AU 10.5.DIE PRESSE-KNJIGA O DAYTONU

AUSTRIJA DIE PRESSE 10. V. 1999. Trijezan pogled na daytonsku konferenciju "Od 1. do 29. studenoga 1993. u Daytonu, Ohio, isposlovan je 'Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini' između Hrvata, Muslimana i Srba. Dne 14. prosinca u Parizu se dogodilo svečano potpisivanje sporazuma od zaraćenih strana. Od tada je prošlo više od tri godine. Vrijeme je da se o Daytonskom sporazumu napravi sažetak. Henriette Riegler, znanstvena suradnica Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Laxenbergu, to na stručan način čini u svojoj knjizi. Kratko ali ozbiljno skicira izglede Bosne i Hercegovine za budućnost na temelju Daytonskoga sporazuma. Analizira pretpostavke mirovnih pregovora, sadržaj mirovnoga sporazuma, njegovu provedbu kao i ne baš zanemariv utjecaj susjednih država na mirovni proces u zemlji. Mnoge iluzije koje su bile povezane s Daytonskim sporazumom, u međuvremenu su se raspršile. Ponajprije je nestala nada da će se ponovno uspostaviti multikulturalno društvo koje je postojalo prije rata. Ta je težnja Daytonskoga sporazuma, izražena u nekim formulacijama, po mišljenju autorice bila jednostavno nerealna, jer je ispustila iz vida činjenične rezultate rata. Obrnuti zaključak dakako nije dopustiv: one točke sporazuma koje su provedene potpuno ili djelomično, ne zahvaljuju to samo svom velikom sadržaju realizma. Iza toga su dakako stajali i stoje jaki vanjski politički i gospodarski interesi. Ako je već sadržaj Daytonskoga sporazuma bio određen sukobima interesa, to u velikoj mjeri pogađa i njegovu provedbu. 'Nadzor sličan protektoratu nad bosanskim žarištem sukoba, usporediv s položajem poslijeratne Njemačke i Austrije', vanjskim se političkim akterima činio preskupim. 'Umjesto toga trebala je proći stabilizacija sukoba na načelnom priznanju statusa quo', piše Henriette Riegler, koja početnu fazu mirovnoga procesa točno naziva 'fazom produljenog primirja'. Knjiga nabraja više nedostataka sporazuma. Ipak je omogućio početak mirovnoga procesa u Bosni. Hoće li se on nastaviti, ovisi dakako o političkoj volji međunarodne zajednice a ponajprije o sklonosti regionalnih aktera reformama" - piše Hans Kronspiess.