HR-kriza-diplomati-obnova IT-17.VI.LA STAMPA-ALBRIGHT ITALIJALA STAMPA17. VI. 1999.Za Kosovo europski Marshallov plan"Dobro je biti oprezan, no čini se da se sukobljavanje zbog Kosova između Beograda i NATO-a zaključuje. Srpske snage
napuštaju regiju, a počelo je i razmještanje međunarodnih snaga s NATO-om u središnjoj ulozi. (...)Ništa od toga ne bi bilo moguće bez snažnog vodstva i čvrstoće koju su pokazali predsjednik Clinton i drugi čelnici NATO-a. Savez je pobijedio zahvaljujući odlučnoj i izvanredno vješto provedenoj vojnoj kampanji, i vjerujući u niz temeljnih načela.Prvo, NATO je, prije no što je pribjegao sili, činio i nemoguće kako bi našao mirno rješenje. U trenutku izbijanja neprijateljstva bilo kojem nepristranom promatraču bilo je jasno da je odgovornost za to na Miloševiću. Drugo, Savez je objavio jasne ciljeve, i držao ih se do kraja. (...)Treće, Savez je ostao čvrst. Više od jednaest tjedana NATO se čvrsto držao svoga stajališta protiv Miloševića, unatoč ponekoj zapreki, poticanog zbora kritika, unatoč profesionalnih sumnjičavaca i zlogukih proroka. Četvrto, Savez je svoju snagu podupro
ITALIJA
LA STAMPA
17. VI. 1999.
Za Kosovo europski Marshallov plan
"Dobro je biti oprezan, no čini se da se sukobljavanje zbog Kosova
između Beograda i NATO-a zaključuje. Srpske snage napuštaju
regiju, a počelo je i razmještanje međunarodnih snaga s NATO-om u
središnjoj ulozi. (...)
Ništa od toga ne bi bilo moguće bez snažnog vodstva i čvrstoće koju
su pokazali predsjednik Clinton i drugi čelnici NATO-a. Savez je
pobijedio zahvaljujući odlučnoj i izvanredno vješto provedenoj
vojnoj kampanji, i vjerujući u niz temeljnih načela.
Prvo, NATO je, prije no što je pribjegao sili, činio i nemoguće kako
bi našao mirno rješenje. U trenutku izbijanja neprijateljstva bilo
kojem nepristranom promatraču bilo je jasno da je odgovornost za to
na Miloševiću. Drugo, Savez je objavio jasne ciljeve, i držao ih se
do kraja. (...)
Treće, Savez je ostao čvrst. Više od jednaest tjedana NATO se čvrsto
držao svoga stajališta protiv Miloševića, unatoč ponekoj zapreki,
poticanog zbora kritika, unatoč profesionalnih sumnjičavaca i
zlogukih proroka. Četvrto, Savez je svoju snagu podupro
diplomacijom. Dali smo pravu težinu brigama Rusije, koje smo i mi
dijelili, glede posljedica mogućeg produljenog sukoba po budućnost
regije, i ujedinili smo se s ostalima kako bismo pomogli zemljama na
prvoj crti u prihvatu masa izbjeglica koje su bježale pred
Miloševićevim terorom. (...) Najvažnije je da je Savez pobijedio,
jer se borio za pravednu stvar. Zapravo se postavljao temeljni
problem prava. Može li najmoćniji savez na svijetu mirno gledati
dok se cijela etnička zajednica tjera iz svoje domovine, upravo
pred vratima NATO-a? Odgovor je nužno morao biti niječan. Tijekom
ovoga stoljeća naši su se prethodnici suprotstavili ne samo
Hitleru, nego i nacizmu. Ne samo Staljinu, nego i komunizmu. Ovih
posljednjih tjedana suprotstavili smo se ne samo Miloševiću, nego i
etničkom čišćenju. U ovom je desetljeću Milošević izazvao četiri
sukoba. Kako bi se vratila stabilnost u regiju, bilo je nužno
suprotstaviti mu se, bilo je nužno optužiti njega i njegove
pobornike. Kako bi se zajamčila mirna budućnost, sada je nužno
osuditi njegovu politiku svugdje i kad god se pokaže. Snage
sigurnosti morat će štiti sve stanovnike kosova, albanskog i
srpskog podrijetla, bez razlike. OVK će se morati držati preuzetih
obveza i predati oružje. Međunarodna zjaednica, s Europom na čelu,
morat će postaviti temelje gospodarske obnove. (...) Dok s našim
saveznicima radimo na obnovi Kosova, već mislimo šire, na budućnost
regije. Pokrećemo strategiju koja bi cijeli jugoistok učinila
stabilnim, a u kojemu će Europa imati glavnu ulogu. Namjeravamo za
Balkan učiniti ono što je Marshalov plan za zapadnu Europu napravio
prije pedeset godina, i ono što je u ovom desetljeću Europska unija
napravila za poticanje demokratizacije srednje Europe.
Namjeravamo intervenirati na svim bojišnicama kako bismo pomogli
zemljama jugoistoka Europe u njihovom pokušaju jačanja
demokratskih ustanova i promicanja gospodarskih reformi, pravne
države i njihovoj integraciji u euroatlantsku zajednicu. Sve
države koje budu htjele sudjelovati u tom projektu bit će
dobrodošle, uključujući i Srbiju, kad je budu vodili demokratski
vođe koji poštuju zakone i žele živjeti u miru. Kosovska kriza treba
nas potaknuti da opet razmotrimo modele iz prošlosti. Svijet se
promijenio, a promijenila se i uloga temeljnih ustanova kao što su
Europska unija, NATO i Ujedinjeni narodi. I američki su se interesi
promijenili. U sadašnjem svijetu, punom strašnih i promjenjivih
opasnosti, očita kršenja ljudskih prava tiču se svih nas. (...)",
piše Madeleine K. Albright.