ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman dao je intervju HTV-u u povodu desete obljetnice utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice. U intervjuu se dr.
Tuđman osvrnuo na najvažnije događaje novije hrvatske povijesti i vrijeme koje je prethodilo stvaranju suverene hrvatske države. Razgovor s dr. Tuđmanom HTV je emitirala u dva nastavka. Prvi dio emitiran je sinoć i u njemu je dr. Tuđman, među ostalim, govorio o počecima demokratske preobrazbe i stanju uoči prvih slobodnih, višestranačkih izbora, pomirbi hrvatstva. U večerašnjem, drugom dijelu predsjednik Tuđman je govorio o programu HDZ-a kao općenarodne stranke koja okuplja sve hrvatske slojeve, o pobjedi na prvim višestranačkim izborima, stvaranju samostalne Hrvatske, obrani od srpske agresije, međunarodnim okolnostima u kojima je stvarana hrvatska neovisnost.
ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske i
predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman dao
je intervju HTV-u u povodu desete obljetnice utemeljenja Hrvatske
demokratske zajednice. U intervjuu se dr. Tuđman osvrnuo na
najvažnije događaje novije hrvatske povijesti i vrijeme koje je
prethodilo stvaranju suverene hrvatske države.
Razgovor s dr. Tuđmanom HTV je emitirala u dva nastavka. Prvi dio
emitiran je sinoć i u njemu je dr. Tuđman, među ostalim, govorio o
počecima demokratske preobrazbe i stanju uoči prvih slobodnih,
višestranačkih izbora, pomirbi hrvatstva.
U večerašnjem, drugom dijelu predsjednik Tuđman je govorio o
programu HDZ-a kao općenarodne stranke koja okuplja sve hrvatske
slojeve, o pobjedi na prvim višestranačkim izborima, stvaranju
samostalne Hrvatske, obrani od srpske agresije, međunarodnim
okolnostima u kojima je stvarana hrvatska neovisnost.#L#
Dr. Tuđman je ustvrdio kako je sasvim sigurno da je HDZ apsolutno
kadra i u 21. stoljeću uspješno voditi hrvatski narod i državu. U to
sam potpuno uvjeren, jer u redovima HDZ-a ima svih društvenih
slojeva, ljudi koji su vjerni nacionalnoj ideji i koji vjeruju u
svoj narod i samostalnost. Sasvim je sigurno da će HDZ
sintetizirajući sve što je pozitivno u hrvatskoj povijesti i
okupivši dobronamjerne i sposobne ljude moći odigrati ulogu i u
sadašnjim okolnostima, rekao je dr. Tuđman.
Naglasio je kako Hrvatska ima problema, ali isto tako da ne treba
smetnuti s uma kroz što je sve prošla, od rata, razaranja,
zbrinjavanja prognanika. Unatoč tomu, ostvareni su pozitivni
rezultati na gospodarskom planu. Sa svime nismo zadovoljni, no,
ovisit će o nama, o našoj sposobnosti, da s našim potezima, izvorima
zemlje, povratkom iseljenika ostvarimo puni uspjeh, istaknuo je
Predsjednik.
Zamoljen da komentira stavove - kako je HDZ u ovoj izbornoj godini
otpisan, da je ostvario svoju povijesnu ulogu i da je vrijeme da
siđe s političke scene - dr. Tuđman je kazao, da to govore osobito
oni koji nisu bili na visini povijesne zadaće od 1989-1990. pa do
danas, koji su sumnjali u mogućnost stvaranja samostalne Hrvatske,
i koji HDZ-u pripisuju sve nedaće s kojima smo suočeni.
HDZ je općenarodna stranka koja je preuzela odgovornost na temelju
dobivenih izbora, i koja je na suradnju stalno pozivala ne samo
hrvatske ljude, nego i stranke. U povijesti je bilo stranaka koje su
u pojedinim državama desetljećima igrale glavnu ulogu, od Švedske,
Britanije, Njemačke itd. S obzriom na prilike u kojima se Hrvatska
našla, HDZ je preuzeo takvu ulogu i, smatram, da će s pravom morati
nositi teret odgovornosti za budućnost Hrvatske i u narednom
razdoblju, ustvrdio je dr. Tuđman.
Prisjećajući se pobjede na prvim višestranačkim demokratskim
izborima 1990. godine, istaknuo je da je vjerovao u hrvatskog
čovjeka, u stvaranje slobodne i neovisne hrvatske države, u ono što
je živjelo u svijesti, u srcima i u duši hrvatskih ljudi, a u što
nisu vjerovali mnogi. HDZ je ostvario program općenarodne
središnje stranke i u svoje je redove za ostvarenje ideje o
samostalnoj hrvatskoj privukla sve slojeve i naraštaje.
Ideja o stvaranju samostalne Hrvatske nije se uklapala u mnoge
međunarodne silnice i vizije međunarodne politike, rekao je dr.
Tuđman. Tome u prilog govori i izjava američkog diplomata Warrena
Zimmermanna koji je tada bio u Beogradu, - 'da su prvi demokratski
izbori pridonijeli gašenju onog istog plamena demokracije kojeg su
zapalili, dovevši na vlast nacionalizam, a što je uzrok sveg zla na
jugoistoku Europe'. Zamoljen za komentar te izjave dr. Tuđman je
kazao kako to mišljenje izražava stajališta stanovitog broja ljudi
koji iz povijesti ništa nisu naučili. Jer ako je neka ideja
opstojala kroz povijest, onda je to nacionalna ideja i to ne u uskom
šovinističkom smislu, nego kao ideja koja okuplja ljudski rod,
zajednice koje jedino kao nacionalne međusobnom suradnjom mogu
biti osnova za međunarodni poredak. Nikakve demokratizacije
općenite, bez nacionalne ideje ne može biti, zaključio je.
Predsjednik Tuđman u razgovoru je govorio i o svom nastojanju za
skandinavizacijom jugoistoka Europe, za postizanjem mira i
suradnje. Kad sam govorio o skandinavizaciji, mislio sam da prvo
treba stvoriti nacionalne države, u kojima će nacionalne manjine
živjeti potpuno slobodno, uživati pune pravne i političke slobode.
Podsjetio je da su skandinavske zemlje međusobno ratovale sve dok
nisu uspostavljene nacionalne države u kojima su manjine dobile sva
prava. Tada su, naglasio je, stvoreni uvjeti za njihovu
stabilnost.
Govoreći o prilikama na Balkanu i događajima od prošlog stoljeća,
dr. Tuđman je podsjetio na dva balkanska rata, dva svjetska rata,
agresiju Srbije na Hrvatsku i BiH, te na Kosovo. Sve su to
posljedice sloma Otomanskog Carstva, Habsburške Monarhije i
Jugoslavije, a problem na Balkanu nije samo u nacionalnim i
vjerskim već i u civilizacijskim suprotnostima, rekao je dr.
Tuđman, dodajući da je malo onih koji vide bit problema. Pitanje je
kako će se jednom zauvijek riješiti te međusobne suprotnosti,
naglasio je, ustvrdivi da prisutnost strane vojske nije rješenje.
To je objektivno zamršena situacija, a za nas je bitno, da smo se iz
tog balkanskog pakla izvukli diplomatskim, političkim i vojnim
pobjedama i da ne smijemo dopustiti da nas ponovno vrate u taj
turbulentni kotao. Hrvatska, rekao je dr. Tuđman, na temelju
sveukupnog povijesnog razvitka pripada sredozemnom svijetu i
srednjoj Europi i stvar je jedinstva hrvatskog naroda i gospodarske
stabilnosti da ne dopustimo da se igraju s našom sudbinom.
Naglasio je da pojedini međunarodni čimbenici u zapadnoj Europi
zbog svojih posebnih pogleda, vode takvu politiku da nasuprot
srednjoj Europi Hrvatsku odvoje od nje i vrate je na Balkan. To nije
nikakva fatamorgana, istaknuo je dr. Tuđman.
U razgovoru se dr. Tuđman osvrnuo i na ulogu Ante Markovića, koji je
u vrijeme demokratskih promjena bio premijer tadašnje Jugoslavije.
Marković je bio demokrat, uživao je međunarodnu potporu ali nije
vjerovao u hrvatsku samostalnost već je mislio da se Jugoslavija
može očuvati demokratskim promjenama, naglasio je dr. Tuđman.
Rekao sam tada Markoviću, da više nema razloga da on, kao što su to
1918. zagovarali Trumbić i Supilo, a kasnije i Tito, zagovara
očuvanje Jugoslavije, već da se u okolnostima raspada
socijalističkog sustava u svijetu, treba opredijeliti za stvaranje
samostalne Hrvatke.
Osvrćući se na referendum o samostalnosti Hrvatske iz 1990. dr.
Tuđman je kazao kako su tadašnji oporbeni prvaci dvojili da se
referendumom može nešto postići, ali da je on bio uvjeren da će se
hrvatski narod izjasniti za samostalnost. Referendum je bio
potreban da bi se dokazalo svijetu, da samostalnost Hrvatske nije
samo želja Franje Tuđmana i HDZ-a, kako su govorili, nego želja
većine hrvatskog naroda, istaknuo je.
Prisjećajući se tih vremena osvrnuo se i na bombardiranje Banskih
dvora, ocijenivši da je to učinjeno zaista da bi se obezglavilo
Hrvatsku. Istaknuo je kako su znali kuda se kreće, svake minute i u
kojim prostorijama, a što dokazuje da su imali agenta. I kada danas,
neki kvazi političari i diletanti, govore kako ne treba tajnih
službi, onda im treba ukazati i na taj primjer, i na primjere svih
drugih država svijeta, rekao je.
Naglasio je da su tada mnogi smatrali da će Hrvatska biti poražena
do Božića. To je bila situacija kada su međunarodni čimbenici
smatrali da se Hrvatska ne može održati i zbog toga su proglasili
embargo na oružje. Nasuprot sebe imali smo tada jugokomunističku
armiju, velikosrpsku politiku i želju svijeta da budemo poraženi.
Usprkos tomu smo se održali, s politikom koju smo vodili i jer smo
imali vjeru u hrvatskog čovjeka, a o čemu treba stalno voditi
računa. Hrvatski narod, poručio je dr. Tuđman, može održati svoju
samostalnost ako je jedinstven i ako ne dopusti podrivačkim
snagama, koje nisu toga svjesne, da razore nacionalno biće.
Predsjednik Tuđman govorio je i o stvarnju Hrvatske vojske, te
oslobodilačkim akcijama "Bljesku" i "Oluji". Istaknuo je kako su i
mnogi njegovi suradnici dvojili da u siječnju 1992. treba pristati
na dolazak mirovnih snaga. Pristao sam na njihov dolazak da bismo
dobili predah i stvorili oružanu silu, rekao je dr. Tuđman,
dodajući da su ga tada neki političari u Saboru, a koji su i danas na
političkoj sceni, optuživali da stvara stranačku vojsku. Pojasnio
je da u tim prilikama nije mogao stvarati vojsku od nepouzdanih
elemenata, nego da se u tim uvjetima ilegalnog stvaranja vojske
morao osloniti na člansvo HDZ-a. Nismo stvarali nikakvu
hadezeovsku, nego hrvatsku vojsku, rekao je.
Osvrćući se na vrijeme priprema za oslobađanje okupiranih područja
dr. Tuđman je naveo da su se akcije pripremale usprkos nametanju
međunarodne zajednice da to ne činimo. Podsjetio je i na njihov plan
Z-4, o stvaranju srpske republike u Hrvatskoj i na službeni zahtjev
da odustane od "Oluje", jer bi to, po njima značilo opću opasnost,
uvlačenje u rat Jugoslavije, a preko nje i Rusije. Dr. Tuđman je
podsjetio kako su mu rekli i 'da nismo u stanju osloboditi Knin'.
No, na opće iznenađenje Beograda i svijeta, u akcijama "Bljesak" i
"Oluja", oslobodili smo svoja područja - ušli u Knin, deblokirali
Bihać, promjenili odnose na ratištu u BiH i omogućili međunarodnim
snagama da se tamo održe, naglasio je Predsjednik.
"Bljesak" i "Oluja" pokazali su hrvatsku snagu i sposobnost da i
istočnu Slavoniju oslobodimo oružjem. No, procjenjivao sam da bi u
vojnom oslobađanju imali daleko više žrtava.
Do tada je u Hrvatskoj bilo 13.000 poginulih i 35.000 ranjenih, a u
BiH poginulo je 11.000 branitelja i civila.
Zamoljen da komentira nastojanja nekih međunarodnih čimbenika da
ga se usprkos izbornim pobjedama, ostvarenju samostalnosti i
priznanju Hrvatske, sruši s vlasti, dr. Tuđman je kazao, da su to
radili iz više razloga. Jedan je, što je Hrvatska jedina pružila
otpor nekim novim planovima koji su htjeli očuvati Jugoslaviju, u
promijenjenim prilikama, dakle, Jugoslavija bez Slovenije.
Hrvatska je i nosilac prava malih naroda na svoju samostalnost i
zato je, rekao je dr. Tuđman, trebalo stvoriti neku drugu Hrvatsku,
koja će pristati na ponovne integracije na Balkan, s drugim
vodstvom, s kojim bi mogli uređivati odnose koji bi odgovarali
pojedinim čimbenicima.
(Hina) sšh sšh/dd