. Makroekonomska stabilnost i dalje je zadovoljavajuća, procjenjuje HNB. Porast cijena za proteklih godinu dana iznosi 3,8 posto. Lipanj je već četvrti mjesec za redom u kojem se tečaj kune kreće unutar raspona 3,88 do 3,89 kuna za jednu njemačku marku. Likvidnost u bankovnom sustavu je dobra. To je uočljivo i na Tržištu novca gdje je ovih dana prosječna dnevna kamatna stopa pala i ispod 12 posto, što je posljednji put zabilježeno prije 14 mjeseci. Prosječna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite poslovnih banaka pala je na razinu od 14,1 posto. Lipanj je drugi mjesec za redom da ukupne međunarodne pričuve na računima središnje banke iskazuju rast. Nakon smanjivanja u ožujku i travnju i stagnacije u svibnju, devizni depoziti u lipnju su porasli. Uzlazno lipanjsko kretanje devizne štednje ukazuje kako i stanovništvo i poduzeća smatraju da je vrhunac bankovne krize prevladan, ističe HNB. Industrijska proizvodnja pokazuje znakove oporavka, ali je još ispod lanjske razine za prvih pet mjeseci. U svibnju je, po prvi put nakon lanjskog lipnja, zabilježeno smanjenje registrirane nezaposlenosti, no ona je još za 12,5 posto viša nego na kraju lanjskog svibnja. Masa neto plaća isplaćenih u travnju bila je 8,5 posto nominalno i 5,1 posto realno veća nego u istom lanjskom mjesecu. Takav rast odudara od razine gospodarske aktivnosti, što može značiti dodatni troškovni pritisak glede konkurentnosti domaćih proizvoda i na domaćem, a poglavito na inozemnom tržištu. Prema dosad raspoloživim podatcima, deficit tekućeg računa platne bilance se smanjuje, tako da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 490 milijuna dolara, što je za 26,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. To je poželjan trend, no loše je što se poboljšanje i vanjskotrgovinskog salda i tekućeg računa ostvaruje u prvom redu na stavci uvoza, a ne povećanjem izvoza. Petogodišnja stagnacija izvoza izuzetno je nepovoljan pokazatelj, osobito kada je riječ o malom i tranzicijskom gospodarstvu kao što je hrvatsko. Izgledi za prevladavanje te stagnacije, po ocjeni članova Savjeta HNB-a, najuže su povezani s uključivanjem Hrvatske u odgovarajuće međunarodne integracije, što bi najučinkovitije potaknulo izravna strana ulaganja i rast izvoza, stoji u priopćenju HNB-a.