US 14. VI.CSM AUTONOMIJA KOS

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 14. VI. 1999. Utjecaj Kosova "Dok mirotvorci ulaze u razoreno Kosovo, a Zapad pokušava riješiti pitanje iznenadnoga razmještanja ruskih vojnika u tome području, vlada neizvjesnost u vezi s pravilima, presedanima, i očekivanjima koja donosi nova vrsta rata - pokrenutog u korist skupine kojoj su dugo uskraćivana temeljna ljudska prava", piše Robert Marquand. "'Intervencija NATO-a predstavlja prvi primjer u modernoj povijesti', kaže češki predsjednik Vaclav Havel, 'da su ljudska prava prevagnula nad suverenitetom državnih granica'. Britanski premijer Tony Blair nazvao je to 'moralnom intervencijom'. Kosovski Albanci, koji čine 90 posto stanovništva pokrajine, slave savezničko nadvladavanje. (...) No, na široj razini odnosa među državama, predstavlja li Kosovo zaista odstupanje - jednokratnu intervenciju za zaustavljanje 'etničkog čišćenja', ili bi ta intervencija mogla osnažiti vođe nezadovoljnih nacionalnih manjina u Europi i drugdje? Točno je možda i jedno i drugo. U mađarskom parlamentu, bivši dramski pisac Istvan Csurka koji sada vodi nacionalističku stranku, traži da se dio Vojvodine, područja Srbije u kojoj živi 350.000 Mađara - 'pripoji' Mađarskoj. U Makedoniji, narodni pokret Albanaca želi tu zemlju podijeliti duž etničkih linija. Srpski vođe u Bosni kažu da se, postane li Kosovo de facto neovisni entitet spojen s Albanijom, njihovoj republici srpskoj treba dopustiti priključenje Srbiji. Većina europskih političara, ako se njih pita, Kosovo smatra odrazom potrebe za većom europskom integracijom u građansko društvo. Oni žele da se nezadovoljstvo manjina konkretizira i riješi prosperitetom, suradnjom i sigurnošću koju bi donijeli veliki višeslojni savezi poput NATO-a i Europske unije. No, prag za pokretanje akcije kod tih je političara iznimno visok: jednak je 'etničkom čišćenju' na Kosovu. 'Nijedna vlada ne želi lavinu zahtjeva manjina', kaže Albert Rohan, viši dužnosnik austrijskoga ministarstva vanjskih poslova u Beču. 'Zapadne i europske zemlje iznimno su nesklone mogućnosti da se Kosovo pretvori u neku vrstu presedana.' Pa ipak, mnoga univerzalna načela i vrijednosti koje vođe Europske unije i NATO-a podupiru, nemaju težinu u uličnom razgovoru. Ako mogu Albanci s Kosova, zašto ne bismo i mi? - logika je koja se često čuje od političara poput Csurkae u Mađarskoj. Širom kontinenta potiho se izražavaju brige da bi Kosovo moglo prodrmati manjine - od Baska u Španjolskoj, Mađara u Rumunjskoj i Čerkeza u Francuskoj - kao i Albanaca u nekoliko zemalja - i udvostručiti njihove pokušaje postizanja autonomije ili odvajanja. (...) 'Ovo nije kraj priče; to je početak', kaže mađarski diplomat u Beču, spominjući 2,5 miljuna Mađara u Rumunskoj koji priželjkuju kulturnu autonomiju i školu na svojem jeziku. 'Mnogo ovisi o brzini kojom te zemlje ulaze u europske integracije', kaže Miklos Derer, glavni tajnik Mađarsko- atlantskog vijeća u Budimpešti. I područje Sandžaka u Srbiji moglo bi donijeti nove poteškoće poput kosovskih. U tom dijelu zemlje, na granici s Bosnom, živi većina Muslimana, a oni nisu zadovoljni svojom sudbinom. Dobar dio ovoga desetljeća stanovnici tog područja, umorni od nametljive prisutnosti srpske policije, priželjkuju uglavnom muslimansku vladu. No, kao u prošlosti na Kosovu, srpske su vlasti postavile vodstvo odano Beogradu. Rat na Kosovu imat će trajni smisao, tvrdi Havel, samo ako poveća opće razumijevanje da se identitet naroda i njihova osnovna ljudska prava ne smiju ograničavati etničkim ili nacionalnim određenjima - bilo da su ona srpska, albanska ili nešto drugo. 'Predodžba da nije naša briga što se događa u drugoj zemlji, i krše li se u toj zemlji ljudska prava, trebala bi nestati u ropotarnici povijesti', nedavno je rekao Havel. Pa ipak je Kosovo daleko od toga da postane prošlost. Treba riješiti mnoge probleme. Usprkos oduševljenju zbog prisutnosti NATO-a, mnogi se kosovski Albanci boje da će srpske snage u povlačenju možda pokušati počiniti i posljednja nasilja. A strah je obostran. Među mnogim Srbima postoji strah da će OVK tražiti osvetu i da ih snage NATO-a neće zaštititi. General Michael Jackson, zapovjednik KFOR-a, obećao je da će stvoriti 'sigurne uvjete za sve ljude na Kosovu, bez obzira na etničku pripadnost', no nije vjerojatno da će na Srbe te riječi ostaviti jači dojam."