STATISTIKA

7. Statistika NAPLATA PRIHODA ZA JAVNE POTREBE - U prvom ovogodišnjem tromjesečju ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u iznosu od 17,6 milijardi kuna na razini su naplaćenih u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom se 11,9 milijardi kuna odnosilo na prihode proračuna koji su također bili na lanjskoj razini, dok su prihodi izvanproračunskih fondova neznatno viši (0,5 posto) i iznosili su 5,4 milijarde kuna, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Naplaćeni porez na dodanu vrijednost (PDV) u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio je 4,12 milijardi kuna, 26,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. U strukturi prihoda proračuna, porez na dodanu vrijednost u prvom je tromjesečju ove godine sudjelovao sa 23,5 posto, 8,4 postotnih bodova manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U poreznim se, pak, prihodima, koji u prva tri ovogodišnja mjeseca čine 66 posto prihoda proračuna, na PDV odnosilo 52,4 posto. Trošarine su sudjelovale sa 16 posto, porez na dobit sa 7,7 posto, porez na dohodak 21,8 posto, a županijski te gradski i općinski porezi tri posto. U prihodima izvanproračunskih fondova prihodi zdravstvenog osiguranja, u iznosu od 2,3 milijare kuna, činili su 42,8 posto, prihodi mirovinskog osiguranja, u iznosu od 2,9 milijardi, 53,4 posto, a prihodi za zapošljavanje 3,8 posto. Inače, napominju u ZAP-u, izvori podataka o naplati prihoda za javne potrebe su evidencije iz platnog prometa po vrstama prihoda uplaćenih u korist državnog, županijskih, gradskih/općinskih proračuna te one o raspoređenim zajedničkim prihodima proračuna, izvanproračunskih fondova i ostalih prihoda za javne potrebe. KRAJEM TRAVNJA U HRVATSKOJ 318.657 NEZAPOSLENIH - Potkraj travnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 318.657 nezaposlenih osoba, što je 0,2 posto više nego prijašnjeg mjeseca i 10,7 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. Od toga je broja posao prvi put tražilo 91.345 osoba, odnosno 2,5 posto više nego u travnju prošle godine. Tijekom ovogodišnjeg travnja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavile su se 15.772 nove osobe, što je 19,2 posto više nego u travnju lani. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 8.123 osoba, 24,1 posto manje nego u travnju prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 5.457 ili 69,5 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 7.149 osoba, 3,9 posto više nego u travnju lani. Zavodu je tijekom travnja prijavljeno ukupno 11.176 slobodnih radnih mjesta, što je 15,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Po podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među nezaposlenima najviše je bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) osoba , njih 110.133. Slijedi 73.510 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 68.763 nekvalificiranih i 45.033 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.740, a s višom 9.478. Više od polovice nezaposlenih su žene. Krejem travnja u Zavodu je bilo evidentiralo 166.096 nezaposlenih žena, ili 11,9 posto više nego u travnju lani. Udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u tom jer razdoblju povećan sa 51,6 na 52,1 posto. Zbog prestanka rada poslodavaca u travnju je posao izgubilo 785 osoba. Ukupno je u evidenciji krajem toga mjeseca bilo 22.837 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao. Taj broj ne uključuje osobe koje su posao izgubile zbog sanacije poduzeća. Novčanu je naknadu u tome mjesecu koristilo 53.997 osoba, 0,5 posto manje nego u ožujku i 15,1 posto više nego u travnju lani. PROSJEČNA NETO PLAĆA U OŽUJKU 2.765 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u ožujku iznosila 2.765 kuna, što je 1 posto manje nego u mjesecu prije, objavio je Zavod za platni promet. Po pojednim županijama u ožujku je prosječna neto plaća veća od prosjeka na razini države isplaćena samo u gradu Zagrebu - 3.122 kune, dok su najnižu prosječnu plaću, od 2.247 kuna imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Među pojednim djelatnostima po prosječnoj neto plaći u ožujku prednjači financijsko posredovanje sa 4.193 kune. Slijedi javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje sa 3.806, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3.232, opskrba električnom energijom, plinom i vodom sa 3.208 kuna i dr. Istodobno, najnižu je prosječnu neto plaća imalo ribarstvo 2.130 kuna, potom trgovina na veliko i malo 2.203 kn, građevinarstvo 2.297 kuna itd.