STATISTIKA

Statistika CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA VEĆE 0,6 POSTO - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u travnju bile 0,6 posto veće nego u mjesecu prije i 1,7 posto veće u odnosu na prošlogodišnji travanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u travnju su u odnosu na ožujak, najviše porasle cijene energije, 1,8 posto. Netrajni proizvodi za široku potrošnju poskupjeli su 0,5 posto, kapitalni proizvodi 0,2 posto te intermedijarni proizvodi, osim energije, 0,1 posto. Cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale su istu razinu kao i u ožujku. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 8,3 posto, u prerađivačkoj industriji 0,3 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale nepromjenjene. Od ukupno 27 odjeljaka industrijske proizvodnje, rast cijene ostvaren je u njih deset, pri čemu najveći u vađenju sirove nafte i zemnog plina, i to za 11,6 posto. U preradi kože, izradi galanterije i obuće cijene su porasle sedam posto, a u vađenju ugljena 3,4 posto. Istodobno, pad cijena zabilježen je u četiri odjeljka, i to najviše u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata za 3,8 posto. U preostalih 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u travnju u odnosu na ožujak nisu se mijenjale. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prva su četiri ovogodišnja mjeseca porasle 0,6 posto prema istom razdoblju lani. KRAJEM OŽUJKA 17,9 MILIJARDI KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA - Porast iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo dovoljno novaca na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP) i dalje se nastavlja. Tako je krajem ožujka taj iznos u Hrvatskoj dosegnuo 17,9 milijardi kuna, što je 12,2 posto više nego mjesec dana ranije i 75,9 posto više nego u prošlogodišnjem ožujku. Na pogoršanje solventnosti gospodarskih subjekata u ožujku je najviše utjecao povećan broj akceptnih naloga koje su vjerovnici predali na naplatu tijekom ožujka, istaknuli su u ZAP-u. Naime, zbog ukidanja akceptnoga naloga kao instrumenta plaćanja i obveze slanja nenaplaćenih akceptnih naloga s rokom dospijeća poslije 30. travnja ove godine na evidentiranje u ZAP, došlo je do tzv. "čišćenja ladica" i na naplatu su poslani mnogi od tih naloga, koji bi inače i dalje služili vjerovnicima samo kao svojevrsno osiguranje plaćanja. Iznos blokada po osnovi akceptnih naloga krajem ožujka je dosegnuo 10,6 milijardi kuna, 17,1 posto više nego mjesec dana ranije. Također je povećan i broj insolventnih tvrtki, kojih je krajem ožujka evidentirano 28.342, ili 0,8 posto više nego u veljači. U njima je zaposleno 187.677 djelatnika. Najveći broj insolventnih tvrtki, njih 84 posto, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 10,2 milijarde kuna ili 57 posto ukupnog iznosa evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnosti, najviše nenaplaćenih naloga iskazuje i nadalje trgovina na veliko, u iznosu od četiri milijarde kuna. Slijedi trgovina na malo s 2,6 milijardi kuna duga, proizvodnja hrane i pića s 1,5 milijardi kuna i financijsko posredovanje, osim osiguranja i mirovinskih fondova s jednom milijardom kuna duga. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na tvrtke s područja Grada Zagreba, u iznosu od 5,7 milijardi kuna te Splitsko- dalmatinske županije, 1,3 milijarde kuna. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, 58,5 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosi 70 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među njima ima veći broj onih koji već dulje nemaju prometa na računu, a i onih kod kojih blokada traje nekoliko godina. Prema Stečajnom zakonu, insolventnost i prezaduženost glavni su razlozi za pokretanje postupka stečaja, pri čemu se pod insolventnošću podrazumjeva nesposobnost za plaćanje u neprekidnom trajanju od 30 dana. Tvrtki koje su imale takve blokade računa bilo je potkraj ožujka ove godine 89 posto u strukturi blokiranih poslovnih subjekata.