US IHT 10.V. BEOGRAD PRED SUDOM

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 10. V. 1999. Odvedimo Beograd pred Svjetski sud zbog Kosova "Intervencija NATO-a u Jugoslaviji je kršenje UN-ove povelje i vjerojatno će se Savezna Republika Jugoslavija usredotočiti na to gledište kad u ponedjeljak na Svjetskom sudu bude izlagala svoju tužbu protiv nekih država NATO-a. No što je s Kosovarima? Narod Kosova ima pravo na zaštitu međunarodnoga zakona. Ženevske konvencije iz 1949. i njihovi protokoli iz 1977. osiguravaju zaštitu građana u slučajevima unutarnjega oružanog sukoba. Problem s tim konvencijama jest nedostatak djelotvornih mehanizama za njihovu provedbu. Naravno, to zahtijeva žurni popravak. No čak i da među zemljama postoji slaganje o tomu kako to učiniti (što nije slučaj), akcija ne bi stigla na vrijeme za Kosovare. Sadašnji svjetski poredak daleko je od savršenog. To ne treba uzeti kao ispriku za kršenje civiliziranih mehanizama koji postoje, već kao ohrabrenje da se oni iskoriste koliko je to moguće. Jedan od tih mehanizama pruža Konvencija o genocidu iz 1948. Ugovor jasno omogućuje da međunarodni sud u Haagu sudi u slučaju razmirica koje izbijaju među državama, pod uvjetima konvencije. Svaka država sudionica može od suda tražiti presudu o navodnim kršenjima konvencija bilo gdje u svijetu. Drugim riječima, Bolivija ili Kazahstan, upravo kao i druge sudionice konvencije, imaju pravni interes u postizanju odluke Svjetskog suda o pitanju zločina na Kosovu. Sve što te zemlje trebaju učiniti jest ispuniti obrazac molbe na sudu i tako pokrenuti parnicu protiv Savezne Republike Jugoslavije (koja je također potpisala konvenciju o genocidu). Sad kad se osam država NATO-a mora pojaviti na sudu da se obrani od jugoslavenskih tvrdnji, one bi također mogle iskoristiti priliku da ispune takav obrazac protiv Beograda. To bi mogli učiniti u odvojenom obrascu ili bi mogli iznijeti protutvrdnje u okviru jugoslavenskog slučaja. Država koja podnese takvu tužbu Svjetskom sudu mora priložiti dokaze prima facie - u ovom slučaju, da su djela počinjena na Kosovu kršenje konvencije. Konvencija genocidna djela određuje kao djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. Pravni temelji za tužbu prema konvenciji o genocidu temeljito su iskušani u jednom primjeru, slučaju tužbe Bosne-Hercegovine protiv Savezne republike Jugoslavije. Taj je slučaj prošao kroz dugu fazu preliminarnog sudskog postupka u kojem je na posljetku sud odbacio sve jugoslavenske prigovore što se tiče prihvatljivosti dokaza i jurisdikcije. (...) Svjetski je sud poznat po dugim parnicama. Međutim, on je također poznat po tome što je kadar brzo djelovati, kad se traže privremene mjere. Privremene mjere koje bi se tražile trebale bi uključivati nalog da Jugoslavija smjesta prestane sa svojim strašnim djelima na Kosovu. Zamislivo je da bi takva odluka uključivala nalog da se izbjeglicama zajamči brz povratak kućama. Kad bi sud donio takvu presudu, te ako Jugoslavija odluči da joj se ne pokori, slučaj se može predati Vijeću sigurnosti. UN-ova povelja Vijeću daje ovlast da izvrši sudbeni pravorijek mjerama o kojima će odlučiti Vijeće. Budući da su sve stalne članice Vijeća također potpisnice konvencije o genocidu, teško je zamisliti da bi itko od njih mogao prigovoriti djelotvornoj provedbi takve presude Svjetskog suda. Haag se često smatra glavnim gradom međunarodnog zakona. Ovaj će tjedan on također biti mjesto događanja velike mirovne konferencije. Mnogo će se tisuća ljudi skupiti pod pokroviteljstvom koalicije građanskih organizacija, Haaškog apela za mir, radi razmatranja Programa za mir i pravdu koji traži mirno rješenje sukoba i znatno proširenje uloge Svjetskog suda", piše Phon van den Biesen, amsterdamski odvjetnik i zamjenik zastupnika Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde te tajnik Haaškog apela za mir.