DNEVNI GLASNIK - 17. LIPNJA

PRETORIA - Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman posjetio je u četvrtak "Voortrekker", spomenik u blizini Pretorije podignut u znak sjećanja na južnoafričke doseljenike, a njegov ranije predviđeni susret s novim južnoafričkim predsjednikom Thabom Mbekijem otkazan je zbog obveza južnoafričkog Predsjednika. Po informacijama kojima raspolaže tajnik Ureda predsjednika RH za odnose s javnošću Tihomir Vinković, susret predsjednika Mbekija i Tuđmana otkazan je, kao i svi ostali bilateralni susreti južnoafričkog Predsjednika, zbog konzultacija o sastavu nove južnoafričke vlade te zbog Mbekijeva sudjelovanja u mirovnim pregovorima o Demokratskoj Republici Kongu. U srijedu navečer predsjednik je Tuđman zajedno s Mbekijem, bivšim južnoafričkim predsjednikom Nelsonom Mandelom i drugim državnicima sudjelovao na večeri u čast novog južnoafričkog predsjednika. Za vrijeme obilaska spomenika južnoafričkim doseljenicima predsjednik Tuđman opovrgnuo je napise o svojoj navodnoj iscrpljenosti što su se pojavili u nekim hrvatskim novinama. Nakon obilaska spomenika predsjednik Tuđman posjetio je sa svojim suradnicima hrvatsko veleposlanstvo u Pretoriji. ZAGREB - Prvi put se rebalansom državni proračun smanjuje za gotovo 100 milijuna kuna i za 1999. će on iznositi 48,95 milijardi kuna. Četiri su razloga za rebalans proračuna i unutarnju preraspodjelu - negativni učinci kosovske krize, slijed odluka Hrvatske narodne banke o pokretanju stečaja u pet banaka i isplata osigurane štednje te spoznaja da mirovinski i zdravstveni fondovi neće moći izvršavati svoje obveze. Rekao je to potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škregro u četvrtak u nastavku 41. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora obrazlažući predložene izmjene i dopune državnog proračuna za ovu godinu. Istaknuo je da je Vlada izmijenila izvorne izdatke države za ukupno 3,5 milijarde kuna uz istodoban prijedlog da se 1,4 milijardi kuna usmjeri mirovinskom fondu, oko 700 milijuna kuna zdravstvenom fondu, dok će se 1,2 milijarde kuna osigurati za isplatu osigurane štednje za štediše banaka koje su u stečaju. Škegro je napomenuo da se u plaće i ostale naknade neće dirati kao ni obveze prema javnom dugu (unutarnjem i vanjskom. Predloženi rebalans podržali su Odbor za financije i državni proračun te Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu koji. Članovi Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu nisu prihvatili ponuđene izmjene i dopune državnog proračuna, te su predložili da prijedlog ide u drugo čitanje. Također, traže da Vlada uvaži primjedbe i racionalnije preraspodjeli proračunske izdatke. ZAGREB - Temeljem nalaza Financijske policije koja je kontrolirala poslovanje u četiri banke - Županjskoj, Komercijalnoj, Gluminoj i Dubrovačkoj banci i 83 trgovačka društva povezana poslovanjem s tim bankama, podneseno je 75 kaznenih prijava za ukupno 169 kaznenih djela protiv 109 osoba. Podneseno je i deset prijava za privredni prijestup za 11 djela protiv jedanaest osoba i 27 prekršajnih prijava za 46 djela protiv 27 osoba. Te privremene i preliminarne podatke središnje službe Financijske policije o dosadašnjem tijeku provedenih kontrola o počinjenim protuzakonitostima i novčanim transferima u te četiri banke, iznio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, govoreći u četvrtak na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog sabora o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za ovu godinu. Napominjući da se radi o nepotpunom i privremenom izvješću, te da se kontrola nastavlja, Škegro je rekao da su ukupni dosad inotransferi i krediti off shore tvrtkama u sve četiri banke, 977 milijuna kuna, a neuplaćene obveze prema državnom proračunu iznose 13,1 milijuna kuna. Napomenuo je da je, iako te banke čine tek šest posto ukupne bankarske aktive, Hrvatskoj nanesena ogromna šteta, a poslovanjem Glumine banke i ogromna međunarodna šteta. ZAGREB - Od početka 1996. do travnja ove godine ukupno je zaposleno 42.890 razvojačenih hrvatskih branitelja. Unatoč problemima u njihovu zapošljavanju, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada i problemima u gospodarstvu, postignuti su pozitivni pomaci u zapošljavanju branitelja, ocijenjeno je u četvrtak na sjednici hrvatske Vlade koja je prihvatila Izvješće o zapošljavanju razvojačenih, a nezaposlenih hrvatskih branitelja. S obzirom na dobre rezultate akcije predaje nedopuštenog oružja, Vlada je odlučila rok za predaju bez sankcija produžiti do 1. kolovoza ove godine. Vlada je prihvatila i inspekcijski nalaz korištenja darovanog državnog poljoprivrednog zemljišta koji, kazao je premijer Zlatko Mateša, pokazuje da praktično nema njegova nenamjenskog korištenja. ZAGREB - Vijeće Europe je od samog početka prije 50 godina označilo smjer djelovanja, a to je osiguravanje ljudskih i drugih prava, istaknuo je u četvrtak u Zagrebu na Svečanoj sjednici Nacionalnog odbora za obilježavanje 50. obljetnice Vijeća Europe predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vlatko Pavletić. Hrvatska je već ratificirala 44 konvencije i 7 dokumenata VE, kazao je predsjednik Hrvatskoga državnog sabora ističući kako se nada da će Hrvatska u prvom desetljeću 21. stoljeća ispuniti i svoj krajnji cilj, a to je ulazak u Europsku uniju. MOKRICE - Predsjednici vlada Slovenije i Hrvatske Janez Drnovšek i Zlatko Mateša ocjenili su "vrlo uspješnim" svoj dvosatni razgovor održan u srijedu u dvorcu Mokrice, koji je bio posvećen rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja. Istaknuvši zadovoljstvo rezultatima sastanka, premijer Mateša je rekao da se "pokazalo da rješavanje pitanja korak po korak daje rezultate". Dodao je kako je prihvatio Drnovšekov poziv da 14. srpnja službeno posjeti Sloveniju. Tom će prigodom, najavili su dvojica premijera, biti potpisan Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima koji je usklađen i parafiran, a regulira status i mogućost ubilježbe u vlasničke knjige imovine privatnih osoba u drugoj državi, stečene prije osamostaljenja Slovenije i Hrvatske. Osim toga, Mateša i Drnovšek, naglasili su u izjavama nakon susreta da su se složili o nizu načelnih i temeljnih pitanja što otvara i mogućnost zaključivanja međudržavnog sporazumu o nuklearci Krško, pa bi prilikom posjeta Mateši Ljubljani možda i taj problem mogao biti skinut s dnevnog reda. ZAGREB - Preliminarne procjene realne stope rasta hrvatskog gospodarstva u 1998. godini kreću se na oko 2,7 posto, dok je u razdoblju od 1994. do 1997. hrvatsko gospodarstvo ostvarivalo prosječni godišnji rast iznad 6 posto, podatci su iz Izvješća o gospodarskom i socijalnom stanju koje je Hrvatskom državnom saboru podnijela hrvatska Vlada. Nakon što su u prva tri prošlogodišnja tromjesečja zabilježene stope rasta između 3,5 posto i 4,2 posto, u posljednjem tromjesečju zabilježen je negativan rast od 0,8 posto. Do usporavanja gospodarske aktivnosti u RH došlo je već tijekom lanjskog ljeta, jer je nakon srpnja otpočelo razdoblje mjesečnog porasta zaliha industrijskih proizvoda i pada industrijske proizvodnje. Uzroci tome padu, navodi se u Izvješću, bile su otežane mogućnosti zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu, visoka cijena kapitala, teškoće pri naplati potraživanja, smanjene stope rasta domaće potražnje, pa i izostanak veće turističke potrošnje. Prosječna godišnja inflacija, koja se mjerena cijenama na malo godišnje kretala na razini ispod četiri posto, prošle je godine radi uvođenja poreza na dodanu vrijednost iznosila 5,7 posto. ZAGREB - Velika Britanija izuzetno cijeni potporu koju je Hrvatska pružala međunarodnoj zajednici tijekom krize na Kosovu, kao i hrvatsku ulogu u misiji SFOR-a u BiH, rekao je u četvrtak u Zagrebu zamjenik ministra obrane Velike Britanije Douglas Henderson nakon sastanka s hrvatskim ministrom obrane Pavlom Miljavcem. Na upit hoće li Velika Britanija pružiti potporu Hrvatskoj u približavanju zapadnoeuropskim integracijama, Henderson je rekao da sve zemlje "prije uključivanja u međunarodne asocijacije trebaju ispuniti određene kriterije". "Kriteriji za Partnerstvo za mir su jasni ... postoji jasna uloga za politički proces i jasna utvrđena uloga za vojni proces", rekao je zamjenik britanskog ministra obrane. On je ipak naglasio da se uvjerio kako se u Hrvatskoj događaju promjene, dodavši da je siguran kako "postoji odlučnost da se naprave sve neophodne promjene kako bi Hrvatska ispunila sve međunarodne kriterije". ZAGREB - Suđenje bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu Dinku Šakiću nastavljeno je u srijedu u zagrebačkom Županijskom sudu izvođenjem materijalnih dokaza, odnosno čitanjem više od tisuću stranica dokaznih dokumenata koje je protiv Šakića predložilo Županijsko državno odvjetništvo. Šakićeva obrana prigovorila je vjerodostojnosti i pravovaljanosti većine tih dokaza.Šakićev branitelj Branko Šerić drži da su dokumenti iz razdoblja NDH, u kojima se navodi Šakićevo ime, krivotvoreni te da je sva dokumentacija Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača i dokumentacija nastala nakon Drugoga svjetskog rata rađena u političke svrhe te stoga nema dokaznu snagu. Ni memoari nastali po iskazima preživjelih logoraša za obranu nisu valjani dokazi, jer, kako je istaknuo Šerić, iskazi nisu dani na zakonski propisan način. Županijski državni odvjetnik Radovan Šantek odbacio je prigovore obrane i ocijenio da je Zemaljska komisija, koju je osnovao ZAVNOH, bila upravo tijelo koje nije bilo pod političkim utjecajem. WASHINGTON - Američka TV mreža CBS prikazala je u srijedu navečer u sklopu informativno-dokumentarne emisije "60 minuta" prilog povodom suđenja bivšem zapovjedniku logora Jasenovac Dinku Šakiću. U reportažu pod naslovom "Zapovjednik", novinar Peter van Saint uključio je neke dokumentarne snimke iz vremena II. svjetskog rata za koje je napomenuo da potječu iz jugoslavenskog filmskog arhiva. O Šakiću i zločinima u Jasenovcu govorila su trojica svjedoka, bivši logoraši Dragan Roler, Mihajlo Marić i Josip Erlih. Potvrdili su da su osobno vidjeli ubojstava logoraša, uključujući i ono kad je Šakić osobno ustrijelio Milu Boškovića. Reporter nije koristio podatke Hrvatskog državnog arhiva niti izjave bilo koga iz Hrvatske osim Dragana Rolera. ZAGREB - Amnesty International u svom izviješću za proteklu godinu kojim su obuhvaćene 142 zemlje upozorava da se kršenja ljudskih prava od strane vlada i naoružanih oporbenih skupina i dalje provode u svim dijelovima svijeta, uključujući i visokorazvijene demokracije, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare Amnesty Internationala Hrvatske (AIH). Glede Hrvatske, AI izražava zabrinutost za kaznene prijave protiv novinara, navodeći slučajeve Viktora Ivančića i Marinka Čulića iz Ferala, te Davora Butkovića, bivšeg glavnog i odgovornog urednika Globusa. Također se upozorava da su zločini počinjeni nakon akcije Oluja u kolovozu 1995. godine ostali nekažnjeni, a ukazuje se i na policijske zlouporabe, navodeći pritim da je od posljedica policijskog premlaćivanja umrlo dvoje ljudi: Šefik Mujkić i talijanski turist Ricardo Cetina. SARAJEVO - Član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović prihvatio je polemičku rukavicu koju mu je u lice bacio zamjenik visokog predstavnika za BiH Jacques Klein u tekstu kojeg je srijedu objavio sarajevski "Dnevni avaz". On je prozvao vladajuće bošnjačke strukture zbog olakog odnosa prema problemu korupcije u toj zemlji. Izetbegovićev odgovor uslijedio je odmah pa se već u četvrtak, ponovno na stranicama "Avaza". Bošnjački politički vođa uvrijeđeno je pozvao Kleina da dokaže istinitost "makar i desetka" izrečenih optužaba obećavši da će se u tom slučaju povući s dužnosti člana Predsjedništva BiH. Ukratko, Izetbegović priznaje da u njegovoj zemlji ima korupcije i to ne u malom obujmu, ali zato što je BiH tek izašla iz rata, a ne stoga što je korupcija "ukorijenjena u njezinoj kulturi" kako to tvrdi Klein. SPORT HERTOGENBOSCH - Hrvatska tenisačica Silvija Talaja prošla je i drugo kolo 180.000 USD vrijednog WTA turnira u nizozemskom Hertogenboschu. Ona je bila bolja od osme nositeljice, zimbabvijske tenisačice Carle Black rezultatom 6:7 (1), 6:4 i 6:0. (Hina) td