US-23.V.WP-SAD-RUSIJA-RAZORUŽANJE

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 23. V. 1999. Kosovski rat nanio štetu nadzoru naoružanja "NATO-vi udari protiv Jugoslavije i s njima povezane napetosti s Rusijom i Kinom, stvorili su nove prijetnje mjerama smanjenja naoružanja i drugim globalnim nastojanjima postizanja nadzora nad naoružanjem, od kojih su već mnogi zapinjali, prema izjavama političara i analitičara. Ruska ljutnja zbog napada na Jugoslaviju stvorila je komplikacije koje ugrožavaju dugo odgađani sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START II), koji ima namjeru smanjiti količinu nuklearnog oružja dugog dometa u obje zemlje. Također su postali rizični i napori za postizanje nadzora nad tisućama komada nuklearnog oružja kratkog dometa, odnosno taktičkoga nuklearnog oružja koje nikad nije bilo pokriveno sporazumom. Pogoršanje u odnosima SAD-a i Rusije prijeti sporazumu o općoj zabrani pokusa, naporima za zaustavljanje širenja oružja za masovno uništenje, reviziji sporazuma o postrojbama i konvencionalnom oružju u Europi, i planovima za uspostavu zajedničke suradnje na ranom upozoravanju kako bi se izbjegao slučajni napad projektilima. 'Ono što će se dogoditi u sljedeće dvije godine potpuni je kolaps kontrole naoružavanja' ukoliko se ne poprave odnosi SAD-a s Rusijom, kaže Sergej Rogov, direktor američko-kanadskog instituta u Moskvi.(...) Teškoće su se pogoršale slučajnim NATO-vim bombardiranjem kineskog veleposlanstva u Beogradu, 6. svibnja. Kina je najavila suspenziju sadašnjih kontakata na vrhu glede vojnog nadzora i kontrole naoružanja sa Sjedinjenim Državama. Kina je bila ključni fokus napora SAD-a kako bi se spriječilo širenje projektila i nuklearnog materijala na, između ostalih područja, Iran i Pakistan.(...) Prva veća žrtva NATO-vih napada bio je sporazum START II o strateškom naoružanju, kojega su 1993. potpisali predsjednici Bush i Boris Jeljcin, a senat ga je ratificirao 1996., ali kojega nikada nije ratificirala ruska Duma, donji dom parlamenta. Sporazum je bio blizu odobravanja prije kosovske krize.(...) Negativne reakcije zbog Jugoslavije moglo bi biti nemoguće prevladati. Analitičari kažu da je START II mrtav. Duma je pred jesenskom predizbornom kampanjom. 'Jasno je da se sporazum ne može ratificirati', kazao je Alexander Pikayev, stručnjak za nadzor i sprječavanje širenja naoružanja pri Carnegie fondaciji za međunarodni mir.(...) Osim toga, stručnjaci kažu da bi Rusija mogla potaknuti nove prodaje oružja drugim zemljama kako bi napravila protutežu NATO-u. Već postoje izvješća o ruskim planovima za prodaju protuzrakoplovnih sustava Libiji. Rusija bi mogla sve više tražiti i savez s Kinom i Indijom, i imati manje razumijevanja prema američkim traženjima da zaustavi stvaranje novog oružja u njezinu golemom i oslabljenom vojno-industrijskom kompleksu. Ruski ministar obrane Igor Sergejev, također je nedavno zaprijetio da će ponovno razmotriti upravo sklopljeni dogovor o reviziji sporazuma o konvencionalnim snagama u Europi. Potpisan 1990., taj sporazum ograničava konvencionalno teško oružje članica NATO-a i bivšeg Varšavskog ugovora. Slom Sovjetskoga Saveza i prijam Poljske, Mađarske i Češke u NATO doveli su do pregovora o reviziji tog sporazuma, zamjenjujući haldnoratovske blokove s državnim ograničenjima u naoružanju. Početkom travnja postignut je kompromis, za koji se očekivalo da će biti potpisan kasnije tijekom ove godine. Još jedna žrtva kosovske krize mogao bi biti planirani zajednički američko-ruski centar za razmjenu upozorenja o mogućem napadu projektilima. Rusija je nakon NATO-vih udara najavila da napušta međusobne vojne kontakte u tom nacrtu, koji je dio većeg napora da se riješi problem milenijskog kompjutorskog 'bug-a' (sistemske greške) Y2K", piše David Hoffman.