STATISTIKA

Statistika U HRVATSKOJ 318.157 NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj ožujka ove godine bilo 318.157 nezaposlenih, 1,4 posto više nego u mjesecu ranije i 8,8 posto više nego u lanjskom ožujku, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 110.011. Slijedi 73.509 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 68.655 nekvalificiranih i 45.126 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.566, a s višom 9290. Zbog prestanaka rada poslodavca u ožujku je posao izgubilo 809 osoba. Ukupno je u evidenciji krajem toga mjeseca bilo 22.758 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao, 0,05 posto više nego mjesec dana ranije. Taj broj ne uključuje osobe koje su izgubile posao zbog sanacije poduzeća. S evidencije Zavoda zaposleno je tijekom ožujka 8305 osoba, 16,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, odnosno njih 5732. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja, brisano je 8086 osoba, 27,6 posto više nego u ožujku lani. Od ukupnog broja nezaposlenih, prvi je puta posao tražilo njih 92.591, odnosno 1,4 posto više nego u ožujku lani. Novčanu je naknadu u tome mjesecu koristilo 54.285 osoba, 5,3 posto više nego u veljači i 11,4 posto više nego u ožujku prošle godine. U HRVATSKOJ 1,31 MILIJUN ZAPOSLENIH - Zaposlenih je u veljači ove godine u Hrvatskoj bilo 1,31 milijun, što je 0,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 19,3 posto, odnosno 0,2 postotna boda viša nego u siječnju. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u veljači je radilo milijun osoba, 0,5 posto manje. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 202,5 tisuća, 0,4 posto više, dok je aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika bilo 108,1 tisuća ili 0,2 posto manje. U poslovnim subjektima u prerađivačkoj industriji bilo je najviše zaposlenih, 257 tisuća, no, 0,8 posto manje nego u siječnju. Slijedi 134,4 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, jedan posto manje, te 119,8 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 2946 KUNA - Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena za siječanj ove godine u Hrvatskoj iznosila je 2946 kuna, što je realno 0,5 posto manje nego u prosincu lani, ali i 14 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je zaposlenima u financijskom posredovanju, 4164 kuna i bila je viša 2,7 posto u odnosu na prosinac. Slijede prosječne neto plaće zaposlenih u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, 3684 kune, 0,7 posto niže te zaposlenima u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, kojima je isplaćeno 3658 kuna, 0,9 posto manje nego u prosincu. Najniže prosječne mjesečne neto plaće isplaćene su zaposlenima u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 2451 kunu ili 2,3 posto manje, ribarstvu, 2444 kune ili 6,3 posto manje te zaposlenima u građevinarstvu, 2397 kuna, odnosno 2,4 posto manje nego u prosincu. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U OŽUJKU 0,6 POSTO NIŽA - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bila 0,6 posto niža nego u istom mjesecu lani. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, jedino je porasla proizvodnja energije, i to za 15,3 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 7,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,0 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, 4,1 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,4 posto. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla je u ožujku 15,1 posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju 10,8 posto viša. U prerađivačkoj industriji zabilježen je pad proizvodnje od 3,4 posto u odnosu na lanjski ožujak. Najveći rast proizvodnje, od 55,1 posto, ostvaren je pri proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira. Slijedi izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa, s rastom proizvodnje od 16,9 posto, i proizvodnja električnih strojeva i aparata, s porastom od 14,9 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u proizvodnji uredskih strojeva i računala, za 54,4 posto i radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, za 45,3 posto. U prva je tri ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 3,6 posto niža nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja energije pritom je porasla 18,3 posto, dok je kapitalnih proizvoda pala 14,3 posto, intermedijarnih proizvoda 8,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5,6 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 2,6 posto. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji istodobno je smanjena 7,5 posto, u rudarstvu i vađenju 13,2 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla 20,3 posto.