EU: KOSOVSKA KRIZA NEĆE OLAKŠATI PRISTUP EU-U

LUXEMBOURG, 22. lipnja (Hina/Reuters/AFP) - Europska unija (EU) objavila je u utorak da kosovska kriza neće utjecati na snižavanje kriterija za prijem istočnoeuropskih zemalja u EU, upozorivši kandidate da najteži pregovori tek slijede.#L# "Jedino što vam mogu danas reći jest da se neće 'snižavati cijene za priključenje'" EU-u, izjavio je u utorak državni tajnik u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Guenter Verheugen (Ginter Ferhojgn) na konferenciji za novinare, nakon što su se ministri vanjskih poslova EU-a sastali sa šest vodećih kandidata za ulazak u EU. "Nije bilo riječi o blažim uvjetima. Neće biti lakog ulaska", rekao je Verheugen nakon razgovora ministara vanjskih poslova EU-a o budućem utjecaju kosovske krize na planove EU-a o širenju prema istoku. Kosovska kriza potaknula je EU da Albaniji, Makedoniji, BiH i Hrvatskoj ulije nadu o ulasku u EU-u kako bi se stvorilo ozračje nade i stabilnosti na Balkanu. Kada je EU izdvojila 10 zemalja iz bivšeg komunističkog bloka i Cipar kao kandidate za svoje članstvo, otvorivši službene pregovore sa šest zemalja (Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Estonija i Cipar), u toj skupini nisu se našle balkanske zemlje. Šest zemalja kandidata izjavilo je na zasebnim sastancima s ministrima vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak i utorak da i dalje namjerava dostići rokove za ulazak u bogati zapadni blok. EU ih je u tome ohrabrila, ne pruživši pritom nikakva jamstva i upozorivši ih da najteži pregovori tek dolaze. Verheugen je na konferenciji za novinare rekao da cilj Poljske za priključenjem EU-u do 1. siječnja 2003. godine nije nedostižan. "Iako je to vrlo ambiciozan cilj, današnji su pregovori pokazali da nije neostvariv", rekao je Verheugen. Europski povjerenik za vanjske poslove Hans van den Broek kazao je pak na konferenciji da će, primjerice, pregovori s Poljskom o poljopriredi biti najteži ispit pregovora. "To će doista biti najteži ispit za obje strane", rekao je van den Broek. Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi izjavio je da se njegova zemlja namjerava priključiti EU-u 1. siječnja 2002. Slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec izjavio je da njegova zemlja to namjerava ostvariti do 1. siječnja 2003. godine. Slovenija ima "važnu" poziciju među kandidatima u mjeri u kojoj ona "može izvoziti stabilnost prema svojim susjedima" u regiji, ocijenio je Verheugen. Frlec je sa svoje strane kazao da njegova zemlja ima važnu ulogu u kontekstu sporazuma o slobodnoj razmjeni zaključenim sa zemljama u regiji. Ljubljana želi očuvati posebne trgovačke veze sa svojim susjedima, no ona će "poštivati upute EU". EU "dijeli zabrinutost koju podrazumijeva takav zahtjev. Vidjet ćemo kako postići taj cilj", oprezno je odgovorio Verheugen rekavši da EU ima svoje propise u trgovinskim pitanjima. Ministar vanjskih poslova Estonije Toomas Ilves rekao je da će njegova zemlja vjerojatno biti spremna za ulazak u EU do 2003. godine, ali nije siguran hoće li se to i ostvariti. Cipru je dano do znanja u ponedjeljak da njegove tehničke pripreme za ulazak u EU može pokvariti neuspjeh u rješavanju političkog problema podjele Cipra, koji je počeo 1974., kada je Turska izvela invaziju na dio tog otoka. Češka Republika želi da Petnaestorica "načine razliku" među šest prvih kandidata, kazao je češki ministar vanjskih poslova Jan Kavan. "Potrebno je načiniti razliku ovisno o stupnju pripreme svakoga od kandidata te je potrebno "produbiti" pregovore s "onima koji su najviše odmakli", rekao je Kavan po završetku konferencije. Ocijenivši da je njegova zemlja ostvarila "važan korak naprijed" u prvoj fazi pregovora, Kavan je ustvrdio da ako "EU to želi, novi napredak moguć je već ujesen" u sektorima koji su složeniji od sektora o kojima se dosad razgovaralo. Verheugen je potvrdio pozitivnu bilancu pregovora s Pragom, no ipak se nije izjasnio o zahtjevu ministra Kavana. (Hina) ss rt