FRANCUSKA-LIBERATION OD 10.6.99.UVODNIK O KOSOVU

FRANCUSKA LIBERATION 10. VI. 1999. Primisli "Upletanje na Kosovu kako bi se ostvarila najnužnija prava za većinu albanskog podrijetla i prekinula represija, gorka je pilula, ne samo za Srbe, već i za sve zemlje koje u tome vide opasan presedan. Pilula teško prolazi, posebice u Moskvi i u Pekingu, čime se, uostalom, i tumače svakojake nezgode koje su odgodile završetak rata: i tu i tamo živi se u strahu od vanjskog upletanja, ali i od svake povrede državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. U Rusiji, zato što se tu već puno žrtvovalo načelu samoopredjeljenja naroda u trenutku raspada bivšeg Sovjetskog Saveza (carstvo je izgubilo polovicu puka). I zato što su se tu nadali da će čečenskim ratom zaustaviti smanjivanje područja koje se smatralo državnim. Taj smo rat pomalo i zaboravili. On je, unatoč grubosti ruske represije, u to doba izazvao malo službenih osuda u Europi, pa i u SAD-u, koji se nemilosrdno borio protiv secesionizma u vrijeme kada se pojavio. Kineski strahovi vuku podrijetlo iz starije prošlosti, ali se uglavnom tiču budućnosti. Oni se zovu Tibet, čije pripojenje zajednica naroda u stvari nikada nije odobrila. Ali i Tajvan, koji SAD štiti od vojnog zauzimanja, iako se u doba Nixona i Kissingera očitovao za jedinstvenu Kinu. Čak su Xin Jiang, veliku pokrajinu na zapadu zemlje, u kojoj je jedan dio muslimanskog stanovništva, jučer dobro prilagođenog i lako nadziranog, 'zarazili' rođaci iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Opiranje Rusije i Kine na bilo kakvo pravo upletanja poznata je stvar, budući da su ove dvije zemlje članice Vijeća sigurnosti i imaju pravo veta. No, ne bi bilo dobro zanemariti one koji ne odobravaju rat na Kosovu. Od Nigerije do Indije, preko Iraka i Sirije, oni tvore veliko mnoštvo. Ili ćemo se plašiti sloma državnog sustava naslijeđenog iz kolonijalnog doba ili ćemo strahovati da se ne bi previše izbliza pratilo kako se ponašaju prema svome narodu", u uvodniku lista piše Jacques Amalric.