ZAGREB, 31. svibnja (Hina) BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije (EU) dogovorili su u ponedjeljak da će uskladiti napore kako bi zemljama susjedima SR Jugoslavije pomogli na putu do članstva u EU i tako pridonijeli
stabilnosti u regiji. Na redovitom konzultacijskom sastanku u Bruxellesu, ministri su naložili daljnji rad na programu koji bi Albaniji, Makedoniji, Hrvatskoj, BiH, te u konačnici i samoj Jugoslaviji, ponudio novi oblik odnosa s 15-članim blokom u obliku Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju. U priopćenju ministri su iznova potvrdili spremnost EU "da države u regiji približe izgledima za potpunu integraciju u njezine strukture". Europska komisija je prošloga tjedna predočila nacrt koji predviđa približavanje zemalja europskog jugoistoka Uniji i njihovo pripremanje za članstvo, bez utvrđivanja rokova uobičajenih u dosadašnjem postupku pridruživanja. Balkanske su zemlje dosad bile isključene iz unijinih planova za širenje na istok Europe. Europska komisija najavila je da će prioritet dobiti Makedonija i Albanija, zemlje koje podnose ogroman teret kosovske izbjegličke krize.
ZAGREB, 31. svibnja (Hina)
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije (EU)
dogovorili su u ponedjeljak da će uskladiti napore kako bi zemljama
susjedima SR Jugoslavije pomogli na putu do članstva u EU i tako
pridonijeli stabilnosti u regiji.
Na redovitom konzultacijskom sastanku u Bruxellesu, ministri su
naložili daljnji rad na programu koji bi Albaniji, Makedoniji,
Hrvatskoj, BiH, te u konačnici i samoj Jugoslaviji, ponudio novi
oblik odnosa s 15-članim blokom u obliku Ugovora o stabilizaciji i
pridruživanju.
U priopćenju ministri su iznova potvrdili spremnost EU "da države u
regiji približe izgledima za potpunu integraciju u njezine
strukture".
Europska komisija je prošloga tjedna predočila nacrt koji predviđa
približavanje zemalja europskog jugoistoka Uniji i njihovo
pripremanje za članstvo, bez utvrđivanja rokova uobičajenih u
dosadašnjem postupku pridruživanja. Balkanske su zemlje dosad bile
isključene iz unijinih planova za širenje na istok Europe.
Europska komisija najavila je da će prioritet dobiti Makedonija i
Albanija, zemlje koje podnose ogroman teret kosovske izbjegličke
krize.
S druge strane, kada je riječ o BiH i Hrvatskoj, mogućnost da te
dvije zemlje dobiju posebne sporazume ovisit će o tome koliko su
daleko odmakle u ispunjavanju uvjeta za suradnju, utvrđenim u tzv.
regionalnom pristupu.
EU je njihova postignuća u prihvaćanju uvjeta Daytonskih mirovnih
sporazuma kojim je okončan rat u BiH 1992.-95. do sada ocjenjivala
nedovoljnima.
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova EU-a suglasili su se u
ponedjeljak u Bruxellesu da pošalju finskog predsjednika Marttija
Ahtisaarija u Beograd kako bi s jugoslavenskim čelnicima
razgovarao o uspostavi mira na Kosovu.
Ahtisaari bi, nakon boravka u Beogradu, u četvrtak o rezultatima
svojih razgovora trebao izvijestiti čelnike EU-a, koji se trebaju
sastati u Koelnu.
Tijekom boravka u Beogradu Ahtisaari bi trebao jugoslavenskom
predsjedniku Slobodanu Miloševiću reći kako se od njega očekuje da
pretvori u djela svoje navodno prihvaćanje načela skupine sedam
najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije (G8) za rješavanje
kosovske krize.
MOSKVA - Posebni izaslanik ruskog predsjednika za Jugoslaviju
Viktor Černomirdin nada se da će njegovi skori posjeti Bonnu, a
zatim Beogradu donijeti "pozitivne rezultate" u traženju
političkog rješenja sukoba na Kosovu, prenosi Interfax.
U utorak bi se Černomirdin u Bonnu trebao sastati s finskim
predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem i zamjenikom američke
državne tajnice Strobeom Talbottom u četvrtom krugu pregovora
Rusije, SAD i Finske o kosovskoj krizi.
Nakon toga trebao bi otputovati u Beograd gdje će ponovno
razgovarati s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom
Miloševićem.
Ako se sve bude odvijalo prema planu, ovaj tjedan "mogli bismo imati
konkretnu odluku", rekao je Černomirdin u ponedjeljak nakon
sastanka s predstavnikom glavnog tajnika UN-a za Balkan Eduardom
Kukanom.
BEOGRAD - Jugoslavensko je čelništvo u ponedjeljak potvrdilo da
prihvaća uvjete koje su postavile najrazvijenije zemlje svijeta i
Rusija (G8) za rješenje kosovskog problema i pozvalo je Vijeće
sigurnosti UN-a da prihvati rezoluciju koja bi omogućila završetak
krize, objavio je Tanjug.
"U skladu sa svojom dosljednom mirovnom politikom i braneći svoju
slobodu, SRJ je prihvatila uvjete koje su postavile zemlje članice
G8", kaže se u priopćenju.
Beograd "smatra da Vijeće sigurnosti, u skladu s Poveljom UN-a,
treba donijeti rezoluciju koja će omogućiti da se s vojnog puta
prijeđe na politički", stoji u priopćenju.
WASHINGTON - Sjedinjene Države reagirale su s oprezom na izvješća
da je Jugoslavija spremna prihvatiti uvjete najrazvijenijih
zemalja svijeta i Rusije (G8) za rješavanje kosovske krize,
upozoravajući kako nije jasno je li Beograd prihvatio sve uvjete.
"Mi svakako prihvaćamo svaki pozitivan pomak, ali za sada nije
jasno jesu li svi uvjeti prihvaćeni", rekao je glasnogovornik
Bijele kuće Mike Hammer.
BRUXELLES - Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook u
ponedjeljak je jugoslavensko prihvaćanje načela mirovnog rješenja
za Kosovo ocijenio korakom naprijed, naglašavajući da
jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević tu izjavu mora
potkrijepiti akcijama.
"Pristanak Beograda na načela zemalja članica G8 korak je naprijed,
ali Milošević mora prijeći s načela na djela ako želi pokazati da
misli ozbiljno", rekao je Cook novinarima.
MOSKVA - Ruski premijer Sergej Stjepašin i američki predsjednik
Bill Clinton razgovarali su telefonom u ponedjeljak o krizi na
Balkanu, prenosi ruska agencija Interfax pozivajući se na službu za
tisak u ruskoj vladi.
Šef ruske vlade i američki predsjednik govorili su o predstojećim
diplomatskim naporima radi postizanja političkog rješenja za sukob
u Jugoslaviji, a na temelju načela koje je predložila skupina G8.
"Glavni cilj razgovora bio je pripremiti sastanak između njemačkog
kancelara Gerharda Schroedera, finskog predsjednika i
predstavnika Zapada za Kosovo Marttija Ahtisaarija, posebnog
izaslanika ruskog predsjednika za Kosovo Viktora Černomirdina i
posebnog izaslanika Sjedinjenih Država Strobea Talbotta, koji je
zakazan za 1. lipnja u Bonnu", dodaje se iz istog izvora.
PARIZ - Sastav međunarodnih mirovnih snaga za Kosovo i priroda
njihova naoružanja nisu stvar pregovora, izjavio je u ponedjeljak
glasnogovornik NATO-a Jamea Shea.
"Želimo imati djelotvorne snage. Iz iskustva nam je poznato da
postoji velika razlika između mirovnih snaga koje imaju točna
pravila djelovanja i raspolažu teškim naoružanjem i onih koje sve
to nemaju", rekao je Shea za radio France-Info.
"Znamo da će situacija na Kosovu biti vrlo teška jednog dana kad
srpske snage odu. Trebat će nam snage koje će uživati poštovanje
svih strana i koje će uspjeti stvoriti ozračje sigurnosti, a to je
jedini uvjet za povratak izbjeglica", kazao je Shea.
SKOPLJE - Makedonska vlada odgodila je u ponedjeljak mogućnost
prihvaćanja prijedloga o povećanju broja NATO-ovih vojnika na svom
teritoriju, budući da nije dobila potvrdu prema kojoj Savez
prihvaća uvjete što ih je postavila ta država, izjavio je ministar
vanjskih poslova Aleksandar Dimitrov.
Dimitrov je dodao da je od makedonske vlade dobio ovlasti koje mu
dopuštaju prihvaćanje NATO-ova pojačanja bez dodatnog sastanka
članova kabineta, nakon što glavni tajnik NATO-a Javier Solana
pismeno potvrdi da prihvaća jamstva koja Makedonija očekuje od
Saveza.
NATO je prošli tjedan najavio namjeru o povećanju sa 14.000 na
30.000 broj svojih vojnika u Makedoniji.
BRUXELLES - NATO bi na konferenciji vojnih zapovjednika Saveza u
utorak mogao prikupiti svih 50 tisuća vojnika za mirovne snage na
Kosovu ako zemlje osiguraju dovoljno specijaliziranih vojnika
poput inženjeraca, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik NATO-a.
Zapovjednici oružanih snaga 19 savezničkih zemalja trebali bi se
sastati u zapovjedništvu NATO-a u belgijskom gradu Monsu kako bi
osigurali broj vojnika na takozvanoj "force-generation"
konferenciji, odnosno konferenciji na kojoj bi se sastavile
snage.
PODGORICA - Jako cijenimo to što je Hrvatska u ovim teškim danima za
Crnu Goru otvorila svoja vrata i što ima veliko razumijevanje za
diplomatske aktivnosti predsjednika Mile Đukanovića, kao i drugih
crnogorskih dužnosnika, u nastojanjima da se nađe političko
rješenje za Kosovo i mir vrati u SRJ, izjavio je u ponedjeljak
diplomatski savjetnik crnogorskog predsjednika, Milan Roćen.
"Odnosi između Hrvatske i Crne Gore u usponu su, sa svim
ograničenjima koja su rezultat opterećenosti nedavnom prošlošću,
kao i različitih pozicija Hrvatske kao nezavisne i suverene države
i Crne Gore kao članice jugoslavenske federacije", kazao je
diplomatski savjetnik predsjednika Crne Gore.
BRUXELLES - NATO je u ponedjeljak opovrgnuo vijest o bombardiranju
sanatorija u Surdilici, gdje je, kako javlja Beograd, poginulo
najmanje 20 ljudi.
Po riječima njemačkog pukovnika Konrada Freytaga, glasnogovornika
američkog generala i vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u
Europi Wesley Clarka, saveznički su zrakoplovi napali vojarnu i
skladište streljiva nedaleko od Surdulice.
"To su dva objekta koja su određena kao legitimni vojni ciljevi",
rekao je Freytag, dodavši da "NATO ne može potvrditi srbijanske
navode o žrtvama ili popratnoj šteti u Surdulici".
BRUXELLES - Europska unija mogla bi zabraniti prodaju pilića i jaja
proizvedenih u Belgiji, nakon što je u pošiljkama s nekih imanja u
Belgiji otkrivena visoka razina dioksina - supstance koja uzrokuje
nastajanje karcinoma, izjavio je u ponedjeljak dužnosnik EU-a u
Bruxellesu.
Stručnjaci EU-a za hranu životinjskog podrijetla sastat će se u
ponedjeljak i utorak kako bi čuli izvješće iz Belgije o do sada
poduzetim mjerama u borbi protiv onečišćenja dioksinom.
Ovisno o izvješću, povjerenik EU-a za poljoprivredu Franz Fischler
mogao bi predložiti zabranu koja bi se mogla odobriti već u utorak,
priopćili su dužnosnici.
IMRALI - Kurdski pobunjenički vođa Abdulah Ocalan pozvao je u
ponedjeljak pripadnike Radničke stranke Kurdistana (PKK) da
prekinu oružanu borbu, na početku suđenja koje je u ponedjeljak
počelo na turskom otoku Imraliju gdje je Ocalan zatvoren.
"Pozivam na prekid oružane borbe. PKK se više ne treba protiviti
demokratskoj državi", rekao je Ocalan nakon čitanja optužnice.
Na početku suđenja kurdski je čelnik izjavio da je spreman "služiti
turskoj državi" i zauzimati se za "mir i bratstvo" Kurda i Turaka.
(Hina) ii