DNEVNI GLASNIK - 21. SVIBNJA

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u petak Milorada Pupovca, Vojislava Stanimirovića i Jovana Bamburača, priopćeno je iz Ureda Predsjednika Republike. Predsjednik je predstavnicima srpske manjine zamjerio što do sada nisu javno osudili zločine koji su počinjeni tijekom jugokomunističke i velikosrpske agresije na Hrvatsku, već govore da se na tlu Hrvatske odvijao građanski rat, suprotno istini i jasnim stajalištima svjetskih čelnika. Takve izjave kao i izjave da u Gradskom vijeću Vukovara sjede Hrvati ratni zločinci ne pridonose daljnoj normalizaciji života u hrvatskom Podunavlju. Hrvatska će vlast sa svoje strane dosljedno nastaviti proces uspostave povjerenja kao i primjene Zakona o oprostu, čemu svoj djelatni doprinos moraju dati i predstavnici srpske manjine, istaknuo je Predsjednik. ZAGREB - Najviši dužnosnici hrvatske Vlade predvođeni premijerom Zlatkom Matešom održali su u petak u Zagrebu, potaknuti posljednjim i dosad najkritičnijim izvješćem misije OESS-a o stupnju napretka Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza, sastanak s predstavnicima međunarodne zajednice u Hrvatskoj, američkim veleposlanikom Williamom Montgomeryjem, njegovim njemačkim kolegom Volkerom Haakom i čelnikom misije OESS-a u Hrvatskoj Timom Guldimannom. Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša je, "premda je osporio negativne zaključke izvješća, izrazio želju za budućom plodnom suradnjom s Misijom OESS-a i iznio konkretne prijedloge kako poboljšati tu suradnju, što je OESS pozdravio", kaže se u priopćenju Misije OESS-a, objavljenom nakon sastanka. Hrvatska je vlada u četvrtak izvješće ocijenila nedovoljno argumentiranim i jednostranim, te izrazila žaljenje što su pri njegovoj izradi izostale uobičajene konzultacije hrvatskih vlasti i predstavnika međunarodne zajednice. Hrvatska je strana u petak međunarodnim dužnosnicima na izvješće OESS-a odgovorila samo uručenjem "Bijele knjige", svojevrsnog pozicijskog dokumenta u razgovorima s OESS-om koji obuhvaća cjelovit prikaz svega što je Hrvatska učinila u ispunjavanju međunarodnih obveza od siječnja do svibnja ove godine, razdoblja koje obuhvaća posljednji "Progress report". WASHINGTON - Hrvatskoj je obećana američka pomoć od pet milijuna dolara kako bi se pospješilo ostvarivanje nacionalnog programa povratka izbjeglica, prognanika i raseljenih osoba. Rezultat je to sastanka potpredsjednika vlade i ministra obnove Jure Radića s pomoćnicom američke državne tajnice Julie Taft u četvrtak u Washingtonu. Istodobno je Taft obećala aktivniju ulogu State Departmenta u ukupnim nastojanjima za gospodarski oporavak Hrvatske. Ministar Radić je predočio popis 58.340 hrvatskih Srba koji su na svoje traženje dobili sve potrebne hrvatske dokumente i kojima je omogućen povratak. Rekao je da još oko 13 tisuća čeka rješenje svog zahtjeva. Objasnio je koji razlozi priječe brži povratak svih izbjeglica, prognanika i raseljenih osoba, uz ostalo i činjenicu da se na područje Republike Srpske u BiH nije vratio gotovo nitko, a isto vrijedi i za Hrvate koji su napustili SRJ. Taft je tražila da se brže riješe preostala pitanja povrata imovine. NEW YORK - Svih 114 država članica takozvane Ramsarske konvencije UN-a na svojoj 7. konferenciji, koja je završena u kostarikanskom glavnom gradu San Joseu, jednoglasno je odbilo zahtjev SR Jugoslavije da bude priznata kao jedina slijednica bivše SFRJ. Kako je u četvrtak izvijestila stalna hrvatska misija pri UN u New Yorku, sudionici konferencije konsenzusom su prihvatili rezoluciju koju su predložile Albanija, Češka, Pakistan, SAD, Slovenija, Turska, Urugvaj i Hrvatska, da se sljednicama smatra svih pet država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije. BiH i SRJ su pozvane da pristupe Konvenciji na način kako su to učinile Hrvatska, Makedonija i Slovenija. U hrvatskoj misiji pri UN u New Yorku ocjenjuju da ovakva odluka ima "dalekosežne posljedice" jer će se slijedom te rezolucije na isti način rješavati i pitanje statusa SRJ u drugim međunarodnim ugovorima i organizacijama, a moglo bi pomoći i ukupnom procesu sukcesije SFRJ. ZAGREB - Izlaganjem predlagatelja Franje Gregurića o Prijedlogu zakona o vatrogastvu i raspravom o toj točci nastavljena je u petak 40. sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. U zakonskom tekstu se predlaže decentralizacija vatrogastva i poticanje organiziranja dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj. Predloženo su podržali svi klubovi zastupnika, napominjući kako je za kvalitetnu provedbu potrebno osigurati novac. ZAGREB - Šest oporbenih stranaka predlaže HDZ-u da se u utorak održi sastanak predsjednika klubova šestorice i Kluba HDZ-a na kojem bi šestorica predstavila svoj prijedlog izbornih rješanja kao zadnji napor da se doprinese konsenzusu o izbornom zakonu. Izjavio je to domaćin u petak održanog sastanka šestorice, Zlatko Tomčić. Kazao je da šestorica ostaju kod stajališta o izbornoj i poslijeizbornoj suradnji, te da uža suradnja SDP i HSLS-a ne dovodi u pitanje zajedničke stavove šestorice. Tomčić, a i drugi predsjednici stranaka, bili su vrlo šturi u izjavama danim nakom trosatnog, za javnost zatvorenog sastanka. Šestorica su, izjavio je Tomčić, u potpunosti usuglasili stav kojeg će predstaviti HDZ-u. Sadržaj prijedloga objavit će na sastanku. ZAGREB - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Zastupničkom domu Sabora Vladimir Šeks prihvatio je ponudu oporbene šestorice da se u utorak sastanu predsjednici klubova šestorice i Kluba HDZ-a i nastave pregovore o novom izbornom zakonu. U kraćoj izjavi novinarima, Šeks je najavio da bi u utorak mogao biti prihvaćen razmjerni izborni model s deset izbornih jedinica i nefiksnom kvotom za dijasporu, što ju je predložila profesorica Mirjana Kasapović. ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) očekuje da će početkom idućeg tjedna postići dogovor s oporbenim strankama o novom izbornom zakonu, a u tom će ga slučaju Hrvatski državni sabor usvojiti već u lipnju, izjavio je glasnogovornik HDZ-a Ivica Ropuš u petak na konferenciji za novinare. Novi izborni zakon temeljit će se na načelima koja je predložila stručna radna skupina, a pitanje zastupljenosti hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj najvjerojatnije će se riješiti kroz tzv. nefiksnu kvotu, koju je predložila dr. Mirjana Kasapović, rekao je Ropuš. HDZ će nastojati postići konsenzus s oporbom i oko datuma izbora, no za očekivati je da će se izbori održati početkom zime, dodao je glasnogovornik vladajuće stranke. ZAGREB - Najavljenim rebalansom državnog proračuna, proračun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za 1999. bit će smanjen 110,72 milijuna kuna, kazao je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić u petak na konferenciji za novinare. Ministarstvu je ostavljeno da odluči na koji će način preraspodjeliti sredstva. Po Đurkićevim riječima, dvije trećine smanjenja proračuna odnosit će se na uštedu troškova rada samog ministarstva, dok će se ostalih 25 milijuna kuna "uštedjeti" u obvezama na ime poticaja i subvencija. ZAGREB - Republika Hrvatska mora ili izručiti ili suditi osobu za koju postoji utemeljena sumnja da je počinila ratne zločine, izjavio je u petak u Zagrebu ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović nakon što se sastao s veleposlanikom BiH u Hrvatskoj Hasanom Muratovićem na njegov zahtjev. "Hrvatska vodi računa o tome da treba, u slučaju da postoji utemeljena sumnja za neku osobu da je počinila ratne zločine, ili izručiti ili suditi toj osobi", rekao je Šeparović odgovarajući na novinarski upit postoji li mogućnost da se Fikretu Abdiću sudi u Hrvatskoj za djela za koja ga se tereti. "Pravosudni organi RH postupat će po zakonu", istaknuo je. Šeparović je ponovio da hrvatski Ustav isključuje mogućnost da se nekome oduzme državljanstvo, da bude prognan ili da bude izručen drugoj državi. Muratović je ocijenio razgovor o izručenju Fikreta Abdića, kao i Irfana Saračevića i Šerifa Mustendagića, koji su osumnjičeni za ratne zločine, "vrlo konstruktivnim". Što se tiče slučaja Abdića, on je rekao kako je obaviješten da Županijski sud u Rijeci radi na tom predmetu i kako očekuje da će se RH uskoro očitovati o tome. ZAGREB - Sindikat Grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske zatražio je u petaks od novih vlasnika 'Tiska' hitnu smjenu predsjednika Uprave toga poduzeća Chrisa Bojanovića, ističe se u priopćenju kojega je potpisao predsjednik toga Sindikata Stjepan Kolarić. Ukoliko se to ne dogodi, Kolarić navodi "kako postoji realna mogućnost za ponovni štrajk u Tisku, ali sada i u tiskarama sa više od pet tisuća radnika". Kolarić u priopćenju optužuje Bojanovića "da je dosadašnjim poslovanjem u potpunosti iscrpio financijske mogućnosti novinskih izdavača te ugrozio poslovanje 'Hrvatske tiskare' (HT) koja tiska najveći dio hrvatskih novinskih izdanja". Hrvatska je tiskara po Kolarićevim navodima "dovedena pred stečaj, a Sindikat je u fazi pripremanja štrajka zbog stanja u kojem je Hrvatska tiskara". ZAGREB - Od dostupnih svjedoka optužbe, bivših zatočenika jasenovačkog i starogradiškog logora, u kaznenom postupku protiv Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu, preostalo je svjedočenje Zdenka Shwartza iz Izraela. Nakon njegova svjedočenja, predviđena za 24. svibnja, započet će svjedočenje šestero povjesničara, izjavio je u petak na konferenciji za novinare glasnogovornik i zamjenik predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, Damir Kos. Napomenuvši kako će se time završiti saslušanje svjedoka optužbe, Kos je istaknuo kako obrana do sada nije predložila ni jedan dokazni prijedlog, na što ima pravo u svim fazama glavne rasprave. Kos je ponovio kako sud više ne očekuje dolazak Eduarda Šajera i Jovana Stjepanovića iz SRJ i Ervina Rosenberga iz Izraela, koji, kako je rekao, očito ne žele doći na sud. No, Županijski državni odvjetnik još nije odustao od njihova saslušanja. PODGORICA - Jugoslavenski vojni sud u Podgorici produžio je u četvrtak pritvor hrvatskom novinaru Antunu Masli, koji može trajati do 20. kolovoza ove godine, izjavio je u četvrtak Maslin odvjetnik Ranko Vukotić. Krivično vijeće Vojnog suda Druge Armije Vojske Jugoslavije produžilo je pritvor reporteru zagrebačkog tjednika "Globus" na prijedlog istražnog vojnog suca, koji je svoj zahtjev obzraložio time da još nije završio istragu te da bi puštanjem na slobodu, "Masle mogao pobjeći, utjecati na svjedoke ili ponoviti kazneno djelo". Vojna policija uhitila je Antuna Maslu nakon što je iz Albanije, gdje su mu pokradene sve stvari koje je imao sa sobom, pokušao ući u Crnu Goru. SARAJEVO/BRUXELLES - Obećani nastavak donatorske pomoći u vrijednosti većoj od milijardu američkih dolara, na konferenciji međunarodnih donatora koja se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu, ispunio je gotovo sva očekivanja u BiH. Predstavnici 45 zemalja i 30 međunarodnih organizacija potvrdili su kako će ispuniti plan pomoći namijenjene obnovi BiH obećane po potpisivanju Daytonskog sporazuma, javili su mediji u BiH. Omjer raspodjele pomoći između dva bosanskohercegovačka entiteta najvjerojanije će ostati u okviru ranije utvrđenih 70:30 posto u korist Federacije BiH, iako je veliki broj sudionika konferencije u Bruxellesu pokazao posebnu zabrinutost stanjem u Republici Srpskoj čije je gospodarstvo teško pogođeno aktualnom krizom u SR Jugoslaviji. Mediji u BiH zabilježili su i poziv posebnog američkog izaslanika za Balkan Roberta Gelbarda da se obustavi inozemna pomoć Sarajevu zbog opstrukcije tamošnjih vlasti u provedbi deklaracije kojom se predviđao povratak 20 tisuća nebošnjaka u taj grad. (Hina) td