ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - "Pisci pred trećim tisućljećem" tema je okruglog stola koji se, u okviru Zagrebačkih književnih razgovora, održava danas u Europskom domu. Dvadesetak sudionika - književnika iz 17 europskih i
izvaneuropskih zemalja razgovara o ulozi i održivosti pisca i knjige u 21. stoljeću.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - "Pisci pred trećim tisućljećem" tema
je okruglog stola koji se, u okviru Zagrebačkih književnih
razgovora, održava danas u Europskom domu. Dvadesetak sudionika -
književnika iz 17 europskih i izvaneuropskih zemalja razgovara o
ulozi i održivosti pisca i knjige u 21. stoljeću.#L#
U razmišljanju o čovječnosti na kraju tisućljeća prvo prepoznajem
etički imperativ poslanja intelektualca - raspravljam,
razotkrivam i ironiziram fanatičara u kojega je povezanost između
vjere i puščanog zrna tako prozirna da izgledaju kao da su
napravljeni od istog materijala, rekao je čileanski književnik
Antonio Skarmeta. Za njega novo tisućljeće je "poticaj da pisci još
jednom dignu glas, potvrde uzajamno uvažavanje i zajedno pruže ruke
prema vremenu koje će možda izbrisati sjećanje na sve riječi".
Slavko Mihalić upitao se što će biti za tisuću godina kada se i
danas, pred našim očima raspada papir, a još prije blijede slova
ispisana novim tehnikama na njemu. On smatra da se tek treba vidjeti
tko je u pravu, onaj tko se istinski zalaže za pisanje i književnost
ili oni koji računaju na brze i velike zarade. Kako zaključuje, on
će i dalje pisati, pa makar na pergameni i uz svijetlo luči.
Elektronska knjiga osvojit će prostor tamo gdje je njome lakše
rukovati, kada se radi o brzim, kratkim i točnim obavijestima,
kazao je Alfred Diwersy iz Njemačke, no uvjeren je da će se u
beletristici i u području stručne knjige zadržati knjiga koja se
čita i lista. I u budućnosti knjiga će ostati najvažniji medij
između autora i čitatelja, naglasio je Diwersy.
Pavao Pavličić drži da bi za današnjeg autora, u pisanju uglavnom
okrenutog samome sebi, 2000. mogla biti znak da se trgne, dok još
nije kasno, i da osjeti potrebu da suosjeća s drugima, što bi
trebala raditi i njegova umjetnost.
S jedne strane poeziju treba pomiriti s njom samom, a s druge, s
pomoću poezije, čovjeka s njim samim, napomenuo je belgijski
književnik Jean-Luc Wauthier. Dodao je da ipak nije sigurno može li
"nekoliko izabranika poezije rasti i množiti se brže od ratova,
frustracija, i ostalih odvratnih kalkulacija zadihanog svijeta,
kako bi čovjek počeo nalikovati samome sebi".
Rifaat Sallam iz Egipta govorio je o problemima egipatskih pisaca,
koje se zbog pisanja o seksu, religiji i korupciji doživljava kao
neprijatelje države. "Nitko tko je pisac ne zna odakle i zbog čega
mora podnijeti iznenadni udarac", upozorio je Sallam.
U stanci okruglog stola, na kojem sudjeluje još desetak domaćih i
inozemnih književnika, pisce su u Palači Dverce primili
predstavnici zagrebačkog Gradskog poglavarstva.
Sudionici Razgovora sutra će posjetiti Samobor, gdje će razgledati
povijesnu jezgru grada i čitati svoje pjesme.
(Hina) ag ln