INTERVJU PREDSJEDNIKA TUĐMANA HTV-U - PRVI DIO

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman dao je intervju HTV-u u povodu 10. obljetnice utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice u kojem se osvrnuo na najvažnije događaje novije hrvatske povijesti i vrijeme koje je prethodilo stvaranju suverene hrvatske države. Razgovor s dr. Tuđmanom bit će emitiran u dva nastavka. Prvi dio HTV je objavila sinoć i u njemu je dr. Tuđman između ostalog govorio o početcima demokratske preobrazbe i stanju uoči prvih slobodnih višestranačkih izbora. Drugi dio intervjua HTV će, kako je najavljeno objaviti u četvrtak navečer.#L# Politika pomirbe, politika stvaranja HDZ-a kao opće narodne stranke koja je prihvatila sve pozitivne sastavnice od starčevičanstva, Radićevog republikanizma do hrvatskog ljevičarstva ukoliko se ono izjašnjavalo za samostalnu Hrvatsku, omogućila nam je uspjehe i na unutarnjem i međunarodnom planu, rekao je dr. Tuđman. No, jedan dio ljudi se ne miri s time, ostaje na svojim starim pozicijama i dovodi u pitanje ne samo tu politiku, nego i stabilnost Hrvatske u političkom i gospodarskom pa i u međunarodnom smislu. Sa takvog stajališta nemirenja, neprihvaćanja povijesnih rezultata koje smo postigli, ti ljudi stvaraju iluzije da bi se mogla stvoriti druga Hrvatska, Hrvatska koja bi se mogla vratiti u neke balkanske južnoeuropske okvire. A to je ono što hrvatski narod ne samo na temelju svog povijesnog i kulturnog razvitka ne može prihvatiti, nego i zato što bi to i u unutarnjem i međunarodnom životu moglo uroditi neželjenim posljedicama. Tijekom intervjua prikazani su i brojni dokumentarni zapisi o intervjuima predsjednika Tuđmana koje je 80-ih dao švedskoj i njemačkoj televiziji, a radi kojih je osuđen na zatvorsku kaznu, tajne snimke UDBE o praćenju dr. Tuđmana i njegove obitelji, stajalištu tadašnjih komunističkih čelnika o stvaranju HDZ-a, snimke Prvog sabora HDZ-a, skupa sa Cvjetnice 1990., skupa u Benkovcu, na kojem je pokušan atentat na predsjednika Tuđmana itd. "Svijet teži globalizaciji, međutim te globalizacije u pozitivnom progresivnom smislu nema ukoliko svi narodi pa i mali nemaju svoje mjesto u međunarodnom poretku" rekao je predsjednik Tuđman zamoljen da se osvrne na stajališta koja je iznio u svojim knjigama - "Velike ideje i mali narodi", "Bespuća povijesne zbiljnosti" i drugima, odnosno o tada jasno izrečenom stavu da i mali narodi moraju biti slobodni neovisni i suvereni. Istaknuo je da je hrvatska povijest bila prigušena i da se nije smijelo govoriti o bitnim pitanjima razvitka Hrvatske kroz povijest. Hrvatski ljudi su kroz povijest ratovali za tuđe vladare i onda kada su formalno bili hrvatski kraljevi, rekao je dr. Tuđman. Podsjetio je da su međunarodne silnice kroz povijest uvijek bile protiv stvaranja samostalne hrvatske države, a takvo je stanje bilo i 1990. Usprkos tih nepovoljnih međunarodnih okolnosti uspjeli smo sa svojim političkim, diplomatskim i vojnim pobjedama ostvariti samostalnu hrvatsku državu koju danas svijet priznaje, rekao je dr. Tuđman. U razgovoru je govorio i o politici pomirbe iseljene i domovinske Hrvatske, pomirbi zavađenog hrvatstva što je, naglasio je, jedan od temelja na kojem je građena uspostava samostalne hrvatske države. Nije riječ samo o pomirbi zavađenog hrvatstva i to zavađenog kao što je rijetko koji narod bio u II. svjetskom ratu, nego je riječ i o tome da smo stvorili osnove za otkrivanje toga hrvatstva, rekao je dr. Tuđman. Nedvojbeno je da je ta pomirba bila temelj i osnova s koje smo mogli poći i ostvariti samostalnu i neovisnu Hrvatsku i razumljivo je da će to i nadalje biti bitno za naš razvitak, kazao je dr. Tuđman. Da to nismo ostvarili možete zamisliti što bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj s obzirom na suprotnosti koje su vladale od II. svjetskog rata, istaknuo je dodajući da se neki naši ljudi, ne shvaćajući složenost hrvatske povijesti, čude kako u Predsjedničkim dvorima među bistama velikana stoje biste kardinala Stepinca i Josipa Broza Tita. Neki ne shvaćaju da je svaki narod dijete svoje povijesti i da od nje ne može pobijeći kao ni čovjek od svoje mladosti, rekao je dr. Tuđman navodeći da su među bistama kralj Tomislav, Ante Starčević, Stjepan Radić, Ivan Mažuranić, kardinal Alojzije Stepinac i Josip Broz Tito. Tito je, ocijenio je dr. Tuđman, veoma kompleksna ličnost i bez obzira što tko mislio o njemu on je i hrvatski političar. O njemu je, rekao je dr. Tuđman hrvatski književnik Miroslav Krleža napisao da je i najuspješniji hrvatski političar, zato što je razbio monarhističku Jugoslaviju koja je bila tamnica hrvatskog naroda. Tito je, nastavio je dr. Tuđman, stvorio posredstvom ZAVNOH-a osnove za ravnopravnost Hrvatske u Socijalističkoj Jugoslaviji. To je, teorijski i politički htio, ali mu to nije uspjelo. Tito je nedvojbeno odgovoran i za sve ono što je taj komunizam i u ratu i poslije rata donio, prema tome i za bleiburške žrtve, iako postoje dokumenti da sam Tito nije dao nalog za ono što se u Bleiburgu i poslije njega dogodilo sa zarobljenim hrvatskim pukom. Ali kao predsjednik Jugoslavije i vrhovni zapovjednik ne može se odreći odgovornosti za to stanje, ocijenio je dr. Tuđman. No isto tako kao što je i Krleža rekao, Tito je bio i hrvatski političar, osnovao je komunističku stranku Hrvatske, ne partiju nego stranku, naglasio je dr. Tuđman. Sa ZAVNOH-ovskom Hrvatskom i s Ustavom iz 1974. omogućio je i pravne osnove za osnutak sadašnje neovisne, samostalne i demokratske hrvatske države. Da nije bilo antifašističkog pokreta i Tita koji je poznat i cijenjen u nesvrstanom svijetu, ne bismo imali Hrvatske, zaključio je dr. Tuđman. Naglasio je kako nije imao osobne kontakte s Titom, odnosno da je tek jednom s njim razgovarao dva-tri sata u užem krugu, te da se nekoliko puta s njim susreo na prijemima. No, podsjetio je da je Tito u zgradi sadašnjih Predsjedničkih dvora na Pantovčaku 1965. Centralnom komitetu Hrvatske koji je htio eliminirati Tuđmana iz javnoga života, rekao: "Ostavite Tuđmana, jedini pruža otpor velikosrpskom hegemonizmu'". Kada me je i hrvatska i beogradska komunistička vlast strpala u zatvor i htjela suditi 15 do 20 godina zbog tobožnje špijunaže, Tito je 1972. poručio 'Tuđmanu ne pakovati'. Na taj način ostao sam živ, rekao je dr. Tuđman. Upitan kada je prvi put došao na ideju da ostvari državotvorni pokret odnosno stranku - HDZ kojoj je moto bio 'HDZ uvijek za Hrvatsku, Hrvatsku nizašto', Predsjednik je kazao da je s takvom idejom živio od najranije mladosti gotovo od dječačkog doba. Ideju da treba izvući zaključke iz hrvatske povijesti nosio sam od najranijih dana i bilo mi je jasno što znači starčevičanstvo kao samostojno hrvatstvo, ali koje nije imalo širokog oslonca u pučanstvu. Bilo mi je jasno da to treba objediniti s Radićevim pučkim pokretom koji je bio predstavnik većine hrvatskog naroda, ali je sa svojim pacifizmom bio sputan i na kraju sa hrvatskim ljevičarstvom koji je pronosilo ideju prava hrvatskog naroda na samoodređenje, ali sa jednim komunističkim pristupom koji nije imao velikog utjecaja u cjelini u hrvatskom narodu. Promišljajući o tome dolazio sam sve više do spoznaje za ideju za koju se drugi nisu ni usudili pomisliti. Pokazalo se da smo samo s takvom idejom mogli ostvariti hrvatsku slobodu i samostalnost. U tom smislu ta je ideja uobličena 1989. i naišla je na prijem kod određenog broja ljudi, ali i nevjericu kod mnogih, rekao je dr. Tuđman. Podsjetio je da je 1989. stvorena koalicija stranaka nasuprot tadašnjem Savezu komunista, a da je HDZ bio osamljen. Dr. Tuđman je rekao da je krajem 80-ih godina počeo obilaziti hrvatsko iseljeništvo, tiskati neke svoje radove, što je pokušao i u Hrvatskoj, no da to nije mogao ni u časopisima kojima je prije toga bio osnivačem. Usprkos svim negativnim okolnostima, dr. Tuđman naglašava da je imao vjere u hrvatskog čovjeka. Podsjetio je da je 1989. godine u dogovoru sa Socijalističkim savezom i CK Hrvatske dozvoljeno osnivanje stranaka, prvo HSLS-a, a potom i ostalih, a da su HDZ pod svaku cijenu htjeli spriječiti. S tim u vezi, upitao je, zašto nitko od stranaka iz tada stvorene koalicije nije izašao s programom stvaranja samostalne Hrvatske nego je s tim izišao jedino HDZ. Prilike su bile i njih je trebalo iskoristiti, trebalo je imati viziju, program, povjerenje u hrvatskog čovjeka, a toga nisu imali, rekao je dr. Tuđman. Dodao je da su tadašnji oporbenjaci, a koji su i danas na političkoj sceni govorili 'nemojete nam smetati u demokratizaciji prilika'. Svi su oni bili zaokupljeni demokratizacijom bivše Jugoslavije, a ne da iskoriste međunarodne prilike koje su nastale slomom socijalističkog sustava u Europi i krizom višenacionalnih država - SSSR-a, SFRJ pa i Čehoslovačke. Dr. Tuđman prisjetio se i utemeljiteljske skupštine HDZ-a na Jarunu, odnosno na vrijeme kada su osnivače HDZ mnogi željeli uhititi. Podsjetio je i na zabranu Osnivačke skupštine HDZ-a na Trgu športova i na odlazak na Jarun te na mogućnost uhićenja. Tijekom razgovora s dr. Tuđmanom prikazan je dokumentarni zapis o Prvom općem saboru HDZ-a, skupu na Cvjetnu nedjelju 1990. u Zagrebu. U medijima su HDZ tadašnji politički čelnici nazivali neoustaškom strankom, strankom opasnih namjera, ekstremistima itd. Zamoljen da komentira pojavu da se i u dijelu današnjeg tiska mogu naći takve ocjene, predsjednik Tuđman je kazao da je to neshvaćanje politike pomirbe s kojom je ostvarena hrvatska sloboda, nezavisnost i s kojom se Hrvatska riješila tamnice naroda - Jugoslavije i spriječila da se razdirano hrvatstvo ponovo ne sukobi u građanskom ratu. Taj bi sukob s obzirom na iskustva iz II. svjetskog rata mogao biti tragičan, ocijenio je dr. Tuđman. U razgovoru se predsjednik Tuđman osvrnuo i na pojedina stajališta i nedoumice koje se ovih dana iznose u svezi proslave Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj odnosno, da li je to 22. lipnja ili se pak treba kao taj dan proslavljati 27. srpnja kao što je to bilo u bivšoj državi. Predsjednik Tuđman je rekao kako oko toga sa hrvatskog stajališta nema nedoumica, odnosno da se Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj treba slaviti 22. lipnja kao spomen na osnivanje Prvog partizanskog sisačkog odreda, koji je bio okosnica antifašističkog pokreta u Hrvatskoj. Temeljem prikazanog dokumentarnog zapisa sa HDZ-ovog skupa u Benkovcu 1990. godine kada je na njega pokušan atentat, dr. Tuđman je ocijenio kako je taj pokušaj trebao poslužiti krvoproliću, zabrani djelatnosti HDZ-a i izlasku na demokratske izbore. (Hina) sšh sšh/dd