DEN HAAG, 9. svibnja (Hina) - Savezna Republika Jugoslavija u ponedjeljak će, pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, dobiti priliku obrazložiti svoj zahtjev tom najvišem pravosudnom tijelu UN-a za poduzimanjem "privremenih
zaštitnih mjera" kojima bi se zapravo obustavili napadi NATO-a na SRJ i otvorio put odšteti za nanesene ljudske i materijalne gubitke.
DEN HAAG, 9. svibnja (Hina) - Savezna Republika Jugoslavija u
ponedjeljak će, pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu,
dobiti priliku obrazložiti svoj zahtjev tom najvišem pravosudnom
tijelu UN-a za poduzimanjem "privremenih zaštitnih mjera" kojima
bi se zapravo obustavili napadi NATO-a na SRJ i otvorio put odšteti
za nanesene ljudske i materijalne gubitke. #L#
Deset država članica Sjevernoatlantskog saveza, prema Beogradu,
prekršile su niz međunarodnih konvencija, uključivši Konvenciju o
spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kada su prije mjesec
i pol otpočele zračne napade na SRJ u cilju postizanja rješenja
kosovskog pitanja.
"Zračnim napadima Belgija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija,
Nizozemska, Portugal, Španjolska, Velika Britanija i Sjedinjene
Države prekršile su svoje međunarodne obveze koje propisuju
zabranu primjene sile protiv druge države, kao i poštivanje njezina
suvereniteta", smatra Beograd.
Obukom, naoružavanjem i financiranjem terorističkih grupa,
odnosno Oslobodilačke vojske Kosova, prekršene su, pak,
međunarodne obveze prema neuplitanju u unutarnje stvari druge
države, dodaje Beograd.
Jugoslavenske vlasti nadalje tvrde da su ubijanjem civila,
napadima na poduzeća, komunikacije, zdravstvene i kulturne
ustanove također prekršene obveze zaštite civilnog stanovništva i
civilnih objekata u ratu i obveze o osiguranju temeljnih ljudskih
prava i sloboda.
Na dušu NATO-u stavlja se i razaranje manastira i drugih povijesnih
i kulturnih spomenika, kao i uništavanje okoliša napadima na
rafinerije i tvornice kemijskih prerađevina.
Na listu "grijeha NATO-a" Beograd stavlja i kršenje obveza o
nekorištenju zabranjenog oružja.
Također, drži SRJ, prekršeno je i pravo na slobodni međunarodni
riječni promet.
Sve navedene akcije deset od 19 članica NATO saveza, ocjenjuju
jugoslavenske vlasti, dovode do kršenja obveze o zabrani
"namjernog stvaranja takvih uvjeta života koji vode u fizičko
uništavanje nacionalne skupine", odnosno do genocida.
Na javnu raspravu koju je, po podnošenju jugoslavenskog zahtjeva
koncem travnja, sazvao Sud pravde, pozvano je i deset prozvanih
zemalja. Sud će bit spora moći razmatrati tek kad sve zemlje
prihvate njegovu nadležnost.
Na dvodnevnom saslušanju, koje se u haškoj Palači mira otvara
očitovanjem potpredsjednika suda Christophera Weeramantrija,
prvo će novi suci položiti prisegu. Naime, svaka strana u sporu mora
biti zastupljena sucem iz te zemlje i stoga se postavljaju "ad hoc
suci" iz onih zemalja koje nemaju svojeg predstavnika.
Jugoslavija je za tu funkciju nominirala prof. Milenka Kreču.
SRj će se Sudu potom obratiti prva i njoj je dodijeljeno dva sata u
kojima treba izložiti optužbe na račun svih deset zemalja. Nakon
toga abecednim će redom svoje argumente iznositi prozvane države.
Prva je Belgija, a posljednje će se očitovati Sjedinjene Države.
Jugoslaviju će predstavljati glavni pravni savjetnik u
ministarstvu vanjskih poslova Rodoljub Etinski i veleposlanik u
Nizozemskoj Milan Grubić, dok će deset članica NATO-a biti
predstavljeno uglavnom na razini glavnih pravnih savjetnika
ministarstava vanjskih poslova.
Prvo očitovanje suda očekuje se za dva do tri tjedna.
Jugoslavensku tužbu, kao neosnovanu, ciničnu i apsurdnu, odbacile
su proteklog tjedna SAD, Britanija, Kanada, Francuska i Njemačka.
Međunarodni sud pravde osnovan je 1945. i nadležan je za sporove
među državama. Sjedište mu je u Den Haagu. Pred tim se tijelom od
1993. vodi i spor BiH protiv SRJ kojim BiH traži odgovornost
Beograda za kršenja Konvencije o genocidu.
(Hina) ps ii