HR-GOSPODARSKIPOKAZATELJI-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji STATISTIKA Statistika PAD IZVOZA ZA 11,1 POSTO - Najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na nastavljanje tenedencija smanjenja hrvatske robne razmjene s
inozemstvom. U prva tri mjeseca ove godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 961,4 milijuna dolara, što je 11,1 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 1,66 milijardi dolara, a uvoz bilježi smanjenje za 13,7 posto u usporedbi s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je tri ovogodišnja mjeseca iznosio 704,3 milijuna američkih dolara, dok je u istom razdoblju lani deficit iznosio gotovo 848,5 milijuna dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 340,8 milijuna dolara ili 13,1 posto manje. Najviše je uvezeno također intermedijarnih proizvoda, osim energije i to za 529,9 milijuna dolara, ili 14,4 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 23,6 posto, na 168,9 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 934,9 milijuna dolara, 11,1 posto manje u odnosu na prva tri
Statistika
PAD IZVOZA ZA 11,1 POSTO - Najnoviji podatci Državnog zavoda za
statistiku upozoravaju na nastavljanje tenedencija smanjenja
hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prva tri mjeseca ove
godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 961,4
milijuna dolara, što je 11,1 posto manje u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 1,66
milijardi dolara, a uvoz bilježi smanjenje za 13,7 posto u
usporedbi s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem.
Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je tri
ovogodišnja mjeseca iznosio 704,3 milijuna američkih dolara, dok
je u istom razdoblju lani deficit iznosio gotovo 848,5 milijuna
dolara.
Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u
vrijednosti 340,8 milijuna dolara ili 13,1 posto manje. Najviše je
uvezeno također intermedijarnih proizvoda, osim energije i to za
529,9 milijuna dolara, ili 14,4 posto manje. Najveći porast uvoza
zabilježen je kod energije, za 23,6 posto, na 168,9 milijuna
dolara.
Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 934,9
milijuna dolara, 11,1 posto manje u odnosu na prva tri
prošlogodišnja mjeseca, a uvoz 1,4 milijarde dolara ili 13,9 posto
manje.
U zemlje Europske unije usmjereno je 55,5 posto ukupnog izvoza. Na
tržišta zemelja EU izvezeno je roba za 533,3 milijuna dolara (za 0,2
posto manje), dok je uvoz iznosio 947,4 milijuna dolara ili 16,6
posto manje.
U hrvatskom izvozu na prvom je mjestu Italija u koju je usmjereno
202 milijuna dolara, a izvoz u tu zemlju povećan je za 1,5 posto u
usporedbi s prvim lanjskim tromjesečjem. Hrvatski izvoz u Njemačku
u prva je tri ovogodišnja mjeseca iznosio 183,7 milijuna dolara i
smanjen je za 5,1 posto, dok je izvoz u BIH - u visini od 120 milijuna
dolara, manji za 13,9 posto. U susjednu je Sloveniju izvezeno roba
za 106 milijuna dolara, što je za 7 posto manje nego u prva tri
prošlogodišnja mjeseca.
Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine najviše uvezla iz Njemačke
- za 325 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 8,5 posto.
Istodobno uvoz iz Italije - u vrijednosti od 255,8 milijuna dolara,
manji je za 25,2 posto. Iz Slovenije je uvezeno roba za 137 milijuna
dolara, što je za 15,3 posto manje, a iz Rusije za 118 milijuna
dolara ili za 14,8 posto više nego u prvom tromjesečju lani.
U HRVATSKOJ U OŽUJKU 1.308.785 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u ožujku
ove godine bilo ukupno 1.308.785 zaposlenih, što je 0,2 posto manje
nego u prijašnjem mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku.
Istodobno, po podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u tom je
mjesecu bilo 318.157 nezaposlenih ili za 1,4 posto više u odnosu na
mjesec prije. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos
nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19,6
posto.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku u poslovnim je subjektima
svih oblika vlasništva u ožujku radilo 998.565 zaposlenika, što je
za 0,2 posto manje nego u veljači.
Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu bio
203.051 tisuće, 0,3 posto više, dok je aktivnih osiguranika-
individualnih poljoprivrednika bilo 107.172 ili 0,8 posto manje u
odnosu na veljaču.
U poslovnim subjektima najviše je zaposlenih u prerađivačkoj
industriji, 256 tisuća, 0,3 posto manje nego u veljači. Slijedi
133,3 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku
motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,8
posto manje, 119,9 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obveznom
socijalnom osiguranju, za 0,1 posto više nego mjesec prije, itd.