ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Jedan od glavnih razloga zašto poduzeća nisu pokretači razvitka, nego još uvijek usisavaju nacionalne financijske izvore, jest neprimjereno upravljanje poduzećima. Tu ocjenu iznio je dr. Žarko Primorac iz
PriceWaterhouse Coopersa na okruglom stolu Upravljanje financijama poduzeća citirajući navode iz izvješća Svjetske banke o Razvitku privatnog sektora u Hrvatskoj.
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Jedan od glavnih razloga zašto
poduzeća nisu pokretači razvitka, nego još uvijek usisavaju
nacionalne financijske izvore, jest neprimjereno upravljanje
poduzećima. Tu ocjenu iznio je dr. Žarko Primorac iz
PriceWaterhouse Coopersa na okruglom stolu Upravljanje
financijama poduzeća citirajući navode iz izvješća Svjetske banke
o Razvitku privatnog sektora u Hrvatskoj.#L#
Okrugli stol održan je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori u
organizaciji Privrednog vjesnika, a u sklopu 4. Međunarodnog
financijskog foruma koji se od 12. svibnja održava u Zagrebu.
Primoraca smatra da su se financije i financiranje poduzeća
posljednjih godina "drastično promijenili". Današnji financijeri
barataju znatno složenijim instrumentarijem kojim se može veoma
ozbiljno utjecati na poslovanje i položaj poduzeća.
Važnost novčanih tokova je golema jer čini temelj tržišne
ekonomije, napomenuo je direktor financija Ericsson Nikola Tesla
Lars Jacobson. Ukoliko poduzeća, pojedinci ili zemlje ne mogu
stvarati pozitivan novčani tok, ocijenio je, doživjet će neuspjeh.
Taj neuspjeh može biti bankrot, devalvacija, nestašica dobara ili,
pak, nezaposlenost. Nijedna financijska institucija neće davati
kredite poduzećima ili pojedincima koji imaju dugoročan negativan
novčani tok jer to je važnije od dopunskih jamstava, utvrdio
Jacobson.
Sličnoga je mišljenja i dr. Mladen Vedriš iz Sonder Consulting
Engineeringa iz Zagreba, koji ističe da bilo domaći ili inozemni
investitor zahtijeva ispunjenje dva preduvjeta: sigurnost
ulaganja i konkurentnu stopu povrata. Hrvatska je danas daleko od
toga da ponudi kvalitetno zadovoljavanje tih kriterija, smatra
Vedriš, a za iskorak je potrebno uvažavanje stručnih argumenata i
izradba pravilne ekonomske politike.
O drugačijim načinima financiranja poslovanja, osim "trčanja" po
kredite u banke govorila je i direktorica likvidnosti u Plivi
Tatjana Banek rekavši da je Pliva prva u Hrvatskoj počela izdavati
kunske komercijalne zapise.
Dr. Guste Santini sa Ekonomskog fakulteta, smatra da ti novi
"papiri" imaju vrlo malo šanse, da tečaj kune ne bi trebalo
mijenjati, te da je potrebno stopu poreza na dodanu vrijednost
smanjiti na 15 posto.
(Hina) alt db