STATISTIKA

Statistika PROMET U TRGOVINI NA MALO JOŠ UVIJEK ZAOSTAJE - Iako je ukupan promet u djelatnosti trgovine na malo u Hrvatskoj u ožujku ove godine bio nominalno 23,4 posto i realno 22,9 posto veći nego u veljači, nije nadoknađen kumulativan pad prometa u prva tri mjeseca ove godine, premda je zaustavljena tendencija njegovog realnog pada započeta još u kolovozu prošle godine. Međutim, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je promet u ovogodišnjem ožujku još uvijek bio 1,1 posto nominalno i 4,4 posto realno manji nego u istom mjesecu lani. Ukupno je u prvom tromjesečju ove godine promet u trgovini na malo nominalno 4,2 posto manji, a zbog viših cijena u trgovini na malo od 3,2 posto, realno je promet smanjen za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, zalihe u trgovini na malo u ožujku su bile 2,4 posto veće nego u veljači, a 0,6 posto manje nego u ožujku prošle godine. U usporedi s prva tri mjeseca prošle, u prvom tromjesečju ove godine povećanje prometa zabilježeno je u prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima (21,4 posto), motornim gorivima i mazivima (20,3 posto) te farmaceutskim, medicinskim i kozmetičkim proizvodima (2,1 posto), dok u ostalim prodavaonicama nije nadoknađen pad prometa iz prethodnih mjeseci. Budući da plaće nisu realno rasle, da se na prehranu troši 37 posto ukupnih izdataka te da promet u prvom tromjesečju ove godine bilježi pad, Sektor za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) pretpostavlja da su trgovci smanjili marže kako bi održali stabilnost cijena i ostvarili čak i realno veći promet u ožujku u odnosu na prijašnji mjesec. MANJI DEFICIT TRGOVINSKE BILANCE POSLJEDICA PADA UVOZA I IZVOZA - Iako je u prvom tromjesečju ove godine hrvatski robni uvoz nadmašio izvoz za 704 milijuna američkih dolara, deficit vanjskotrgovinske bilance ipak je smanjen u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, kada je iznosio 848 milijuna dolara, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Međutim, za hrvatsko je gospodarstvo pritom prilično nepovoljna činjenica da je to smanjenje deficita posljedica smanjivanja vanjskotrgovinske razmjene - pada uvoza za 13,7 posto uz istodobno smanjenje izvoza za 11 posto, upozoravaju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Tako je ukupni izvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio 961 milijun dolara, dok je uvozeno roba za 1,66 milijardi dolara. Na četiri najznačajnija hrvatska vanjskotrgovinska partnera, Italiju, Njemačku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju odnosilo se gotovo dvije trećine ukupnog izvoza. Tako je primjerice u Italiju izvezeno robe vrijedne 202 milijuna dolara, u Njemačku 184 milijuna dolara, u Bosnu i Hercegovinu 121 milijun dolara, a u Sloveniju 106 milijuna dolara. Istodobno, najviše je robe uvezeno iz Njemačke, u visini od 325 milijuna dolara. Iz Italije je uvezeno robe vrijedne 256 milijuna dolara, iz Slovenije 137 milijuna dolara, a iz Austrije za 124 milijuna dolara. Na te se četiri zemlje odnosi polovica ukupnog hrvatskog uvoza. Vanjskotrgovinski suficit Hrvatska, od spomenutih zemalja, ostvaruje se samo sa Bosnom i Hercegovinom. Doduše, u prvom tromjesečju obujam razmjene s tom zemljom smanjen je otprilike 14 posto u uvozu i izvozu. U narednim mjesecima taj bi se obujam mogao i dodatno smanjiti, smatraju analitičari, ponajviše zbog uvođenja carine sredinom svibnja, i ratnog djelovanja NATO-a u SR Jugoslaviji. Treba spomenuti i to, da je u prva tri ovogodišnja mjeseca u ukupnom hrvatskom robnom izvozu prerađivačka industrija sudjelovala sa 97,25 posto. Unutar te grane, najveći je izvoz ostvaren u proizvodnji odjeće, dorade i bojenju krzna, u visini 133 milijuna dolara. To je 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda ostvaren je izvoz u visini 125 milijuna dolara, 18,7 posto niži, dok je izvoz u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava potonuo 7,1 posto, na 112 milijuna dolara.