FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI GLASNIK - 25. SVIBNJA

HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 25. SVIBNJA ZAGREB - Predstavnici oporbene šestorke i HDZ-a postigli su u utorak suglasje o temeljnim načelima novog izbornog zakona. Slijedom dogovorenog na slijedećim izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora primijenio bi se razmjerni izborni sustav sa deset izbornih jedinica. Uzimajući u obzir administrativne granice županija Hrvatska bi bila podijeljena na devet izbornih jedinica, a u desetoj glasovali bi hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Broj njihovih zastupnika utvrdio bi se temeljem tzv. nefiksne kvote. HDZ-ov pregovarač Vladimir Šeks pristao je na prijedlog šestorke da se istodobno s izbornim zakonom donese i zakon o izbornim jedinicama. Izborni bi se zakon, usuglašeno je, trebao donijeti četiri mjeseca prije izbora. O datumu izbora još će se razgovarati, a to će se pitanje, kako je dogovoreno, rješavati konsenzusom. HDZ i predsjednici klubova oporbene šestorice također su se suglasili i oko financiranje izborne promidžbe, oko medijske promidžbe te da tijela za provedbu izbora trebaju biti višestranačka. Dogovoreno je da se odmah pristupi ažuriranju biračkih popisa a istaknuto je da se političkim strankama treba osigurati pravo da dobiju izvatke i uvid u biračke popise. ZAGREB - Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske demokratske
ZAGREB - Predstavnici oporbene šestorke i HDZ-a postigli su u utorak suglasje o temeljnim načelima novog izbornog zakona. Slijedom dogovorenog na slijedećim izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora primijenio bi se razmjerni izborni sustav sa deset izbornih jedinica. Uzimajući u obzir administrativne granice županija Hrvatska bi bila podijeljena na devet izbornih jedinica, a u desetoj glasovali bi hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Broj njihovih zastupnika utvrdio bi se temeljem tzv. nefiksne kvote. HDZ-ov pregovarač Vladimir Šeks pristao je na prijedlog šestorke da se istodobno s izbornim zakonom donese i zakon o izbornim jedinicama. Izborni bi se zakon, usuglašeno je, trebao donijeti četiri mjeseca prije izbora. O datumu izbora još će se razgovarati, a to će se pitanje, kako je dogovoreno, rješavati konsenzusom. HDZ i predsjednici klubova oporbene šestorice također su se suglasili i oko financiranje izborne promidžbe, oko medijske promidžbe te da tijela za provedbu izbora trebaju biti višestranačka. Dogovoreno je da se odmah pristupi ažuriranju biračkih popisa a istaknuto je da se političkim strankama treba osigurati pravo da dobiju izvatke i uvid u biračke popise. ZAGREB - Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) dr. Franje Tuđmana, u ponedjeljak je održana sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a, na kojoj je donesena odluku da se ubrza postupak za donošenje Zakona o privatizaciji telekomunikacija, po modelu kako ga je predložila hrvatska Vlada RH, priopćeno je iz Tajništva HDZ-a. Nacionalno vijeće HDZ-a raspravljalo je i o prijedlogu novog izbornog zakona. Iskazana je spremnost da se novi izborni zakon donese uz što veći stupanj suglasnosti, odnosno konsenzusom s predstavnicima parlamentarnih oporbenih stranaka. Na sjednici je također izvješćeno da su pripreme za obilježavanje desete obljetnice osnutka HDZ-a, te sjednice Glavnog odbora HZD-a -predviđene za 26. lipnja ove godine - odvijaju po predviđenom programu. ZAGREB - Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija (HT) prvi je slučaj privatizacije javnih poduzeća i vjerojatno je po vrijednosti najveća privatizacija u Hrvatskoj. Istaknuo je to potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro predstavljajući u utorak Prijedlog zakona o privatizaciji HT-a. Raspravom o tom zakonskom tekstu nastavljena je 29. sjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Najveći dio dionica, istaknuo je Škegro, bit će na javnoj ponudi, a namjera je da najveći dio toga kupe hrvatski državljani. Napominjući da telekomunikacije u svakoj državi imaju strateški značaj, ministar Škegro je istaknuo da se predloženim zakonom štite temeljni nacionalni interesi države. Kao jedan od osnovnih razloga privatizacije HT-a Škegro je napomenuo pripremu te tvrtke za konkurenciju i liberalizaciju. Uz to očekuje se bolje i jeftinije pružanje usluga, a više je i makroekonomskih razloga, od ulaska međunarodnog kapitala u Hrvatsku i izravnih stranih investicija do razvoja domaćeg tržišta kapitala. ZAGREB - Hrvatska Vlada u ponedjeljak je na zatvorenoj sjednici utvrdila rebalans Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 1999. godinu. Rebalansom je smanjen Državni proračun za oko 100 milijuna kuna, pri čemu su tekući izdatci smanjeni za oko 10 posto, a kapitalni za 25,5 posto, odnosno za ukupno 3,5 milijardi kuna. Cilj smanjenja izdataka je u štednji države na svim razinama, osim u dijelu koji se odnosi na plaće korisnika državnoga proračuna i obveza prema inozemstvu, te nalaženju dodatnih izvora za financiranje sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i za isplatu osigurane štednje građana. Za te namjene osigurane su dodatne 3,4 milijarde kuna povećanjem transfera Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.503 milijuna kuna, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 721 milijun kuna i 1.176 milijuna kuna za isplate osigurane štednje građana. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je, u svoje osobno te u ime hrvatske Vlade i naroda, u povodu izbora za njemačkog predsjednika čestitku Johannesu Rauu, priopćio je u ponedjeljak Ured Predsjednika RH. "Uvjeren sam da će se odnosi Hrvatske i Njemačke i dalje razvijati u duhu prijateljstva i suradnje na dobrobit naših zemalja, boljitak naših naroda i u korist razvitka sveukupnih odnosa u Europi", stoji u čestitki predsjednika Tuđmana novoizabranom njemačkom predsjedniku Johannesu Rauu. BEČ - S ciljem upoznavanja inozemnih turističkih tržišta s novom koncepcijom hrvatskom turizma kao i radi pojačane promocije turističke ponude na tim tržištima, u utorak je u Beču hrvatski ministar turizma Ivan Herak održao konferenciju za austrijske novinare i turoperatore. Ministar Herak istaknuo je da će Hrvatska turistička djelatnost i nadalje težiti ka kvalitativnim makroekonomskim rješenjima koji se prvenstveno odnose na njezino porezno rasterećenje, sanaciju i mijenjanje upravljačkih struktura hrvatskih turističkih tvrtaka, njihove privatizacije te stvaranja novog marketing-plana hrvatskog turizma. ZAGREB - Hrvatska narodna stranka (HNS) ne prihvaća riješenja po kojima se u Hrvatskom državnom Saboru unaprijed osiguravaju mjesta za predstavnike hrvatskih državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske. Priopćeno je to u utorak iz HNS-a, a u skladu s odlukom sa jučerašnje sjednice Predsjedništva stranke. Osiguravanje mjesta predstavnicima dijaspore bilo putem posebne liste ili posebne izborne jedinice u HNS-u smatraju neprihvatljivim. HNS smatra da je u skladu s hrvatskim Ustavom, hrvatskim državljanima koji ne prebivaju u Hrvatskoj potrebno omogućiti da biraju i budu birani samo i jedino pod potpuno istim uvjetima i zajedno sa svim drugim građanima RH. Predstojnik ureda HNS-a Branimir Znika je, osvrćući se na danas postignut dogovor oporbene šestorice i HDZ-a o izbornom zakonu, u izjavi za Hinu istaknuo kako će HNS "biti korektan prema stavu 'šestorice'. BERAK - Na području sela Berak u dijelu hrvatskog Podunavlja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, otkrivena je nova masovna grobnica, za koju se pretpostavlja da skriva tijela 29-torice Berčana - Hrvata, nestalih tijekom srpske agresije na to selo 1991., odnosno 1992. godine. Riječ je o rovu dugačkom oko 10 i širokom oko 5 metara, a prema dosada prikupljenim činjenicama, žrtve su u grobnicu dovezene teretnim vozilom za pristup kojeg je izgrađena i posebna prilazna rampa. Grobnica se nalazi na području tzv. Šarviz dole, oko 1.500 metara udaljene od ceste Orolik- Negoslavci, u močvarnom području. Masovna grobnica pronađena je usklađenom akcijom Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Vladine Komisije za zatočene i nestale. ZAGREB - Jovan Bamburač i Milorad Pupovac u ponedjeljak su na konferenciji za novinare Srpskog narodnog vijeća (SNV) dali svoje viđenje nedavnog razgovora s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, na kojem je bio nazočan i Vojislav Stanimirović. Napominjući da je po njihovu mišljenju to bio "dobar i vrlo korektan razgovor", Bamburač je izjavio da su predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj bili neugodno iznenađeni priopćenjem za javnost objavljenim nakon sastanka. "Priopćenje je", ocijenjeno je, "ne samo profesionalno krajnje nekorektno, nego je i izrazito uvredljivo intonirano - i za nas trojicu zastupnika u Hrvatskom državnom saboru i na određeni način i za samog Predsjednika". U ime SNV-a predsjednik Milorad Pupovac pozivao je OESS i institucije hrvatske vlasti da u zajedničkom djelovanju učine sve da otvorena pitanja budu riješena u što kraćem roku. Također, podupro je inicijativu Predsjednika Tuđmana za političko rješenje na Kosovu. ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija (HSPT) izrazio je u utorak nezadovoljstvo što je Nacionalno vijeće HDZ-a prepopručilo saborskim zastupnicima HDZ-a da u prvom čitanju prihvate vladin Konačni prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija. Sindikat će nastaviti s jednosatnim štrajkovima upozorenja za zaustavljanje vladina prijedloga privatizacije Hrvatskih telekomunikacija (HT), rekla je u utorak na konferenciji za novinare predsjednica HSPT-a Jadranka Dumbović. Dodala je da je jučer u Hrvatskoj pošti štrajkalo 75 posto sindikalnog članstva. VIROVITICA - Dvjestotinjak seljaka iz Virovitičko-podravske županije zapriječilo je u ponedjeljak traktorima i poljoprivrednim strojevima prilaz graničnomu prijelazu Terezinu Polju, prosvjedujući zato što im nisu plaćeni poljoprivredni proizvodi, napose šećerna repa. Prosvjed je organizirala Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje, a prosvjedu su se pridružili predsjednik i tajnik te zajednice Antun Laslo i Stanko Zdravčević te predstavnici udruga seljaka iz Požeško-slavonske županije i Donjeg Miholjca. ZAGREB - Bivši zapovjednik Teritorijalne obrane (TO) Hrvatske Zdravko Novoselić izjavio je u ponedjeljak da je naredba načelnika Generalštaba bivše JNA, Blagoja Adžića, od 14. svibnja 1990. o premještanju i čuvanju oružja Teritorijalne obrane u skladištima JNA, bila svojevrsni vojni udar na TO Republike Hrvatske. Prema njegovu i iskazu tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Ive Latina - koji su danas svjedočili pred saborskim Istražnim povjerenstvom radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SRH za oduzimanje oružja od TO Hrvatske do 30. svibnja 1990. - nitko iz Hrvatske nije mogao utjecati na tu odluku. ZAGREB - Nakon čitanja iskaza Katarine Hrvojić i Adolfa Fridricha, koji su zbog bolesti, 18. svibnja, saslušani izvanraspravno, glavna rasprava u kaznenome postupku protiv Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika jasenovačkoga logora, nastavljena je u ponedjeljak na zagrebačkome Županijskom sudu svjedočenjem Zdenka Schwartza (85) iz Izraela. Inače Schwartzoovo svjedočenje odgođeno je za tri sata jer je svjedok zakasnio u sudnicu. Napomenuvši kako danas ne bi prepoznao Šakića, Schwartz ga je opisao kao lijepa čovjeka, izražena profila i odlučna izgleda. Šakića se sjeća kao zapovjednika jasenovačkog logora, no ne zna kad je stupio na tu dužnost. U svjedočenju optužio je Šakića da je bio jedan od ustaša koji su se u logoru igrali tzv. lova. Dodao je kako je s udaljenosti od dvadesetak metara jednom prilikom vidio Šakića kako, pucajući s prozora zgrade zapovjedništva po logorašima, sudjeluje u "lovu". Današnju glavnu raspravu u publici pratili su počasni predsjednik i direktor međunarodne židovske organizacije B'nai B'rith Tommy Bear i Alan M. Schneider. ZAGREB - Klub Roma Hrvatske zatražio je u ponedjeljak od zagrebačkoga Županijskoga državnog odvjetništva da proširi istragu protiv bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu Dinka Šakića. Klub Roma očekuje da se proširenjem istrage dozna bar približan broj pogubljenih Roma u jasenovačkom logoru za II. svjetskog rata, te da se na temelju svjedočenja preživjelih logoraša Roma utvrdi odnos prema Romima u logoru i osnova po kojoj su slani u logor. SARAJEVO - Od potpisivanja Daytonskog sporazuma ne samo da nije bilo značajnijeg povratka Hrvata u Sarajevo nego je taj grad napustilo njih još šest tisuća i to zbog velike nesigurnosti i nepovjerenja, izjavio je član Predsjedništva BiH Ante Jelavić tijekom razgovora vođenog u utorak s talijanskim veleposlanikom u BiH Enricom Pieromarchiem. Kako se navodi u priopćenju iz Jelavićeva sarajevskog ureda, talijanskom je veleposlaniku ovom prigodom rečeno da Hrvati odlaze iz glavnog grada BiH zbog terorističkih akcija u središnjoj Bosni, atentata na Jozu Leutara kao i zbog problema u obrazovnom sustavu odnosno školskih udžbenika punih uvredljivih napisa o bliskoj prošlosti. SARAJEVO - Misija OESS-a u BiH objavila je u utorak da su se 72 političke stranke i deset neovisnih kandidata prijavili za sudjelovanje na općinskim izborima koji bi se trebali održati ove godine. Glasnogovornica OESS-a Tanya Domi izjavila je u Sarajevu kako se ovo odnosi na stranke i kandidate koji su odgovarajuće obrasce podnijeli uredima te organzacije do roka koji je istekao 21. svibnja. SARAJEVO - Milijardu i 52 milijuna dolara inozemne financijske pomoći koju je BiH dobila na prošlotjednoj donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu predstavlja veliki uspjeh jer međunarodna zajednica ne samo da je zamorena dosadašnjim ulaganjima u tu zemlju nego i svu svoju pozornost preusmjerava na Kosovo, ocijenio je u utorak zamjenik Visokog predstavnika Simon Haselock. Na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu Haselock je kazao da će najveći dio odobrene donatorske pomoći ili 762 milijuna dolara bit će izravno usmjeren u programe obnove, 155 milijuna namijenjeno je uravnoteženju platnih obveza a ostatak financiranju rada međunarodnih organizacija u BiH. Izravno investiranje novca na terenu i dalje će biti uvjetovano poštivanjem obveza iz Daytonskog sporazuma s posebice povratkom izbjeglica. BEOGRAD - NATO zrakoplovstvo gađalo je prošle noći šira područjka Beorgada, Niša, Užica, planine Cer i više mjesta na Kosovu, javljaju beogradski mediji. Nedaleko od Beograda ponovno je s više projektila bombardirano područje Batajnice, gdje se nalazi vojni aerodrom. Tkođer, ponovno je gađana zgrada ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Srbije u centru Beograda, ali ti projektili nisu eksplodirali. Kod Obrenovca je pogođen dalekovod zbog čega su neki dijelovi Beorgada ostali bez električne energije. NATO zrakoplovstvo je prošle noći gađalo više mjesta na Kosovu, na područjima općina Prizren, Istok, Glogovac, Lipljan. (Hina) td

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙