VIJEĆE EUROPE - PRIPREME ZA KONVENCIJU O NADZORU SLUŽBI SIGURNOSTI

STRASBURG, 26. travnja (Hina) - Parlamentalna skupština prihvatila je u ponedjeljak preporuku ministarskom odboru da se u Vijeću Europe pristupi izradi okvirne konvencije o nadzoru nad radom službi unutarnje sigurnosti. Sve političke parlamentarne skupine podržale su prijedlog smjernica za izradu takve konvencije koje je predložio Odbor za pravna pitanja i ljudska prava parlamentarne skupštine i sastavni je dio izvješća na tu temu na kojem je skupina od 15 parlamentaraca počela raditi još 1994. godine. Izvjestitelj Viorgy Prumda (Rumunjska, pripadnik skupine europskih narodnih stranaka je pripremu takve konvencije obrazložio potrebom daljnjeg prilagođavanja rada tih službi najvišim demokratskim standardima, prvenstveno u mnogim zemljama tranzicije, dodavši da neke od njih i u zemljama tradicionalne demokracije znadu također kršiti ljudska prava. U izvješću se naglašava da su službe sigurnosti potrebne demokratskim zemljama kako bi štitile nacionalnu sigurnost i slobodni demokratski poredak država. No, ima razloga i za zabrinutost jer te službe ako nisu pod demokratskom kontrolom znaju svoje zadatke "vidjeti i iznad poštivanja ljudskih prava", kazao je Prumda. Smjernice za izradu okvirne konvencije odnose se na organizaciju, operativne aktivnosti i efektivnu demokratsku kontrolu nad radom sigurnosnih službi. Tako se naglašava da te službe trebaju biti organizirane i djelovati na podlozi zakona usvojenih u normalnoj parlamentalnoj proceduri i temeljem javno objavljenih propisa. Službe sigurnosti trebale bi kao jedinu svoju ulogu imati zaštitu nacionalne sigurnosti tj. suzbijati one prijetnje koje su "vidljive i stvarne" za demokratski poredak države i društva. One se ne bi trebale baviti pitanjima ekonomskog i organiziranog kriminala, osim kada i oni predstavljaju stvarnu opasnost za nacionalu sigurnost. Izvršne vlasti ne smiju imati ovlaštenje za proširenje uloge tih službi, čiji ciljevi i sadržaj rada moraju biti utvrđeni isključivo zakonom, a u slučaju sukoba u tumačenju propisa o tome trebaju odlučivati sudovi. "Službe unutarnje sigurnosti ne smiju ni u kojem slučaju služiti kao sredstvo pritiska na nacionalne manjine, političku opoziciju, te vjerske ili druge posebne skupine pučanstva", kaže se u jednoj od smjernica. "Poželjno je da službe unutrašnje sigurnosti ne budu u sastavu vojnih struktura", ističe se dalje, a proračunska sredstva za njihov rad trebaju proći kroz redovitu parlamentalnu proceduru. Službe sigurnosti moraju poštivati odredbe europske konvencije o ljudskim pravima. Telefonska prisluškivanja i druga ograničenja ljudskih prava moraju dobiti prethodno posebno odobrenje sudskih vlasti. Takva vrsta aktivnosti mora biti vremenski ograničena, najviše do tri mjeseca, a kada npr. telefonska prisluškivanja budu završena, zainteresirane osobe moraju biti obavještene da je prema njima bila poduzeta takva mjera. Izvršna vlast trebala bi prema smjernicama o okvirnoj konvenciji obavljati naknadnu kontrolu rada službi sigurnosti, obvezujući ih npr. na podnošenje "detaljnih godišnjih izvješća o svojim aktivnostima". Bilo bi najpogodnije ako bi se dnevni nadzor nad radom tih službi povjerio jednom ministru u vladi. Taj bi ministar trebao podnijeti godišnje izvješće parlamentu o radu sigurnosnih službi. Parlamenti moraju usvojiti "jasne zakone" kao legalnu podlogu gradskih službi. Parlamentalna vlast morala bi također striktno nadzirati proračune službi sigurnosti. Unutar parlamenta nadzor nad radom službi sigurnosti trebao bi obavljati višestranački sastavljen odbor. Sudovi bi prema smjernicama za izradu konvencije trebali biti ovlašteni na vršenje "široke prethodne i naknadne kontrole". U smjernicama se kao primjer navodi pravo svih osoba koje drže da su im bila povrjeđena ljudska prava s djelovanjem ili propuštanjem djelovanja organa sigurnosti, na podnošenje sudske tužbe. (Hina) mbo sd