POTPORA NATO-U UBRZAVA PRIBLIŽAVANJE HRVATSKE INTEGRACIJAMA (2)

ZAGREB, 30. lipnja (Hina) "Ako postavljena očekivanja ispunimo sada, u ovim presudnim i obećavajućim trenucima dok se hvataju polazne pozicije, stvarno imamo izgleda ući na onu 'traku za pretjecanje', na kojoj smatramo da nam je mjesto", rekao je Granić. Upozorio je hrvatske zastupnike da bi bila "neprocjenjiva šteta" kada bi Hrvatska zaostajanjem propustila potencijale, koji leže u njezinim znatnim komparativnim prednostima, pretvoriti u stvarna postignuća. Granić je rekao kako je hrvatska potpora NATO-ovoj akciji dobila logičan nastavak u sudjelovanju Hrvatske u Paktu o stabilnosti za jugoistočnu Europu. "Taj nam Pakt i proces imaju osigurati brže i što potpunije primicanje vodećim euroatlantskim integracijama, odnosno EU i NATO-u, u skladu s našim individualnim naporima, postignućima i stremljenima," rekao je Granić. On je odbacio sumnje da je Pakt samo već poznati regionalni pristup EU u novom pakiranju ili čak plan za povratak Hrvatske u balkanske asocijacije ili obnovu stare Jugoslavije. "Čvrsto vjerujem da je Pakt o stabilnosti nešto novo, nešto drugačije," rekao je Granić. "Hrvatska, Slovenija i Mađarska vjeruju kako će igrati važnu ulogu u izvlačenju najugroženijih zemalja (iz krize), kako će biti partneri Europske unije, Amerike i Rusije i najvažnijih svjetskih političkih i gospodarskih organizacija i banaka u tom osjetljivom poslu," rekao je on. On je naglasio da je Hrvatska aktivnim pristupom sebi osigurala važno mjesto u Paktu koji bi trebao biti potpisan u Sarajevu vjerojatno krajem srpnja. To je postignuto zato što su takvu hrvatsku orijentaciju poduprijele sve relevantne hrvatske političke stranke, kao i zato što "bitno tijelo vladajuće stranke, Hrvatske demokratske zajednice, uključujući njezino vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom, podržava takav prodor Hrvatske na europsku političku i gospodarsku scenu", rekao je Granić. Upozorio je da bi se Hrvatska, da je "kojim slučajem odbila Pakt, bila jedina u istom košu s Miloševićevom Jugoslavijom". Napomenuo je da se povremeno javljaju stavovi od marginalnog značaja kao što je onaj međunarodnog posrednika Carla Bildta, austrijskog parlamentarca Swobode, voditelja misije OESS-a u BiH Roberta Berryja ili bruxelleskog Centra za istraživanje europske politike prema kojim zemlje bivše Jugoslavije, uz uključenje Albanije i isključenje Slovenije, treba prvo ujediniti u neku asocijaciju kao preduvjet za njihovo zajedničko priključenje EU. Hrvatska, rekao je Granić, "uvjerljivom argumentacijom i primjerom vlastitih napora, postignuća i stremljenja" uspješno obezvrjeđuje takve stavove. Govoreći o odnosima sa susjedima, hrvatski ministar vanjskih poslova je rekao da Hrvatska podupire crnogorsku vladu koja se zalaže za brzu normalizaciju međusobnih odnosa, ali da prije potpune normalizacije Hrvatska očekuje ispriku Crne Gore za agresiju na dubrovačko područje 1991. On je rekao da Hrvatska želi razvijati dobrosusjedske odnose i sa SR Jugoslavijom, ali da će "dinamika i kakvoća" tih odnosa ovisiti o prirodi vlasti u Beogradu i njezinoj politici. Granić je ocijenio da je u odnosima sa Slovenijom u posljednje vrijeme napravljen napredak oko pitanja nuklearke Krško, činjenicom uključivanja posredništva MMF-a u rješavanje problema hrvatske štednje u Ljubljanskoj banci te parafiranjem sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima. (Hina-kraj) sl ii