BA-YU-RAT-POLITIKA-IZBJEGLICE-Organizacije/savezi-Obrana-Ratovi-Izbjeglice/prognanici NJ 4.V.SZ:DODIK TRAŽI MEĐ. POMOĆ NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG4. V. 1999.Voda na mlin radikala"Premijer Milorad Dodik želi djelovati opušteno. 'Kao
što vidite u našemu gradu, kontroliramo situaciju', izjavljuje premijer republike srpske u razgovoru s novinarom u njezinu glavnom gradu Banjoj Luci. Gotovo šest tjedana nakon početka NATO-vih zračnih napada na Jugoslaviju, stanje u republici bosanskih Srba uistinu se smirilo. Doduše, iz republike srpske otišli su već prije nekoliko tjedana gotovo svi suradnici humanitarnih organizacija i predstavništava članica NATO-a. Predsjednici Sjedinjenih Država i 15 članica Europske unije službeno su povučeni poradi vlastite sigurnosti.Bosanski mirovni proces u okviru Daytonskog sporazuma očito je zakočen. Procjena međunarodnih organizacija o daljnjem slijedu sukoba odlučit će hoće li dosadašnji uspjesi posrednika u Bosni biti trajni. Zasad je sloboda kretanja između srpskog i hrvatsko-muslimanskog područja još zajamčena, bez ikakvih problema. 'No, već sutra stanje se može promijeniti', upozorava premijer Dodik. 'Činimo sve kako bismo radikalne snage držali pod kontrolom',
nanici
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
4. V. 1999.
Voda na mlin radikala
"Premijer Milorad Dodik želi djelovati opušteno. 'Kao što vidite u
našemu gradu, kontroliramo situaciju', izjavljuje premijer
republike srpske u razgovoru s novinarom u njezinu glavnom gradu
Banjoj Luci. Gotovo šest tjedana nakon početka NATO-vih zračnih
napada na Jugoslaviju, stanje u republici bosanskih Srba uistinu se
smirilo. Doduše, iz republike srpske otišli su već prije nekoliko
tjedana gotovo svi suradnici humanitarnih organizacija i
predstavništava članica NATO-a. Predsjednici Sjedinjenih Država i
15 članica Europske unije službeno su povučeni poradi vlastite
sigurnosti.
Bosanski mirovni proces u okviru Daytonskog sporazuma očito je
zakočen. Procjena međunarodnih organizacija o daljnjem slijedu
sukoba odlučit će hoće li dosadašnji uspjesi posrednika u Bosni
biti trajni. Zasad je sloboda kretanja između srpskog i hrvatsko-
muslimanskog područja još zajamčena, bez ikakvih problema. 'No,
već sutra stanje se može promijeniti', upozorava premijer Dodik.
'Činimo sve kako bismo radikalne snage držali pod kontrolom',
dodaje on.
Dodik je stekao reputaciju umjerenog političara, spremnog na
suradnju, te stoga uživa potporu visokog predstavnika međunarodne
zajednice u Bosni Carlosa Westendorpa. Istodobno je Westendorp
početkom ožujka ove godine smijenio radikalnog predsjednika RS
Nikolu Poplašena zbog opstrukcije. Borba za vlast između
nacionalističkih bosanskih Srba, okupljenih oko Poplašena, i
Dodikovih pristaša još nije odlučena. Po općoj ocjeni ekstremisti
su jači, ali Dodik smatra da je njihov utjecaj minimalan. U svakom
slučaju, republika srpska sada hitno treba međunarodnu pomoć,
napominje on: 'Samo ako je dobijemo, moći ćemo stanje učiniti
sigurnim'.
Neposredno nakon prvih zračnih napada NATO-a nasilni demonstranti
opustošili su u Banjoj Luci ispostave veleposlanstava SAD, Velike
Britanije, Francuske i Njemačke. Napadnuti su i uredi humanitarnih
organizacija. Lokalna policija nije intervenirala. Zgrade nije
štitila ni međunarodna policijska postrojba IPTF, koja se gotovo
više uopće ne pojavljuje u Banjoj Luci, a očito ni u ostalim
dijelovima RS. Prije nekoliko dana napetost u Banjoj Luci donekle
je popustila. Prosvjedi protiv NATO-a ograničeni su ponajprije na
večernje tiho prisjećanje u središtu grada.
Republika srpska jasno osjeća gospodarske posljedice rata budući
da je privredno jako tijesno prepletena sa Srbijom i da brojna
poduzeća proizvode za srpsko tržište ili funkcioniraju kao
dostavljači dijelova za srpska poduzeća. Dodik tvrdi da je od kraja
ožujka posao izgubilo 30 tisuća ljudi. 'Naš gospodarski napredak iz
proteklih mjeseci načelno je anuliran', ističe on. Srednjoročno
gledano, Dodik strahuje od 'socijalnih nemira', koje bi mogli
iskoristiti radikali. 'Vi znate da određeni politički vođe, koji
žele sukob, vješto instrumentaliziraju ljude'.
Gospodarski problemi pojačani su stalnim priljevom izbjeglica iz
Srbije, koji dolaze u republiku srpsku zbog zračnih napada. Mnogi
od njih useljavaju u prazne kuće Hrvata i Muslimana, čiji se
povratak time privremeno čini isključenim. Istodobno je federacija
u Bosni i Hercegovini primila oko 32 tisuća muslimanskih izbjeglica
s Kosova i iz Sandžaka. Procijenjeno je da je iz Srbije u smjeru
Bosne otišlo nekoliko stotina dezertera u želji da izbjegne vojni
angažman protiv stanovništva Kosova", izvješćuje Jens Schneider.