DNEVNI GLASNIK - 2. LIPNJA

ZAGREB - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks predao je u utorak koordinatoru oporbene šestorke Luki Trconiću Nacrt prijedloga zakona o izboru zastupnika u Hrvatski državni sabor. Po tom prijedlogu 108 zastupnika Zastupničkog doma biralo bi se u devet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Birali bi se razmjernim sustavom, i to tako da se u svakoj jedinici temeljem kandidatskih lista (stranačkih, koalicijskih, nezavisnih) bira 12 zastupnika. Pripadnici autohtonih nacionalnih manjina imali bi pravo na pet zastupnika. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj (dijaspora) u posebnoj bi izbornoj jedinici birali zastupnike temeljem kandidatskih lista, na kojima bi bilo 12 kandidata. Broj zastupnika iz dijaspore utvrdio bi se primjenom tzv. nefiksne kvote. Izborni prag bio bi jedinstven i za pojedinačne i koalicijske liste i iznosio bi pet posto. ZAGREB - Predstavnici oporbenih parlamentranih stranaka u srijedu su vrlo kritično ocijenili nacrt novog izbornog zakona što ga je jučer predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks predao koordinatoru oporbene šestorice Luki Trconiću. Radimir Čačić (HNS) tvrdi da je nacrt "krcat predvidivim podvalama", dok SDP-ovac Mato Arlović ocjenjuje da u prijedlogu ima nekoliko spornih stvari, od broja zastupnika koji bi se birali u devet izbornih jedinica u Hrvatskoj do sastava izbornih tijela. Niz kritika izrečeno je i na prijedlog da nacionalne manjine biraju pet zastupnika. TALLINN - Estonija i Hrvatska, kao male europske države koje imaju iste strateške ciljeve, trebaju i dalje razvijati suradnji na svim područjima, ocjenili su u srijedu u Tallinnu ministri vanjskih poslova dviju zemalja Toomas Hendrik Ilves i Mate Granić. Ministar Granić, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Estoniji, izjavio je nakon susreta sa svojim estonskim kolegom da je za suradnju dviju zemalja ostalo još puno prostora. U srijedu su potpisana dva međudržavna ugovora - o trgovini i gospodarskoj suradnji te o kulturnoj suradnji. Ministar Granić je najavio da će se do kraja ove godine završiti pregovori o još sedam važnih sporazuma. HELSINKI - Hrvatska očekuje da će tijekom finskog predsjedavanja Europskom unijom u drugoj polovici ove godine otvoriti pregovore o Sporazumu o stabilnosti i pridruženom članstvu u toj integraciji, izjavio je u utorak hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić nakon razgovora s finskom ministricom vanjskih poslova Tariom Halonen. "EU i međunarodna zajednica pozdravile su dogovor HDZ-a i oporbenih stranaka oko izbornog zakona i transformacije HTV-a, Hrvatska nastavlja ispunjavati odredbe Daytonskog sporazuma i stekla je pravo tražiti od EU-a početak pregovora o Sporazumu o stabilnosti i pridruženom članstvu", rekao je Granić. Hrvatski ministar vanjskih poslova prenio je finskom predsjedniku Marttiju Ahtisaariju, posebnom izaslaniku EU za kosovsku krizu, poruku hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s prijedlogom o načinu rješavanja kosovske krize. Hrvatska podupire posredničku ulogu finskog predsjednika u rješavanju kosovske krize s obzirom na njegov moralni integritet i pregovaračko iskustvo, rekao je Granić. ZAGREB - Hrvatska Vlada je u Konačni prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT) ugradila većinu primjedbi koje se odnose na jaču zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa, izjavio je u utorak predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša, nakon zatvorene sjednice Vlade, na kojoj je utvrđen Konačni prijedlog zakona o privatizaciji HT-a. "U Konačnom prijedlogu izrijekom se navode oblici zaštite hrvatskoga nacionalnog interesa, kao npr. da se samo odlukom Hrvatskog državnog sabora može promijeniti sjedište, naziv tvrtke, donijeti odluka o pripajanju, spajanju, eventualno prestanku rada te tvrtke i sl.", izvijestio je pak potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. U skladu sa zahtjevima saborskih zastupnika predlaže se da se novac, koji bi se dobio privatizacijom Telekoma, isključivo uloži u infrastrukturu i gospodarstvo, rekao je ministar Škegro. Također se predlaže promjena imena Hrvatskih telekomunikacija u Hrvatski Telekom. Za sada nisu promjenjeni predloženi postotci vlasničkih udjela u kojima se kanilo privatizirati HT. ZAGREB - Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) izrazila je u srijedu nezadovoljstvo "neučinkovitošću hrvatske vlasti" glede rješavanja slučaja hrvatskog novinara Antuna Masle, kojeg vojne vlasti SRJ već 44 dana drže zatočenog u zatvoru u Podgorici. HKDU, kako se ističe u priopćenju, traži od Predsjednika Republike, hrvatske Vlade i Ministarstva vanjskih poslova podizanje tog slučaja na razinu "međudržavnog prijepora", te žurno podnošenje zahtjeva Vladi SR Jugoslavije za neodgodivo i bezuvjetno oslobađanje Antuna Masle. SPLIT - Jedna od najvećih njemačkih charter kompanija Aero Lloyd, od srijede će charter letovima tri puta tjedno povezivati Frankfurt, Dresden i Hamburg sa Splitom. U splitsku zračnu luku jutros je sletio Aero Lloydov DC9 koji je dovezao prvih 167 njemačkih turista iz Frankfurta i Dresdena. ZAGREB/SKOPLJE - Zrakoplov Croatia Airlinesa sa stotinjak izbjeglica s Kosova dosad smještenih u Makedoniji sletio je u utorak u Zagreb, a prihvat za izbjeglice predviđen je u izbjegličkom naselju Gašinci kod Đakova. Riječ je o trećem zrakoplovu koji je stigao zračnim mostom Skoplje- Zagreb, a u njemu je 96 kosovskih izbjeglica, većinom Albanaca. ZAGREB - Suđenje Dinku Šakiću, bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu, nastavljeno je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočenjem ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva (HDA) Josipa Kolanovića (61) koji je govorio o arhivskoj građi vezanoj za žrtve Drugog svjetskog rata i jasenovačkog logora. Kolanović je naglasio kako u arhivima postoje samo fragmenti, ali ne i izvorna građa o logoru Jasenovac. Govoreći o dokumentaciji Zemaljske komisije, koja je djelovala od 1944. do 1947., Kolanović je rekao kako je ona najvećim dijelom rađena na temelju iskaza svjedoka. Uz brojne zakonske odredbe NDH, ta dokumentacija sadrži dosjee osoba koje su svjedoci optužili za ratne zločine, te mjesta, vrijeme i načine izvršenja zločina. Kolanović je izjavio kako i optuženi Šakić ima dosje koji, uz svjedočanstva logoraša koji ga optužuju, sadrži tri izvorna dokumenta: diplomu o odličju koje je primio, platnu listu sa njegovim imenom, te njegov potpis na dokument o otpustu tri logoraša. Svjedok je kazao da je Zemaljska komisija ustvrdila kako je većina dokumentacije o Jasenovcu uništena neposredno prije zatvaranja logora, u travnju 1945., no, kako je rekao, u HDA drže kako je "netko nakon rata izvadio stranice o jasenovačkom logoru". VUKOVAR - Nakon što je 27. svibnja prekinuto, danas je saslušanjem svjedoka Ane Horvatinec pred Vijećem Županijskog suda u Vukovaru nastavljena glavna rasprava u sudskom procesu protiv 22 optuženika srpske nacionalnosti koje se tereti da su u vrijeme srpske okupacije Vukovara počinili kaznena dijela genocida i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Suđenju je nazočan jedino optuženi Stevan Curnić, a ostali optuženici su u bijegu i sudi im se u odsutnosti. Prema riječima svjedoka Ane Horvatinec, u vrijeme srpskih napad na Vukovar kao pripadnica 204. brigade Hrvatske vojske bila je zadužena za skrb o starim i nemoćnim osobama. Nakon ulaska srpskih postrojba u Vukovar, 18. studenog 1991., zajedno s brojnim drugim zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima odvedena je u skladište Veleprometa. Ondje su je ispitivali i tukli, kako je kazala, "domaći ljudi". Od optuženih tamo je - uz Stevana Curnića, Nenada Žigića koji ju je ispitivao i Mirka Vojnovića - vidjela još neke optuženike. BERAK/MARINCI - Otkako su potkraj prošlog tjedna iz bunara u Berku, u hrvatskom Podunavlju, pronađeni posmrtni ostatci dviju osoba, u srijedu su posebne ekipe vladine Komisije za zatočene i nestale došle do posmrtnih ostataka još jedne žrtve srpske agresije na to mjesto. Posmrtni ostatci pronađeni su na 16. metru dubine bunara koji je inače dubok 30-ak metara i u cijelosti je zatrpan. Po iskazima svjedoka u njemu bi se trebali nalaziti posmrtni ostatci najmanje triju osoba. Iskapanje se nastavlja. Hrvatski povratnici u Berku, mjesto između Vinkovaca i Vukovara, nastavljaju mirne prosvjede, zahtijevajući istinu o 29 beračkih Hrvata, koliko ih je još na popisu zatočenih i nestalih. Također traže da se kazne Berčani srpske nacionalnosti koji su u tijeku srpske okupacije mjesta počinili ratne zločine. Prije četiri dana iz istih su razloga počeli prosvjedovati i povratnici u Marince, selo u hrvatskom Podunavlju nedaleko od Vinkovaca. Nestalima se još vodi pet Marinčana, a povratnici smatraju kako upravo Marinčani srpske nacionalnosti, kojih je u mjestu ostalo stotinjak, znaju više o njihovoj sudbini. ZAGREB - Kažnjavanje ratnih zločina veoma je važna mjera u obnovi povjerenja u Hrvatskoj, ali da bi se tome djelotvorno pridonijelo sudski postupak mora imati kredibilitet unutar čitave zajednice, kako među Hrvatima tako i među pripadnicima srpske zajednice, ocijenio je u utorak glasnogovornik OESS-a u Hrvatskoj Peter Palmer. Iznoseći poziciju OESS-a prema aktualnim suđenjima za ratne zločine i reakcijama koje ih prate, Palmer je ocijenio "neprikladnim" napise u medijima ili izjave visokih dužnosnika koji prejudiciraju ishod suđenje prije njihova kraja, podsjećajući da opće pravno načelo, prema kojem je osoba nevina sve dok joj se ne dokaže krivnja, vrijedi i za ratne zločine. VITEZ - U Vitez je u srijedu nakon puštanja iz pritvora Međunarodnog suda u Haagu stigao Zlatko Aleksovski. On je uhićen u Hrvatskoj 8. lipnja 1996., a sudu u Haagu izručen je 28. travnja 1997. Sudsko ga je vijeće 7. svibnja ove godine osudilo na dvije i pol godine zatvora zbog "povrjede ratnog prava i običaja", no pušten je na slobodu isti dan jer je u zatvoru proveo i više od dvije i pol godine. Također Sudsko ga je vijeće također proglasilo nevinim za povrjedu Ženevske konvencije. "Osuđen sam zbog 'povrjede ratnog prava i običaja'. Zgražam se od takve presude, i učinit ću sve u okviru zakona da sperem sramotu sa svojeg imena", izjavio je Aleksovski, zahvalivši Hrvatima u središnjoj Bosni na potpori. SARAJEVO - Misija OESS-a u BiH i hrvatska Vlada postigle su dogovor o sudjelovanju vladina Ureda za prognanike i izbjeglice u programu "Glasovanje izvan države" za građae BiH koji borave u Hrvatskoj, priopćeno je u srijedu iz sjedišta OESS-a u Sarajevu. Prema ovom dogovoru, Ured za prognanike i izbjeglice će pod nadzorom OESS-ova sarajevskog odjela za glasovanje izvan države uspostaviti mrežu stacionarnih i pokretnih središta za potporu registraciji birača- građana BiH na cijelom teritoriju Hrvatske. SARAJEVO - Zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije BiH general Rasim Delić izjavio je da su neosnovane prijetnje po kojima bi protiv nekih visokih časnika Armije BiH Republika Hrvatska mogla podići optužnicu za ratne zločine. U interviewu kojega je u srijedu objavio sarajevski "Dnevni avaz", general Delić je izjavio da prijetnje poput onih što ih je u svezi sa zločinima počinjenim na području Varaždina i Zadra nedavno iznio hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović nisu novina ali da su one neosnovane kada je riječ o generalima Atifu Dudakoviću i Seadu Deliću. "Ne postoje nikakvi dokazi koji bi mogli teretiti naše časnike za ono što im se spočitava", kazao je Delić istaknuvši kako je neprimjereno poređenje bilo kojeg vojnika (Armije BiH) s Fikretom Abdićem. SARAJEVO - Ured člana Predsjednišva BiH Ante Jelavića demantirao je u srijedu utemeljenost optužbi za ratne zločine na račun istaknutih hrvatskih dužnosnika što ih je u posljednjem broju objavio sarajevski tjednik "Slobodna Bosna". Ovaj je list u nepotpisanom tekstu prošlog tjedna generala Hrvatske vojske Ljubu Ćesića Rojsa označio odgovornim za ubojstva ratnih zarobljenika tijekom završnih operacija vođenih u BiH u ljeto 1995. godine a za pokojnog ministra obrane RH Gojka Šuška te Antu Jelavića i Ivicu Primorca, tada šefa SIS-a Herceg-Bosne, navedeno je kako su bili svjedocima tih zbivanja. Jelavićev ured u priopćenju dostavljenom medijima ovakvo pisanje ocjenjuje kao "još jedan grubi nasrtaj na najviše dužnosnike hrvatskog naroda u BiH i ratne legende s ciljem da ih se na najprljaviji način iskompromitira i diskreditira u javnosti". BEOGRAD - Jugoslavenski general Ljubiša Veličković, zamjenik načelnika glavnog stožera jugoslavenskih oružanih snaga zadužen za zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, poginuo je tijekom obilaska postrojbi "na prvim obrambenim linijama", priopćila je u utorak Vojska Jugoslavije. Prema neimenovanom jugoslavenskom vojnom izvoru, general Veličković poginuo je u ponedjeljak navečer u bombardiranju NATO-a na području Beograda. BOGRAD - NATO zrakoplovstvo gađalo je tijekom noći beogradska prigradska naselja-Batajnica (vojni aerodrom), Obrenovac (vojni objekti) kao i Karaburmu, naselje bliže središtu grada. O posljedicama napada nema informacija, kao ni o učinku vrlo snažnog djelovanja protuzračne obrane. Radio-Beograd je doduše javio da je kod Boljevačke šume, kod sela Dračevo srušen jedan NATO zrakoplov i da se traga za pilotom koji se katapultirao. Beogradski mediji jili su da je tijekom noći napadnuto šire područje Pančeva te Fruška Gora.Dva projektila pala su i na područje Rume i poslije toga nestao je signal lokalnog radija na kratkim valovima. (Hina) td