ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Za ovogodišnje, 22. Zagrebačke književne razgovore, koji će se održati od 28. do 31. svibnja okupili smo jaku svjetsku književnu reprezentaciju, izjavio je voditelj te manifestacije Srećko Lipovčan. O
središnjoj temi "Pisci pred trećim tisućljećem" razgovarat će u tijeku ovogodišnjih književnih razgovora dvadesetak književnika iz Europe, SAD-a, Južne Amerike i Afrike.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Za ovogodišnje, 22. Zagrebačke
književne razgovore, koji će se održati od 28. do 31. svibnja
okupili smo jaku svjetsku književnu reprezentaciju, izjavio je
voditelj te manifestacije Srećko Lipovčan. O središnjoj temi
"Pisci pred trećim tisućljećem" razgovarat će u tijeku
ovogodišnjih književnih razgovora dvadesetak književnika iz
Europe, SAD-a, Južne Amerike i Afrike.#L#
Počasni gost je čileanski pisac Antonio Skarmeta, potomak
hrvatskih iseljenika s Brača. On će se u petak na Filozofskom
fakultetu susreti s profesorima i studentima hispanistike, a u
ponedjeljak će predstaviti svoj roman "Nerudin pismonoša" (Žarka
strpljivost).
Od početka devedesetih na Razgovorima sudjeluje najviše sudionika.
To su Shelley Berc (SAD), Bojan Biolčev (Bugarska), Eric Brogniet i
Jean Luc Wauthier iz Belgije, Ewing Campbell (SAD), Gastao Cruz
(Portugal), Alfred Diwersy (Njemačka), Francois Deblue
(Švicarska), Desmond Egan (Irska), Augustin Fratila (Rumunjska),
Leena Lander i Antti Tuuri iz Finske, Elisa Lucinda (Brazil),
Helumuth Niederle (Austrija), Justo Jorge Padron (Španjolska),
Rifaat Sallam (Egipat), Natalija Vagapova (Ruska Federacija)i
Alexandru Vlad (Rumunjska). Iz Hrvatske sudjeluju Božica Jelušić,
Grytzko Mascioni, Slavko Mihalić, Pavao Pavličić i Ante Stamać.
Polovica tih književnika prevođeni su na brojne strane jezike i
međunarodno su priznati, a ostali su velika imena u svojim
zemljama, napomenuo je Lipovčan, dodavši da su oni zastupljeni na
brojnim književnim top ljestvicama. S obzirom da kod nas nisu
prevođeni, Lipovčan smatra da bi Književni razgovori mogli biti
prigoda da se hrvatski nakladnici i prevoditelji s njima dogovore o
mogućoj suradnji. Po njegovim riječima, smisao Razgovora je naći se
s ljudima koji mogu kompetentno govoriti o književnoj kulturnoj
politici svoje zemlje i o problemima koji su slični našima. Stoga se
posebna pozornost pridaje finskim, bugarskim i rumunjskim piscima,
čiji su jezici, kao i hrvatski, rijetkost u međunarodnoj
književnosti.
U subotu će se održati okrugli stol o središnjoj temi, u nedjelju će
pisci posjetiti Samobor, a za ponedjeljak se planira
predstavljanjanje nekoliko knjiga.
Organizatori su Društvo hrvatskih književnika i Društvo hrvatskih
književnih prevodilaca.
(Hina) ag mc