ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" svoj Dan tradicionalno obilježava 30. travnja, u spomen na dan pogibije hrvatskih velikana Zrinskih i Frankopana. Glavna podružnica Zagreb u toj je prigodi organizirala
predavanje o "Napretkovu" stipendistu nobelovcu Vladimiru Prelogu u "Plivinu" Klubu. O znanstveniku svjetskoga glasa i učitelju hrvatskih kemičara, koji je zajedno s australskim kemičarem J.W. Cornforthom 1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju, govorio je dr. Kruno Kovačević, pomoćnik direktora i predsjednik Znanstvenoga vijeća Instituta "Plive" d.d.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"
svoj Dan tradicionalno obilježava 30. travnja, u spomen na dan
pogibije hrvatskih velikana Zrinskih i Frankopana. Glavna
podružnica Zagreb u toj je prigodi organizirala predavanje o
"Napretkovu" stipendistu nobelovcu Vladimiru Prelogu u "Plivinu"
Klubu. O znanstveniku svjetskoga glasa i učitelju hrvatskih
kemičara, koji je zajedno s australskim kemičarem J.W. Cornforthom
1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju, govorio je dr. Kruno
Kovačević, pomoćnik direktora i predsjednik Znanstvenoga vijeća
Instituta "Plive" d.d. #L#
Vladimir Prelog rođen je u Sarajevu 23. srpnja 1906. Njegova
predanost znanosti mogla se naslutiti već u ranim mladenačkim
godinama. O tome govori i jedna "crtica" iz bogata Prelogova
životopisa - prvi znanstveni rad objavio je u dobi od 15 godina.
Mladoga je Preloga na znanstveni rad poticao i njegov prvi profesor
kemije Ivan Kurija, s kojim je, kazao je Kovačević, Prelog
kontaktirao i kao zagrebački đak i praški student, a i poslije.
Prelogovim povratkom u Zagreb iz Praga za kemičare u Hrvatskoj
počelo je razdoblje koje je u hrvatskoj znanosti znano kao
"Prelogova škola organske kemije". Od 1935. do 1941. sa suradnicima
je objavio 50-ak znanstvenih radova visoke znanstvenoistraživačke
razine. Tada je Prelog počeo i znanstvenu suradnju s tvornicom
"Kaštel", od koje je poslije nastala "Pliva", u sklopu koje je pak
1952. osnovan i Istraživački institut.
Prelogova suradnja i potpora hrvatskim kemičarima nije izostala ni
nakon njegova odlaska u Zuerich na Visoku tehničku školu, gdje je na
početku bio suradnik proslavljenoga kemičara nobelovca Lavoslava
Ružičke. Kad god je to bilo moguće, Prelog je surađivao s hrvatskim
kemičarima, od kojih su neki boravili i na studijskim
istraživanjima u njegovu zueriškome laboratoriju.
"Kruna" priznanja velikomu znanstveniku bila je dodjela Nobelove
nagrade. Ni u domovini nisu izostala priznanja Prelogu, među kojima
su i dvije državne nagrade, počasni doktorati sveučilišta u Zagrebu
i Rijeci, izvanredno članstvo HAZU-a i td. Pa ipak, velikan
hrvatske i svjetske znanosti još danas nema svoju ulicu u hrvatskoj
metropoli, koju je bez sumnje i zaslužio, rekao je dr. Kruno
Kovačević.
Iako u poodmakloj životnoj dobi, Vladimir Prelog nije "šutio" ni za
agresije na Hrvatsku, već je bio među prvim potpisnicima poznatoga
Apela nobelovaca. O Prelogovoj uključenosti u zbivanja u tijeku
Domovinskog rata u Hrvatskoj svjedočila je danas i Ljubica Pavić,
predsjednica udruge "Bedema ljubavi". Rekla je da se Prelog
uključio u akciju darivanja spomenara "Stiskom ruke do srca" koju
su potaknuli Hrvatski humanitarni forum u Švicarskoj i "Bedem
ljubavi", a bio je i donator jednom invalidu Domovinskoga rata iz
Rijeke.
(Hina) ip dd