HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 27. SVIBNJA ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u četvrtak izaslanstvo Hrvatske narodne banke (HNB) u prigodi pete obljetnice uvođenja nacionalne valute kune.
Odajući priznanje za očuvanje stabilne kune, predsjednik Tuđman istaknuo je važnost odluke da se prije pet godina - kada je dio Hrvatske bio okupiran a država skrbila za stotine tisuća prognanika - uvede nacionalna valuta, čime je potvrđena i učvršćena vjera u samostalnu hrvatsku državu. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio je u prigodi Dana državnosti, na osnovi Ustava i Zakona o pomilovanju i prijedloga Povjerenstva za pomilovanje, odluku o pomilovanju 90 osuđenih osoba koje se nalaze na izdržavanju kazne ili su pravomoćno osuđene, a još nisu upućene na izdržavanje kazne. Odluka se odnosi na osuđenike iz redova sudionika Domovinskog rata, starijih ili bolesnih osoba, prvi put osuđivanih osoba i osuđenika loših socijalnih i obiteljskih prilika, priopćeno je u četvrtak iz Ureda Predsjednika. ZAGREB - Ured Predsjednika Republike u četvrtak je izvijestio javnost da se - u skladu s politikom štednje na svim razinama države - tradicionalni prijam u Predsjedničkim dvorima u povodu Dana državnosti neće održati, kao ni posebne vojne svečanosti. Dan
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je
u četvrtak izaslanstvo Hrvatske narodne banke (HNB) u prigodi pete
obljetnice uvođenja nacionalne valute kune. Odajući priznanje za
očuvanje stabilne kune, predsjednik Tuđman istaknuo je važnost
odluke da se prije pet godina - kada je dio Hrvatske bio okupiran a
država skrbila za stotine tisuća prognanika - uvede nacionalna
valuta, čime je potvrđena i učvršćena vjera u samostalnu hrvatsku
državu.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio je
u prigodi Dana državnosti, na osnovi Ustava i Zakona o pomilovanju i
prijedloga Povjerenstva za pomilovanje, odluku o pomilovanju 90
osuđenih osoba koje se nalaze na izdržavanju kazne ili su
pravomoćno osuđene, a još nisu upućene na izdržavanje kazne. Odluka
se odnosi na osuđenike iz redova sudionika Domovinskog rata,
starijih ili bolesnih osoba, prvi put osuđivanih osoba i osuđenika
loših socijalnih i obiteljskih prilika, priopćeno je u četvrtak iz
Ureda Predsjednika.
ZAGREB - Ured Predsjednika Republike u četvrtak je izvijestio
javnost da se - u skladu s politikom štednje na svim razinama države
- tradicionalni prijam u Predsjedničkim dvorima u povodu Dana
državnosti neće održati, kao ni posebne vojne svečanosti. Dan
Državnosti, 30. svibnja, obilježit će se, u skladu s odlukama o
štednji, u svim hrvatskim županijama i gradovima, diplomatskim
predstavništvima i u iseljeništvu.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Vlatko Pavletić
uputio je u četvrtak čestitku hrvatskim građanima, u domovini i
inozemstvu, u povodu Dana državnosti, 30. svibnja. U čestitci
akademik Pavletić je, među ostalim, istaknuo da je Dan državnosti
prava prigoda da se prisjetimo "svih naraštaja koji su težili za
svojom državom, svih pojedinaca koji su toj ideji posvetili svoje
javno djelovanje pa i žrtvovali egzistenciju, svih boraca tijekom
stoljeća za hrvatska prava i branitelja koji su ugradili svoje
živote u suverenu i samostalnu nezavisnu Republiku Hrvatsku". "Ovo
je također prigoda da duboko i svestrano promislimo što nam je
činiti u budućnosti da svoju Domovinu izgradimo kao zemlju
blagostanja i pravde, kao državu u svemu ravnopravnih hrvatskih
građana", stoji u čestitci što ju je u ime Hrvatskoga državnog
sabora uputio njegov predsjednik Vlatko Pavletić.
ZAGREB - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora u četvrtak je u
nastavku 40. sjednice počeo raspravu o Prijedlogu zakona o
privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija. Vladin prijedlog o
privatizaciji HT-a obrazložio je ministar financija Borislav
Škegro ističući da je temeljna postavka toga procesa i to da HT, kao
vodeća nacionalna telekomunikacijska tvrtka, ostaje i dalje kao
jedan od temelja nacionalne infrastrukture, te da postanu
generator razvoja ukupnog hrvatskog gospodarstva. HT i nakon
privatizacije ostaju hrvatska tvrtka, kazao je Škegro. Prema
zakonskom prijedlogu, 30 posto dionica HT-a ostalo bi trajno u
državnom vlasništvu, a koristi, odnosno dividenda iz toga udjela
usmjeravala bi se u mirovinski sustav. Pet posto dionica uz veće
pogodnosti nego ostalim hrvatskim državljanima ponudit će se
zaposlenima i ranije zaposlenima u HT-u i Hrvatskim poštama, a pet
posto bi besplatno dobili hrvatski branitelji. Strateškom
investitoru namijenjeno je 25 posto plus jedna dionica, dok bi
preostalih 35 posto (manje jedna dionica) ostalo za drugu fazu
privatizacije i bilo bi ponuđeno svim hrvatskim državljanima.
- Raspravu o predviđenom modelu privatizacije HT-a obilježile su
oporbene kritike predviđenog modela privatizacije. Potrebu
privatizacije jednog od najprofitabilnijih poduzeća zastupnici
nisu dovodili u pitanje, ali su protiv ponuđenog modela i
privatizacije u sadašnjem trenutku. Predstavnik Kluba HDZ-a Đuro
Njavro drži da je privatizacija opravdana, odnosno da bi odgoda za
godinu ili dvije značila i manju cijenu HT-a. U raspravi je
zatraženo i povećanje postotaka dionica predviđenih za zaposlene i
branitelje. Da je privatizacija HT-a neophodna suglasna su i radna
tijela Zastupničkog doma koja upozoravaju da je potreban oprez jer
je to posao koji ne dopušta improvizacije.
ZAGREB - Hrvatska je Vlada u četvrtak prihvatila zaključke za
reprogram kreditinih obveza hotelskih društava komintenata
Dubrovačke banke. Dugovi tih društava po raznim osnovama ili
načinima kreditiranja iznose ukupno milijardu i 600 milijuna kuna,
a oni će se reprogramirati na više načina. "To znači spas turizma u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ti hoteli, kada bi ostali ovi
financijski uvjeti, nemaju šanse ni u najboljoj turističkoj sezoni
profitabilno poslovati", kazao je premijer Zlatko Mateša. S
današnje sjednice u saborsku su proceduru upućene izmjene Zakona o
novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu kojima
se smanjuju subvencije za mlijeko. Saboru je na donošenje upućen i
Prijedlog zakona o Hini.
DUBROVNIK - Pred istražnim sucem dubrovačkog Županijskog suda u
Dubrovniku u četvrtak je u predistražnom postupku trebao biti
saslušan bivši predsjednik Uprave Globus grupe Miroslav Kutle,
zbog sumnje da je počinio kazneno djelo poticanja na zlouporabu
ovlasti u gospodarskom poslovanju u aferi Dubrovačka banka. No,
Miroslav Kutle branio se šutnjom.
ZAGREB - Europska je komisija na sastanku u srijedu u Bruxellesu
odlučila zemljama tzv. regionalnog pristupa, među koje spada i
Hrvatska, ponuditi mogućnost nove vrste ugovornog odnosa -
Sporazum o stabilizaciji i pridruženju (SAA - Stabilisation and
Association Agreement). Takva vrsta odnosa približit će zemljama
regije perspektivu potpunog uključivanja u strukture EU, navodi se
u priopćenju Ureda Europske komisije (EK) u RH nakon što je EK u
srijedu u Bruxellesu donijela operativne zaključke na temelju
posljednjeg izvješća o stanju u zemljama obuhvaćenim regionalnim
pristupom (Hrvatska, BiH, Makedonija, Albanija, SRJ). Proces
stabilizacije i pridruženja za zemlje jugoistoka Europe imat će
individualan pristup, što znači da će voditi računa o razvoju
stanja u svakoj pojedinoj zemlji. Pregovori s Hrvatskom o Sporazumu
o stabilizaciji i pridruženju započet će kada se ispune postavljeni
uvjeti, ističe se u priopćenju Ureda EK u Zagrebu.
BONN - Hrvatska čvrsto podržava koncept Pakta za stabilnost
jugoistočne Europe, posebice njegovu snažnu euroatlansku
dimenziju i spremna je dati svoj puni doprinos njegovoj provedbi,
rekao je pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Vladimir
Drobnjak sudjelujući u radu sastanka o Paktu o stabilnosti koji se u
četvrtak odražava u Petersbergu kod Bonna. Hrvatska je po njegovim
riječima spremna pridonijeti Paktu, ispuniti svoj dio obveza i
odgovornosti, usvojiti načela Pakta i iskoristiti sve dobrobiti
koje pruža koncept ovog značajnog i ambicioznog dokumenta.
ZAGREB - Stanje u hrvatskom pravosuđu te stanje u hrvatskom
Podunavlju, posebice u Beraku, bile su glavne teme razgovora kojeg
su u četvrtak u Zagrebu vodili hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir
Šeparović i šef misije OESS-a u Hrvatskoj Tim Guldimann. "Hrvatska
želi suditi onima protiv kojih ima dokaze da su počinili ratne
zločine, a složili smo se da predstavnici OESS-a sudjeluju na svim
raspravama koje se (u tim slučajevima) vode", kazao je nakon
sastanka Šeparović dodajući da su sudske rasprave u Hrvatskoj
javne. "OESS smatra da svi ratni zločinci trebaju biti izvedeni
pred lice pravde i mi u tom kontekstu imamo i potpisane sporazume",
rekao je Guldimann, te dodao da se jedan od tih sporazuma odnosi na
pokretanje sudskih postupaka protiv 25 osoba za koje postoje dokazi
da su počinili ratne zločine. "Ako se pojave novi dokazi, postoji
mogućnost otvaranja novih postupaka", istaknuo je.
VUKOVAR - Hrvatsko Podunavlje ni po čemu se više ne razlikuje od
ostalih dijelova Hrvatske i ono ne treba imati posebnu težinu u
odnosu na druge dijelove države, izjavila je u četvrtak u Vukovaru
predsjednica Nacionalnog odbora za pomirbu Vesna Škare Ožbolt.
Članovi Nacionalnog odbora za pomirbu sastali su se u četvrtak u
Vukovaru s članovima Komisije članak 11 kako bi ih upoznali s
najnovijim stanjem u hrvatskom Podunavlju. Škare-Ožbolt je
istaknula da će Nacionalni odbor za pomirbu nastaviti raditi na
normalizaciji života u hrvatskom Podunavlju, posebice u onim
mjestima gdje se pojavljuju problemi koji imaju "psihološku
dimenziju" i gdje se otkrivaju masovne grobnice u kojima su
počinjeni najveći ratni zločini".
BERAK - Posebne ekipe vladine Komisije za zatočene i nestale počele
su u srijedu u Berku nedaleko od Vinkovaca ekshumaciju iz bunara
blizu središta mjesta u kojemu se, po iskazima svjedoka, nalaze
tijela najmanje triju žrtava srpske agresije. Bunar je dubok
tridesetak metara i potpuno je zatrpan. Do sada je otkopano šest
metara, a po riječima predsjednika Komisije, pukovnika Ivana
Grujića iskapanje će potrajati nekoliko dana. Istodobno s
otkopavanjem bunara otkapa se masovna grobnica pronađena prije tri
dana nedaleko od Berka, u području tzv. Šarviz-dole. U prvome sloju
grobnice za sada je otkriveno 13 tijela, a sada se obavljaju
pripreme za njihovo ekshumiranje.
OSIJEK - Odlukom Sudskog vijeća osječkog Županijskog suda članovi
tzv. "šodolovačke skupine" Goran Vušurović, Željko Keskenović,
Pero Kličković, Vujo Halavanja i Marinko Stanković, koji su bili
optuženi da su od srpnja 1991. do svibnja 1992. godine
sudjelovanjem u topničkim napadima počinili ratni zločin protiv
civilnog stanovništva, u četvrtak su potvrđene presude sa suđenja u
odsutnosti na kojemu su bili osuđeni na višegodišnje zatvorske
kazne. Optužnica ih je teretila da su s privremeno zaposjednutog
područja RH kao članovi Teritorijalne obrane, postrojbe pridružene
tzv. JNA i paravojnim skupinama u više navrata iz topova i
minobacača pucali po mjestima Đakovo, Kešinci, Koritna, Mrzovići,
Semeljci i Vladislavci, bez izbora vojnih ciljeva pri čemu je 10
osoba poginulo, oko 30 je ranjeno. Pričinjena je i znatna
materijalna šteta na civilnim, gospodarskim, kulturnim i drugim
objektima.
ZAGREB - Suđenje Dinku Šakiću, bivšem zapovjedniku ustaškog logora
u Jasenovcu, nastavljeno je u četvrtak na zagrebačkom Županijskom
sudu ispitivanjem arhivista, profesora povijesti i arheologije
Milana Pojića (42), voditelja Odsjeka vojnih fondova Hrvatskog
državnog arhiva. Pojić je tijekom 1993. sređivao i objedinjavao
arhivsku građu vezanu uz djelovanje Ministarstva unutarnjih
poslova Nezavisne države Hrvatske, u razdoblju od 1941. do 1945.
Ocijenio je kako arhivska građa na kojoj je on radio ne sadrži
dokumentaciju interesantnu za suđenje, jer nema podataka koji
govore o logorima. Na dosje i ime Dinka Šakića nije naišao.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica haškog suda Louise Arbour objavila je
u četvrtak u Den Haagu optužnicu protiv jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića i još četvorice visokih srpskih
dužnosnika za zločine protiv čovječnosti koje su srpske snage
počinile protiv kosovskih Albanaca. Arbour je na konferenciji za
novinare rekla da su Slobodan Milošević i još četvorica optuženi za
zločine protiv čovječnosti, konkretno ubojstva, deportacije i
progone, te za kršenja ratnih običaja i prava počinjene na Kosovu.
Optužnica za Slobodana Miloševića i ostale uključuje i međunarodni
nalog za uhićenjem. "Postoji vjerodostojni temelj za uvjerenje da
su optuženi odgovorni za deportaciju 740.000 kosovskih Albanaca i
ubojstvo preko 340 identificiranih kosovskih Albanaca," rekla je
Arbour. Ovo je prva optužnica protiv jednog predsjednika države
koji obnaša dužnost. Haški sud nije optužio Miloševića za zločine
počinjene na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
BEOGRAD - Tri osobe su poginule, a tri su ranjene u mjestu Ralja, 30
km od Beograda kad su dva projektila pogodila stambene kuće,
prenose u četvrtak srpski mediji javljajući o napadima NATO-a na
ciljeve u SRJ. Protekla noć bila je jedna od najtežih za Beograd, na
čije je šire područje tijekom noći palo više od 50 projektila.
Tijekom noći NATO zrakoplovi tri puta su napadali područje Niša
gdje je na meti ponovno bila industrijska zona, a gađani su i
područje planine Maljen kod Valjeva, Kuršumlije te Zrenjanina.
Program Radio-televizije Srbije (RTS) od sinoć se je odlukom
asocijacije "Eutel - Sat" "skinut" sa satelita tako da se državna
televizija više ne može gledati u Europi i svijetu, kao ni dijelu
Srbije.
SPORT
ZAGREB - Nogometaši zagrebačke Croatije i ove su godine hrvatski
prvaci. Zagrepčani su u susretu posljednjeg kola Lige za prvaka
svladali Varteks sa 2:0, dok je Rijeka odigrala protiv Osijeka tek
1:1. Hajduk je sezonu zaključio porazom u Slavonskom Brodu od
Hrvatskog dragovoljca.
ZAGREB - U izboru časopisa "Basket Hebdo" (francuski košaršaki
tjednik), 53 novinara iz različitih zemalja, a koji prate
košarkaška zbivanja na europskim parketima, izabrali su najboljeg
igrača Europe za sezonu 1998./99. i najboljeg mladog igrača.
Najbolji europski igrač u protekloj sezoni je Dejan Bodiroga član
grčkog prvaka Panathinaikosa, dok je za najboljeg mladog europskog
igrač u protekloj sezoni proglašen igrač hrvatskog prvaka Cibone,
Gordan Giriček.
(Hina) td