STATISTIKA

Statistika KRAJEM TRAVNJA 21,6 MILIJARDI KUNA DOSPJELIH OBVEZA - Zbog 21,6 milijardi kuna dospjelih obveza evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) krajem travnja ove godine blokirane račune imale su 30.032 pravne osobe koje zapošljavaju ukupno 205 tisuća radnika. U odnosu na kraj ožujka iznos nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje povećan je za 3,7 milijardi kuna ili 20,4 posto, a broj blokiranih pravnih osoba za 1.360 ili 5,9 posto, podaci su ZAP-a. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg travnja, broj insolventih pravnih osoba povećan je za 5.840 dok je iznos nepodmirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli izvršiti zbog nedostatka sredstava i stoga ostali u evidencijama ZAP-a, više nego udvostručen. Blokade su koncem travnja evidentirane i kod 25.363 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a imaju račune otvorene u ZAP-u, što je 5,6 posto više nego koncem ožujka. Ukupan iznos za koji su blokirani ti računi bio je 1,6 milijardi kuna, 6,9 posto više. Kako ističu u ZAP-u, do povećanja broja insolventnih pravnih osoba i iznosa nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje došlo je ponajprije zbog akceptnih naloga koje su vjerovnici predali na naplatu tijekom travnja. Akceptni su nalozi, naime, krajem ožujka iznosili 10,6 milijardi kuna, a potkraj travnja taj iznos povećan je na 14,3 milijarde kuna. Porast je nastao zbog ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta plaćanja sa 30. travnjem ove godine, pa su vjerovnici svoje akceptne naloge koje su primili od kupaca, a u kojima nije naznačeno neko kasnije dospijeće, poslali na naplatu do tog roka. U travnju je povećan i udjel blokada zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza te doprinosa iz plaća i na plaće. Tako je koncem travnja 15 tisuća pravnih osoba bilo insolventno upravo iz tih razloga, i to po osnovi poreza 2,3 milijarde kuna i po osnovi doprinosa iz plaća i na plaće za 1,2 milijarde kuna. Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba 57,9 posto imalo je blokirane račune više od 360 dana, a na njih se odnosi 67,9 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Najveći udjel prijavljenih nepodmirenih naloga evidentiran je u gradu Zagrebu, gotovo 30 posto. MANJA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM - Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na nastavljanje tendencija smanjenja hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prva četiri mjeseca ove godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 1,28 milijardi američkih dolara, što je 8,7 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 2,3 milijardi dolara, a uvoz bilježi smanjenje za 9,6 posto u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 1,02 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju lani deficit iznosio 1,14 milijardi dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 463,6 milijuna dolara ili 8,1 posto manje. Najveći je uvoz kapitalnih proizvoda i to za 732,2 milijuna dolara ili 6,2 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 25,9 posto, na 215,3 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 1,25 milijardi dolara, 8,8 posto manje u odnosu na prva četiri prošlogodišnja mjeseca, a uvoz 1,92 milijardi dolara ili 10,2 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 53,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Na tržišta zemalja EU izvezeno je roba za 682,2 milijuna dolara (za 2,9 posto više), dok je uvoz iznosio 1,33 milijardi dolara ili 11,5 posto manje. U hrvatskom izvozu na prvom je mjestu Italija u koju se izvozi roba u vrijednosti 260,8 milijuna dolara, a izvoz u tu zemlju povećan je za 5,3 posto u usporedbi s prva lanjska četiri mjeseca. Hrvatski izvoz u Njemačku u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 230,8 milijuna dolara i smanjen je za 4,1 posto, dok je izvoz u Bosnu i Hercegovinu (BiH), u visini od 173,6 milijuna dolara, manji za sedam posto. U susjednu je Sloveniju izvezeno roba za 142,6 milijuna dolara, što je 2,3 posto manje nego u prva četiri lanjska mjeseca. Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine najviše uvezla iz Njemačke - za 454,5 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 4,1 posto. Istodobno uvoz iz Italije - u vrijednosti od 367 milijuna dolara, manji je 19,5 posto. Iz Slovenije je uvezeno roba za 186,5 milijuna dolara, što je za 14,7 posto manje, a iz Rusije za 145,6 milijuna dolara ili za 17,1 posto više nego u prva četiri lanjska mjeseca. PROSJEČNA NETO PLAĆA U TRAVNJU 2.872 KUNE - Prosječna isplaćena neto plaća u travnju u Hrvatskoj je iznosila 2.872 kune, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Po podatcima ZAP-a za neto plaće u Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine isplaćeno 10,5 milijardi kuna, što je nominalno 8,7 posto, a realno 5,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. I dalje su primjetne razlike u rastu mase neto plaća po pojedinim područjima privređivanja. Nominalni rast u prva se četiri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje kretao od 27,5 posto u obrazovanju, do 7,6 posto u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Visoke stope nominalnog rasta zabilježene su u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, 18,3 posto, u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, 16,4 posto, zdravstvu 16,2 posto, rudarstvu 13,5 posto, te u poljoprivredi, trgovini i opskrbi strujom, plinom i vodom, 9,8 posto. U četiri djelatnosti isplaćena je masa neto plaća manja nego u razdoblju sijačanj-travanj prošle godine: ribnjačarstvu (10 posto), prijevozu, skladištenju i vezama (7,6 posto), prerađivačkoj industriji (0,4 posto) i graditeljstvu (0,8 posto manje). Prema strukturi mase isplaćenih neto plaća po djelatnostima, najveći udjel zabilježen je kod prerađivačke industrije, 20,1 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća. Slijedi javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje sa 18,4 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća, trgovina sa 10 posto i obrazovanje sa 8,8 posto.