NJ 22. VI. RDW: SPORAZUM ZA STABILNOST - STABILIZACIJA I PRIDRUŽIVANJE EU

NJEMAČKI RADIO - RDW 22. VI. 1999. Stabilizacija jugoistočne Europe nakon završetka rata na Kosovu "Najnoviji rat na Balkanu završen je. Rat na Kosovu trebao bi, po želji međunarodne zajednice, biti posljednji čin u nizu kriza koje je raspad Jugoslavije početkom devedesetih godina izazvao u cijeloj regiji. Pitanje je sada kako obnoviti političku i gospodarsku stabilnost u jugoistočnoj Europi. O tome se u ponedjeljak (21. lipnja) raspravljalo na grčko-njemačkom sastanku za okruglim stolom u kući Njemačke industrijske i trgovinske komore u Bonnu. Grčka prati pregovore o budućnosti Kosova sa sasvim osobnim interesom. Strahuje da bi, dobije li Kosovo autonomiju, turski stanovnici Cipra i Makedonci koji žive na grčkom državnom teritoriju mogli postaviti zahtjev za odcjepljenjem. Kako bi to izbjegla, Grčka trenutno izrađuje vlastiti plan stabilizacije koji je ukratko predstavio Stamatis Milingos iz Glavnog tajništva za međunarodno gospodarstvo u Ateni: 'Ciljevi tog plana su sljedeći: prvo, pridonijeti obnovi uništene infrastrukture; drugo, povećati izravna grčka ulaganja na području jugoistočne Europe; treće, proširiti postojeću tehničku suradnju na području usluga. U središu pozornosti nalazi se bankovni sektor, ali zanimljiv je i sektor turizma, zdravstva, javni sektor i područje ekologije'. Na spomenutom savjetovanju puno se raspravljalo o sporazumu za stabilnost jugoistočne Europe. Svi sudionici - iz Grčke, Makedonije i Njemačke - složili su se da samo sadašnji transgranični pristup može stvoriti političku stabilnost i gospodarsko blagostanje u jugoistočnoj Europi. Pritom bi politika, gospodarstvo i humanitarne organizacije trebali tijesno surađivati. Dr. Michael Kruse iz njemačkog ministarstva za gospodarstvo i tehnologiju u Bonnu kazao je sljedeće: 'Probleme ne može riješiti jedno mjesto, jedna organizacija i jedna razina sama po sebi. Uspjeh donosi suradnja i zajedničko djelovanje'. No, ni Kruse nije mogao ponuditi konkretne planove razvoja jugoistočne Europe nakon završetka rata na Kosovu. Još je u tijeku faza procjene i oblikovanja - njemačka vlada ne može ponuditi gotove planove, napomenuo je dr. Kruse. Dr. Kyriakos Revelas iz Povjerenstva Europske unije u Bruxellesu naglasio je da stanovništvo jugoistočne Europe ne smije biti jednostavno zanemareno pri preustrojavanju te regije. Revelas je zastupao glavnu upravu za vanjskopolitičke odnose. No, treba biti jasno da je pomoć Europske unije moguća samo uz odgovarajuće uvjete, napomenuo je dr. Revelas. Zemljama poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije i SR Jugoslavije treba otvoriti perspektivu približavanja Europskoj uniji. Time EU postaje središnji pokretač u predviđenom sporazumu za stabilnost, napomenuo je Revelas. Osim toga, EU bi zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom trebao koordinirati provedbu stabilizacijskih mjera. 'Proces stabilizacije i udruživanja, čiji će uspjeh na kraju ovisiti o odgovornosti i odlučnosti naroda i vlada država koje budu sudjelovale, trebao bi ponuditi novi oblik ugovornih odnosa tih pet zemalja i Europske unije - tzv. sporazume o pridruživanju i o stabilizaciji. Oni bi trebali biti utanačeni u skladu sa situacijom u svakoj pojedinoj zemlji i s perspektivom članstva na temelju sporazuma iz Amsterdama čim budu ispunjeni kriteriji sporazuma iz Kopenhagena'. Činjenica da su jugoslavenski referenti izostali sa savjetovanja pokazuje da je SRJ jako daleko od ispunjavanja tih kriterija, a riječ je o demokraciji, postojanju pravne države te poštovanju ljudskih i manjinskih prava. Naime, jugoslavenska vlada nije im dopustila odlazak u Njemačku", napominje na kraju izvješća Stephani Streloke.