HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 25. SVIBNJA ZAGREB - Predstavnici oporbene šestorke i HDZ-a postigli su u utorak suglasje o temeljnim načelima novog izbornog zakona. Slijedom dogovorenog na slijedećim izborima za Zastupnički
dom Hrvatskog državnog sabora primijenio bi se razmjerni izborni sustav sa deset izbornih jedinica. Uzimajući u obzir administrativne granice županija Hrvatska bi bila podijeljena na devet izbornih jedinica, a u desetoj glasovali bi hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Broj njihovih zastupnika utvrdio bi se temeljem tzv. nefiksne kvote. HDZ-ov pregovarač Vladimir Šeks pristao je na prijedlog šestorke da se istodobno s izbornim zakonom donese i zakon o izbornim jedinicama. Izborni bi se zakon, usuglašeno je, trebao donijeti četiri mjeseca prije izbora. O datumu izbora još će se razgovarati, a to će se pitanje, kako je dogovoreno, rješavati konsenzusom. HDZ i predsjednici klubova oporbene šestorice također su se suglasili i oko financiranje izborne promidžbe, oko medijske promidžbe te da tijela za provedbu izbora trebaju biti višestranačka. Dogovoreno je da se odmah pristupi ažuriranju biračkih popisa a istaknuto je da se političkim strankama treba osigurati pravo da dobiju izvatke i uvid u biračke popise. ZAGREB - Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske demokratske
ZAGREB - Predstavnici oporbene šestorke i HDZ-a postigli su u
utorak suglasje o temeljnim načelima novog izbornog zakona.
Slijedom dogovorenog na slijedećim izborima za Zastupnički dom
Hrvatskog državnog sabora primijenio bi se razmjerni izborni
sustav sa deset izbornih jedinica. Uzimajući u obzir
administrativne granice županija Hrvatska bi bila podijeljena na
devet izbornih jedinica, a u desetoj glasovali bi hrvatski
državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Broj njihovih
zastupnika utvrdio bi se temeljem tzv. nefiksne kvote. HDZ-ov
pregovarač Vladimir Šeks pristao je na prijedlog šestorke da se
istodobno s izbornim zakonom donese i zakon o izbornim jedinicama.
Izborni bi se zakon, usuglašeno je, trebao donijeti četiri mjeseca
prije izbora. O datumu izbora još će se razgovarati, a to će se
pitanje, kako je dogovoreno, rješavati konsenzusom. HDZ i
predsjednici klubova oporbene šestorice također su se suglasili i
oko financiranje izborne promidžbe, oko medijske promidžbe te da
tijela za provedbu izbora trebaju biti višestranačka. Dogovoreno
je da se odmah pristupi ažuriranju biračkih popisa a istaknuto je da
se političkim strankama treba osigurati pravo da dobiju izvatke i
uvid u biračke popise.
ZAGREB - Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske demokratske
zajednice (HDZ) dr. Franje Tuđmana, u ponedjeljak je održana
sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a, na kojoj je donesena odluku da
se ubrza postupak za donošenje Zakona o privatizaciji
telekomunikacija, po modelu kako ga je predložila hrvatska Vlada
RH, priopćeno je iz Tajništva HDZ-a. Nacionalno vijeće HDZ-a
raspravljalo je i o prijedlogu novog izbornog zakona. Iskazana je
spremnost da se novi izborni zakon donese uz što veći stupanj
suglasnosti, odnosno konsenzusom s predstavnicima parlamentarnih
oporbenih stranaka. Na sjednici je također izvješćeno da su
pripreme za obilježavanje desete obljetnice osnutka HDZ-a, te
sjednice Glavnog odbora HZD-a -predviđene za 26. lipnja ove godine
- odvijaju po predviđenom programu.
ZAGREB - Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija (HT) prvi je
slučaj privatizacije javnih poduzeća i vjerojatno je po
vrijednosti najveća privatizacija u Hrvatskoj. Istaknuo je to
potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro
predstavljajući u utorak Prijedlog zakona o privatizaciji HT-a.
Raspravom o tom zakonskom tekstu nastavljena je 29. sjednica
Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Najveći dio dionica,
istaknuo je Škegro, bit će na javnoj ponudi, a namjera je da najveći
dio toga kupe hrvatski državljani. Napominjući da telekomunikacije
u svakoj državi imaju strateški značaj, ministar Škegro je istaknuo
da se predloženim zakonom štite temeljni nacionalni interesi
države. Kao jedan od osnovnih razloga privatizacije HT-a Škegro je
napomenuo pripremu te tvrtke za konkurenciju i liberalizaciju. Uz
to očekuje se bolje i jeftinije pružanje usluga, a više je i
makroekonomskih razloga, od ulaska međunarodnog kapitala u
Hrvatsku i izravnih stranih investicija do razvoja domaćeg tržišta
kapitala.
ZAGREB - Hrvatska Vlada u ponedjeljak je na zatvorenoj sjednici
utvrdila rebalans Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 1999.
godinu. Rebalansom je smanjen Državni proračun za oko 100 milijuna
kuna, pri čemu su tekući izdatci smanjeni za oko 10 posto, a
kapitalni za 25,5 posto, odnosno za ukupno 3,5 milijardi kuna. Cilj
smanjenja izdataka je u štednji države na svim razinama, osim u
dijelu koji se odnosi na plaće korisnika državnoga proračuna i
obveza prema inozemstvu, te nalaženju dodatnih izvora za
financiranje sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i
za isplatu osigurane štednje građana. Za te namjene osigurane su
dodatne 3,4 milijarde kuna povećanjem transfera Hrvatskome zavodu
za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.503 milijuna kuna, Hrvatskom
zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 721 milijun kuna i
1.176 milijuna kuna za isplate osigurane štednje građana.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio
je, u svoje osobno te u ime hrvatske Vlade i naroda, u povodu izbora
za njemačkog predsjednika čestitku Johannesu Rauu, priopćio je u
ponedjeljak Ured Predsjednika RH. "Uvjeren sam da će se odnosi
Hrvatske i Njemačke i dalje razvijati u duhu prijateljstva i
suradnje na dobrobit naših zemalja, boljitak naših naroda i u
korist razvitka sveukupnih odnosa u Europi", stoji u čestitki
predsjednika Tuđmana novoizabranom njemačkom predsjedniku
Johannesu Rauu.
BEČ - S ciljem upoznavanja inozemnih turističkih tržišta s novom
koncepcijom hrvatskom turizma kao i radi pojačane promocije
turističke ponude na tim tržištima, u utorak je u Beču hrvatski
ministar turizma Ivan Herak održao konferenciju za austrijske
novinare i turoperatore. Ministar Herak istaknuo je da će Hrvatska
turistička djelatnost i nadalje težiti ka kvalitativnim
makroekonomskim rješenjima koji se prvenstveno odnose na njezino
porezno rasterećenje, sanaciju i mijenjanje upravljačkih
struktura hrvatskih turističkih tvrtaka, njihove privatizacije te
stvaranja novog marketing-plana hrvatskog turizma.
ZAGREB - Hrvatska narodna stranka (HNS) ne prihvaća riješenja po
kojima se u Hrvatskom državnom Saboru unaprijed osiguravaju mjesta
za predstavnike hrvatskih državljana s prebivalištem izvan
Republike Hrvatske. Priopćeno je to u utorak iz HNS-a, a u skladu s
odlukom sa jučerašnje sjednice Predsjedništva stranke.
Osiguravanje mjesta predstavnicima dijaspore bilo putem posebne
liste ili posebne izborne jedinice u HNS-u smatraju
neprihvatljivim. HNS smatra da je u skladu s hrvatskim Ustavom,
hrvatskim državljanima koji ne prebivaju u Hrvatskoj potrebno
omogućiti da biraju i budu birani samo i jedino pod potpuno istim
uvjetima i zajedno sa svim drugim građanima RH. Predstojnik ureda
HNS-a Branimir Znika je, osvrćući se na danas postignut dogovor
oporbene šestorice i HDZ-a o izbornom zakonu, u izjavi za Hinu
istaknuo kako će HNS "biti korektan prema stavu 'šestorice'.
BERAK - Na području sela Berak u dijelu hrvatskog Podunavlja u
Vukovarsko-srijemskoj županiji, otkrivena je nova masovna
grobnica, za koju se pretpostavlja da skriva tijela 29-torice
Berčana - Hrvata, nestalih tijekom srpske agresije na to selo
1991., odnosno 1992. godine. Riječ je o rovu dugačkom oko 10 i
širokom oko 5 metara, a prema dosada prikupljenim činjenicama,
žrtve su u grobnicu dovezene teretnim vozilom za pristup kojeg je
izgrađena i posebna prilazna rampa. Grobnica se nalazi na području
tzv. Šarviz dole, oko 1.500 metara udaljene od ceste Orolik-
Negoslavci, u močvarnom području. Masovna grobnica pronađena je
usklađenom akcijom Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Vladine
Komisije za zatočene i nestale.
ZAGREB - Jovan Bamburač i Milorad Pupovac u ponedjeljak su na
konferenciji za novinare Srpskog narodnog vijeća (SNV) dali svoje
viđenje nedavnog razgovora s predsjednikom Republike Hrvatske dr.
Franjom Tuđmanom, na kojem je bio nazočan i Vojislav Stanimirović.
Napominjući da je po njihovu mišljenju to bio "dobar i vrlo korektan
razgovor", Bamburač je izjavio da su predstavnici srpske manjine u
Hrvatskoj bili neugodno iznenađeni priopćenjem za javnost
objavljenim nakon sastanka. "Priopćenje je", ocijenjeno je, "ne
samo profesionalno krajnje nekorektno, nego je i izrazito
uvredljivo intonirano - i za nas trojicu zastupnika u Hrvatskom
državnom saboru i na određeni način i za samog Predsjednika". U ime
SNV-a predsjednik Milorad Pupovac pozivao je OESS i institucije
hrvatske vlasti da u zajedničkom djelovanju učine sve da otvorena
pitanja budu riješena u što kraćem roku. Također, podupro je
inicijativu Predsjednika Tuđmana za političko rješenje na Kosovu.
ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija (HSPT) izrazio
je u utorak nezadovoljstvo što je Nacionalno vijeće HDZ-a
prepopručilo saborskim zastupnicima HDZ-a da u prvom čitanju
prihvate vladin Konačni prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih
telekomunikacija. Sindikat će nastaviti s jednosatnim štrajkovima
upozorenja za zaustavljanje vladina prijedloga privatizacije
Hrvatskih telekomunikacija (HT), rekla je u utorak na konferenciji
za novinare predsjednica HSPT-a Jadranka Dumbović. Dodala je da je
jučer u Hrvatskoj pošti štrajkalo 75 posto sindikalnog članstva.
VIROVITICA - Dvjestotinjak seljaka iz Virovitičko-podravske
županije zapriječilo je u ponedjeljak traktorima i poljoprivrednim
strojevima prilaz graničnomu prijelazu Terezinu Polju,
prosvjedujući zato što im nisu plaćeni poljoprivredni proizvodi,
napose šećerna repa. Prosvjed je organizirala Zajednica udruga
seljaka Slavonije i Baranje, a prosvjedu su se pridružili
predsjednik i tajnik te zajednice Antun Laslo i Stanko Zdravčević
te predstavnici udruga seljaka iz Požeško-slavonske županije i
Donjeg Miholjca.
ZAGREB - Bivši zapovjednik Teritorijalne obrane (TO) Hrvatske
Zdravko Novoselić izjavio je u ponedjeljak da je naredba načelnika
Generalštaba bivše JNA, Blagoja Adžića, od 14. svibnja 1990. o
premještanju i čuvanju oružja Teritorijalne obrane u skladištima
JNA, bila svojevrsni vojni udar na TO Republike Hrvatske. Prema
njegovu i iskazu tadašnjeg predsjednika Predsjedništva
Socijalističke Republike Hrvatske Ive Latina - koji su danas
svjedočili pred saborskim Istražnim povjerenstvom radi
utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SRH za
oduzimanje oružja od TO Hrvatske do 30. svibnja 1990. - nitko iz
Hrvatske nije mogao utjecati na tu odluku.
ZAGREB - Nakon čitanja iskaza Katarine Hrvojić i Adolfa Fridricha,
koji su zbog bolesti, 18. svibnja, saslušani izvanraspravno,
glavna rasprava u kaznenome postupku protiv Dinka Šakića, bivšeg
zapovjednika jasenovačkoga logora, nastavljena je u ponedjeljak na
zagrebačkome Županijskom sudu svjedočenjem Zdenka Schwartza (85)
iz Izraela. Inače Schwartzoovo svjedočenje odgođeno je za tri sata
jer je svjedok zakasnio u sudnicu. Napomenuvši kako danas ne bi
prepoznao Šakića, Schwartz ga je opisao kao lijepa čovjeka,
izražena profila i odlučna izgleda. Šakića se sjeća kao
zapovjednika jasenovačkog logora, no ne zna kad je stupio na tu
dužnost. U svjedočenju optužio je Šakića da je bio jedan od ustaša
koji su se u logoru igrali tzv. lova. Dodao je kako je s udaljenosti
od dvadesetak metara jednom prilikom vidio Šakića kako, pucajući s
prozora zgrade zapovjedništva po logorašima, sudjeluje u "lovu".
Današnju glavnu raspravu u publici pratili su počasni predsjednik i
direktor međunarodne židovske organizacije B'nai B'rith Tommy Bear
i Alan M. Schneider.
ZAGREB - Klub Roma Hrvatske zatražio je u ponedjeljak od
zagrebačkoga Županijskoga državnog odvjetništva da proširi
istragu protiv bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu
Dinka Šakića. Klub Roma očekuje da se proširenjem istrage dozna bar
približan broj pogubljenih Roma u jasenovačkom logoru za II.
svjetskog rata, te da se na temelju svjedočenja preživjelih
logoraša Roma utvrdi odnos prema Romima u logoru i osnova po kojoj
su slani u logor.
SARAJEVO - Od potpisivanja Daytonskog sporazuma ne samo da nije
bilo značajnijeg povratka Hrvata u Sarajevo nego je taj grad
napustilo njih još šest tisuća i to zbog velike nesigurnosti i
nepovjerenja, izjavio je član Predsjedništva BiH Ante Jelavić
tijekom razgovora vođenog u utorak s talijanskim veleposlanikom u
BiH Enricom Pieromarchiem. Kako se navodi u priopćenju iz
Jelavićeva sarajevskog ureda, talijanskom je veleposlaniku ovom
prigodom rečeno da Hrvati odlaze iz glavnog grada BiH zbog
terorističkih akcija u središnjoj Bosni, atentata na Jozu Leutara
kao i zbog problema u obrazovnom sustavu odnosno školskih udžbenika
punih uvredljivih napisa o bliskoj prošlosti.
SARAJEVO - Misija OESS-a u BiH objavila je u utorak da su se 72
političke stranke i deset neovisnih kandidata prijavili za
sudjelovanje na općinskim izborima koji bi se trebali održati ove
godine. Glasnogovornica OESS-a Tanya Domi izjavila je u Sarajevu
kako se ovo odnosi na stranke i kandidate koji su odgovarajuće
obrasce podnijeli uredima te organzacije do roka koji je istekao
21. svibnja.
SARAJEVO - Milijardu i 52 milijuna dolara inozemne financijske
pomoći koju je BiH dobila na prošlotjednoj donatorskoj
konferenciji održanoj u Bruxellesu predstavlja veliki uspjeh jer
međunarodna zajednica ne samo da je zamorena dosadašnjim
ulaganjima u tu zemlju nego i svu svoju pozornost preusmjerava na
Kosovo, ocijenio je u utorak zamjenik Visokog predstavnika Simon
Haselock. Na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu
Haselock je kazao da će najveći dio odobrene donatorske pomoći ili
762 milijuna dolara bit će izravno usmjeren u programe obnove, 155
milijuna namijenjeno je uravnoteženju platnih obveza a ostatak
financiranju rada međunarodnih organizacija u BiH. Izravno
investiranje novca na terenu i dalje će biti uvjetovano poštivanjem
obveza iz Daytonskog sporazuma s posebice povratkom izbjeglica.
BEOGRAD - NATO zrakoplovstvo gađalo je prošle noći šira područjka
Beorgada, Niša, Užica, planine Cer i više mjesta na Kosovu,
javljaju beogradski mediji. Nedaleko od Beograda ponovno je s više
projektila bombardirano područje Batajnice, gdje se nalazi vojni
aerodrom. Tkođer, ponovno je gađana zgrada ministarstva unutarnjih
poslova (MUP) Srbije u centru Beograda, ali ti projektili nisu
eksplodirali. Kod Obrenovca je pogođen dalekovod zbog čega su neki
dijelovi Beorgada ostali bez električne energije. NATO
zrakoplovstvo je prošle noći gađalo više mjesta na Kosovu, na
područjima općina Prizren, Istok, Glogovac, Lipljan.
(Hina) td