DNEVNI GLASNIK - 24. LIPNJA

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman dao je intervju HTV-u u povodu 10. obljetnice utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice u kojem se osvrnuo na najvažnije događaje novije hrvatske povijesti i vrijeme koje je prethodilo stvaranju suverene hrvatske države. Razgovor s dr. Tuđmanom bit će emitiran u dva nastavka. Prvi dio HTV je objavila sinoć i u njemu je dr. Tuđman između ostalog govorio o početcima demokratske preobrazbe i stanju uoči prvih slobodnih višestranačkih izbora. Drugi dio intervjua HTV će, kako je najavljeno objaviti u četvrtak navečer. Tijekom intervjua prikazani su i brojni dokumentarni zapisi o intervjuima predsjednika Tuđmana koje je 80-ih dao švedskoj i njemačkoj televiziji, a radi kojih je osuđen na zatvorsku kaznu, tajne snimke UDBE o praćenju dr. Tuđmana i njegove obitelji, stajalištu tadašnjih komunističkih čelnika o stvaranju HDZ-a, snimke Prvog sabora HDZ-a, skupa sa Cvjetnice 1990., skupa u Benkovcu, na kojem je pokušan atentat na predsjednika Tuđmana itd. U razgovoru je govorio i o politici pomirbe iseljene i domovinske Hrvatske, pomirbi zavađenog hrvatstva što je, naglasio je, jedan od temelja na kojem je građena uspostava samostalne hrvatske države. Upitan kada je prvi put došao na ideju da ostvari državotvorni pokret odnosno stranku - HDZ kojoj je moto bio 'HDZ uvijek za Hrvatsku, Hrvatsku nizašto', Predsjednik je kazao da je s takvom idejom živio od najranije mladosti, gotovo od dječačkog doba. Naglasio je da je ideja o ostvarenju hrvatske slobode i samostalnost uobličena 1989. naišla na prijem kod određenog broja ljudi, ali i nevjericu kod mnogih. Podsjetio je da je 1989. stvorena koalicija stranaka nasuprot tadašnjem Savezu komunista, a da je HDZ bio osamljen. Usprkos svim negativnim okolnostima, predsjednik Tuđman naglasio je da je imao vjere u hrvatskog čovjeka. DUBROVNIK - U Dubrovniku su u srijedu predstavnici američke tvrtke Enrona i Hrvatske elektroprivrede potpisali ugovor o gradnji i iskorištavanju termoelektrane "Jertovec". Kako je istaknuto nakon potpisivanja, u gradnju termoelektrane bit će uloženo 700 milijuna dolara, a to je do sada najveće izravno strano ulaganje u Hrvatsku. Ugovoreni rok gradnje je 22 mjeseca, a rok pripreme tzv. financijske konstrukcije 18 mjeseci. Nazočne je u ime Predsjednika Republike pozdravio Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Ivić Pašalić, ocijenivši kako je potpisivanje tog ugovora snažan poticaj i jasan znak da je Hrvatska stabilna i sigurna država. ZAGREB - Posebni izaslanik američkog predsjednika za BiH Robert Gelbard pozdravio je u srijedu potpisivanje ugovora između američke tvrtke Enron i Hrvatske elektroprivrede ocijenivši da je to "kulminacija rada koji je započeo bivši ministar trgovine pokojni Ron Brown". Prema Gelbardovim riječima, potpisivanje ugovora o gradnji i iskorištavanju termoelektrane "Jertovec" predstavlja i "nastavak pretvaranja Hrvatske u otvoreno i slobodno tržišno gospodarstvo". ZAGREB - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u četvrtak je nastavio 41. sjednicu raspravom o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica. Njime će se smanjiti broj prognanika, jer se predlaže utvrditi prestanak toga statusa za osobe koje su trajno stambeno zbrinute bilo sredstvima iz proračuna ili po nekim drugim pravnim propisima. Predlaže se također utvrditi da status povratnika traje najdulje tri mjeseca od dana povratka. Izmjenama bi se, među ostalim, ukinuo i članak 14. Zakona, odnosno stavak koji je utvrđivao prestanak svih postupaka prisilnog iseljenja prognanika iz objekata koji su tuđe vlasništvo, a koje su oni koristili temeljem valjane pravne osnove do stvaranja uvjeta za njihov povratak ili osiguranje odgovarajućeg drugog smještaja. Tijekom rasprave zastupnici su najčešće naglašavali kako bi ukidanje toga članka omogućilo prisilno iseljenje prognanika smještenih temeljem valjane pravne osnove u napuštenoj imovini. Stoga taj članak ili ne treba ukidati, ili to pitanje treba rješiti na drugi odgovarajući način. U raspravi su se zastupnici suglasili da su razminiranje, obnova kuća i gospodarstva preduvjeti istinskom povratku prognanika. Tijekom rasprave o Izvješću o provedbi toga Zakona i stambenom zbrinjavanju stradalnika Domovinskog rata, predstavnici klubova upozorili su da se prava branitelja i stradalnika ne izvršavaju u cjelosti, a najznačajniji su problemi velik broj nezaposlenih razvojačenih branitelja, problemi u stambenom zbrinjavanju. ZAGREB - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora podržao je u četvrtak većinom glasova prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu. Od niza amandmana, zamjenik ministra financija Mijo Jukić prihvatio je tek nekoliko, a pojedine su, unatoč njegovu protivljenju, zastupnici prihvatili glasovanjem. Tako je prihvaćen amandman Mate Šimića (HDZ) da se za obnovu ratom razrušenih kuća zadrži proračunska stavka od gotovo 1,72 milijarde kuna. Podržan je i amandman Franje Križanića (HDZ) kojim se osiguravaju sredstva za hrvatsko-bavarski projekt restauracije pokretnih spomenika kulture, te amandman Ivana Marjanovića (HDZ) za osiguranje sredstava za obnovu lipičke bolnice. Županijski je dom "zeleno svjetlo" dao i pratećem proračunskom tekstu, odnosno izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju državnog proračuna. ZAGREB - Oporbena šestorica zatražila su u četvrtak da se HDZ očituje u pisanoj formi o njihovim prijedlozima u pregovorima oko paketa izbornog zakonodavstva, držeći kontradiktornima izjave koje o tome u javnosti daju potpredsjednici vladajuće stranke, Mate Granić i Vladimir Šeks. "Očekujemo da se HDZ pismeno očituje o našim prijedlozima, jer su izjave koje dolaze iz te stranke kontradiktorne", rekao je novinarima Radimir Čačić, koordinator oporbene šestorice. "Nakon toga razgovori se mogu nastaviti", dodao je. ZAGREB - Vladimir Šeks izjavio je u četvrtak da ima puni mandat HDZ- a za postizanje sporazuma sa šestorkom oko paketa izbornih zakona, odgovorivši tako prvacima oporbe koji su doveli u pitanje njega kao vjerodostojnog pregovarača. "Nekorektno je i uvredljivo osporavati legitimitet mojih izjava jer ih dajem u ime Kluba zastupnika HDZ-a i cijele stranke" rekao je Šeks novinarima, zamoljen da prokomentira današnji zahtjev šestorice da se HDZ službeno i pismeno očituje o njihovim dodatnim prijedlozima na sporazum potpisan u svibnju. TROGIR - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić ustvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare kako temeljni problem u "aferi prisluškivanje" nije činjenica da tajne policije nekoga prisluškuju, nego da se ti podaci objavljuju u novinama. Ocijenio je da je afera o prisluškivanju stvorena umjetno te da javnost nije ta koja može odlučivati koga će se prisluškivati, niti je li to u konkretnom slučaju zakonito. Izrazio je i nezadovoljstvo sve većom "polarizacijom i destabilizacijom političkog života". ZAGREB - Stranka Hrvatska proljeća (HP) i Hrvatska čista stranka prava (HČSP) sklopile su sporazum o pravaško-demokršćanskom savezu, izvijestio je predsjednik Hrvatskih proljeća Goran Dodig u četvrtak na konferenciji za novinare. "U hrvatskom političkom životu umjetno je stvorena bipolarizacija u kojoj je s jedne strane HDZ, a s druge SDP", rekao je Dodig, naglasivši kako se stoga pokušava stvoriti tzv. treći blok pravaško-kršćanske orijentacije koji će njegovati snažnu državotvornu ideju. ZAGREB - Više od tri mjeseca nakon početka suđenja, Dinko Šakić, bivši zapovjednik ustaškog logora u Jasenovcu, optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, započeo je u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu sa svojom obranom. Šakić je, povremeno čitajući svoje bilješke, ukratko pred sudskim vijećem iznio svoj životopis. "U Jasenovac nitko nije doveden zbog svoje vjere, rasne pripadnosti ili političkih nazora. Tamo su završili oni koji su aktivno radili protiv hrvatske države, bez obzira bili oni Hrvati, katolici, muslimani, pravoslavci ili bilo koje druge pripadnosti", izjavio je Šakić. Nakon što je u jednoiposatnom iskazu ukratko prepričao svoj životni put od rođenja do napuštanja dužnosti upravitelja jasenovačkog logora, Šakić je u nastavku svog iskaza opisao odlazak iz Hrvatske, 1945. i poslijeratni život u emigraciji. Istaknuo je kako je od trenutka kada ga je "spektakularno" otkrila argentinska televizija do trenutka kada je potpisan nalog za njegovo uhićenje legalno mogao otići iz Argentine, jer ga nitko nije tražio. "Savjest mi je čista. Stoga se nisam opirao i koristio pravna sredstva kako bi pokušao izbjeći izručenje. Želim da se ustanovi istina", zaključio je Šakić svoj današnji trosatni iskaz. BAJAKOVO - Preko međudržavnog graničnog prijelaza Bajakovo u četvrtak je u Hrvatsku iz SR Jugoslavije ušla skupina od 86 hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su Hrvatsku napustili u vrijeme vojno-redarstvenih akcija "Bljesak" i "Oluja". Njihov povratak dio je provedbe Programa povratka koji je 26. lipnja prošle godine prihvatio Hrvatski državni sabor. Najveći broj osoba koje su danas ušle u Hrvatsku, vraća se na područje Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske i Sisačko-moslavačke županije dok se nekoliko osoba vraća u svoje domove u zapadnoj Slavoniji. Od kraja 1995., kada je počeo povratak Srba, u svoje domove iz kojih su izbjegli u SRJ, Republiku Srpsku i hrvatsko Podunavlje vratilo se oko 59 tisuća građana srpske nacionalnosti. SARAJEVO - Proces povratka Srba iz Hrvatske trenutačno smještenih u BiH odvija se sporo i od njih 1.900 koliko ih se za povratak prijavilo od studenog 1998. godine to je uspjelo učiniti samo njih 133, izjavila je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornica UNHCR-a u BiH Wendy Rappeport. Ona je podsjetila kako je rječ o programu povratka po posebnom postupku kojega UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) provode u suradnji s Uredom za prognanike i izbjeglice hrvatske vlade. Prema podacima kojima raspolaže UNHCR, u BiH se i dalje nalazi oko 30 tisuća Srba izbjeglih iz Hrvatske. SARAJEVO - Ured Visokog predstavnika za BiH (OHR) zaprijetio je u četvrtak gospodarskim sancijama svim dijelovima Federacije BiH s bošnjačkom većinom ako Stranka demokratske akcije (SDA) nastavi odbijati sporazum o novom ustroju općine Žepče u središnjoj Bosni. Stajalište je OHR-a da je sporazum o Žepču na kojemu se radilo duže od šest mjeseci uz posredovanje Jacquesa Kleina dobar kompromis koji osigurava poštivanje temeljnih zahtjeva i bošnjačke i hrvatske strane. Neznatna izmjena općinskih granica Žepča, Maglaja i Zavidovića, osigurala bi uspostavu nove općine s relativnom hrvatskom većinom čime bi se zaštititla prava Hrvata s tog područja a Žepče bi se istodobno integriralo u strukture Zeničko-dobojske županije koja bi postala korisnikom poreznih prihoda iz novoutemeljene općine. BEOGRAD - Skupina neovisnih ekonomskih stručnjaka "G17" predstavila je u srijedu javnosti knjigu "Završni račun-ekonomske posljedice NATO-ova bombardiranja: procjena štete i sredstava, potrebnih za ekonomsku rekonstrukciju Jugoslavije", na kojoj je radilo 25 ekonomskih i drugih stručnjaka. Ukupna gospodarska šteta zbog NATO-ova bombardiranja iznosi 29 milijardi i 608 milijuna dolara, zemlji je za obnovu hitno potrebno 1,172 milijarde dolara, a u narednih pet godina oko 29 milijardi dolara, rečeno je u srijedu na konfereniji za novinare predstavnika G17. Koordinator G17, Mlađan Dinkić je rekao da procjenama štete nije obuhvaćeno uništavanje prirodnog bogatstva, zagađivanje okoliša, štete na kulturno-povijesnom blagu, kao ni uništeni stambeni fond na Kosovu, poginuli, ranjeni i trajno iseljeni Albanci (zbog nedostupnih podataka). SPORT ANTIBES - Hrvatska košarkaška reprezentacija pobijedila je BiH 65:59 (37:32) u posljednjem susretu skupine C na Europskom prvenstvu u Francuskoj. Ovom pobjedom hrvatski reprezentivci su sa omjerom 2-1 izborili nastup u drugom krugu natjecanja, te će igrati u skupini F u Le Mansu. LONDON - Hrvatska tenisačica Mirjana Lučić plasirala se u 3. kolo trećeg Grand slam turnira sezone - Wimbledona. U susretu 2. kola Mirjana je vrlo uvjerljivo sa 6:2 i 6:1 pobijedila Argentinku Marianu Diaz-Olivu, te će u 3. kolu igrati protiv bolje iz susreta između 4. nositeljice Amerikanke Monike Seleš i Nijemice Marlene Weingartner. (Hina) td