RDW 1.V.AMSTERDAMSKI UGOVOR

NJEMAČKI RADIO - RDW 1. V. 1999. Amsterdamski ugovor - miljokaz s ograničenim rokom trajanja "Danas (1. svibnja) na snagu je stupio Amsterdamski ugovor. Je li to miljokaz europske integracije ili pokušaj reforme Europske unije koji je u začetku zastao u razvitku? Da je Europa danas isti kontinent kao prije deset godina, znatno bi lakše bilo donijeti pravedan sud o novoj pravnoj osnovi EU-a. Imajući u vidu samo postojeću Europsku uniju, Amsterdamski ugovor bez dvojbe je bitan napredak. Dok je dosadašnji ugovor iz Maastrichta stvorio samo osnovu za dovršenje jedinstvenog tržišta i start europske monetarne unije, Amsterdamski ugovor obuhvaća daljnja politička područja na kojima je zajedničko djelovanje Europljana već odavno nužno. Tko nije već od početka kosovske krize poželio jedinstvenu i djelotvornu vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, nakon što su Europljani sramotno zakazali u Bosni? Amsterdamski ugovor u tom pogledu poduzima novi pokušaj: ubuduće primjerice neće biti moguće istupanje pojedinih država iz većinski donesene odluke o sankcijama ili embargu. I konačno bi vanjska i sigurnosna politika trebala dobiti predstavnika u jednoj osobi. Već na koelnskom susretu predsjednika država i vlada Europske unije za nešto više od mjesec dana bit će imenovan visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku. Prošlosti bi trebalo pripadati i mučno i sramotno cjenkanje oko raspodjele i prihvata ratnih izbjeglica, što se ponovno pokazalo na primjeru s Kosova protjeranih Albanaca. Amsterdamski ugovor postavlja kamen temeljac zajedničke unutarnje i pravosudne politike, a time i ujednačavanja politike prema tražiteljima azila, izbjeglicama i doseljenicima. Time bi konačno trebala postati moguća pravedna i solidarna raspodjela tereta unutar Europske unije. I puno djelotvornije bi se trebala voditi borba protiv organiziranog kriminala koji ne poznaje granice i koji zabrinjava velik broj Europljana. Već u listopadu predsjednici država i vlada namjeravaju jedan susret posvetiti samo toj temi. Amsterdamski ugovor jača i prava Europskog parlamenta i predsjednika Europskog povjerenstva. Da je to nužno pokazalo se najkasnije s kronikom skandala zbog kojih je čitavo Europsko povjerenstvo podnijelo ostavku. Kad Europski parlament u srijedu bude glasovao o imenovanju Romana Prodija za predsjednika Europskog povjerenstva, Amsterdamski ugovor će prvi put biti za sve građane vidljivo ispunjen životom. Dosad su predsjednici država i vlada sami odlučivali o predsjedniku Povjerenstva. Parlament je sudjelovao u samo četvrtini odluka, što nije pristajalo uniji demokratskih država. Bez sumnje,kad bi Europa bila ista kao prije deset godina, sud o Amsterdamskom ugovoru ispao bi izrazito pozitivan. Ali, Europa se iz temelja promijenila. Pred vratima Europske unije stoji deset država srednje i istočne Europe i nadaju se što je moguće bržem ulasku. Konferencija vlada u Amsterdamu je prije svega Europsku uniju htjela osposobiti za to proširenje. Ali, taj cilj je jasno promašen. Niti veličina i sastav Europskog povjerenstva niti težina glasova u Ministarskom vijeću, a pogotovo pitanje većinskog odlučivanja i prava veta pojedinih država nisu riješeni. A svakomu je jasno da bi mehanizmi i postupci koji su nekoć uvedeni za šest članica paralizirali Europsku uniju od 20 i više članica. Zato ni reformski paket Agenda 2000 ni postupak proširenja koji je već otpočeo prošle godine ne mogu prikriti činjenicu da bez novog ugovora Europske unije nije moguće primanje novih članica. Zbog toga od Rige, preko Varšave, do Sofije glede Amsterdamskog ugovora imaju samo jednu nadu: da će doživjeti istu sudbinu kao i Maastriški, koji je nakon pet i pol godina ustupio mjesto svom nasljedniku. A već sad je jasno: za pet tjedana na susretu u vrhu Europske unije u Koelnu bit će već govora o koracima koji bi trebali voditi novom ugovoru Europske unije. Amsterdamski ugovor je dakle miljokaz - ali s ograničenim rokom trajanja. (RDW)