FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU DIE PRESSE-VEĆA EUROPA-28. IV.

AT-EUROPA I NATO AU DIE PRESSE-VEĆA EUROPA-28. IV. AUSTRIJADIE PRESSE28. IV. 1999.Veća Europa"Slovačka je NATO-u ponudila uporabu cijele svoje prometne mreže. Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska otvorile su Savezu svoj zračni prostor. Baltičke su republike otvoreno izrazile potporu NATO-u. Bez obzira na poseban slučaj Austrije, u cijeloj se Europi pokazuju jaki obrisi nove solidarnosti, stare su granice prekoračene. A jezgra te solidarne zajednice je NATO. Da je, kako tvrde kritičari, samo vojni savez, ne bi dugo nadživio raspad Varšavskog pakta. No, NATO je, kako pokazuje rat na Kosovu, bitno više od toga. On je, naime, zajednica za obranu interesa i vrijednosti slobodnih država. Na rubovima transatlantskoga saveza, u državama koje mu (još) ne pripadaju, često to bolje razumiju nego u zapadnim glavnim gradovima. U Rigi, u Sofiji i u Bukureštu ne vjeruju u mogućnost mirnog suživota slobode i neslobode. Pitanje može li NATO uspjeti protiv Miloševića tamo drže načelnim.Rat na Kosovu govori protiv teze Samuela P. Huntingtona: međusobno ne ratuju civilizacije, nego politički sustavi. Bugarska
AUSTRIJA DIE PRESSE 28. IV. 1999. Veća Europa "Slovačka je NATO-u ponudila uporabu cijele svoje prometne mreže. Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska otvorile su Savezu svoj zračni prostor. Baltičke su republike otvoreno izrazile potporu NATO-u. Bez obzira na poseban slučaj Austrije, u cijeloj se Europi pokazuju jaki obrisi nove solidarnosti, stare su granice prekoračene. A jezgra te solidarne zajednice je NATO. Da je, kako tvrde kritičari, samo vojni savez, ne bi dugo nadživio raspad Varšavskog pakta. No, NATO je, kako pokazuje rat na Kosovu, bitno više od toga. On je, naime, zajednica za obranu interesa i vrijednosti slobodnih država. Na rubovima transatlantskoga saveza, u državama koje mu (još) ne pripadaju, često to bolje razumiju nego u zapadnim glavnim gradovima. U Rigi, u Sofiji i u Bukureštu ne vjeruju u mogućnost mirnog suživota slobode i neslobode. Pitanje može li NATO uspjeti protiv Miloševića tamo drže načelnim. Rat na Kosovu govori protiv teze Samuela P. Huntingtona: međusobno ne ratuju civilizacije, nego politički sustavi. Bugarska primjerice nije manje obilježena pravoslavljem od Srbije, a ipak se otvoreno postavlja na stranu NATO-a kako bi štitila pravo na život pretežno muslimanskog albanskog naroda. Europa je u ovom stoljeću previše proživjela i premala je da bi u svojoj sredini još i danas mogla podnositi zločinačku državu koja vodi razorni rat protiv vlastitih državljana. Bez obzira na to iz kojih 'povijesnih' ili 'kulturalnih' razloga želi opravdati genocid, masovne progone i masovna silovanja. Nova politička solidarnost koja se oblikuje u sjeni kosovskoga rata pruža golemu prigodu za stvaranje novog europskog poretka. Hoće li on uspjeti, ne ovisi samo o ishodu rata nego i o tomu hoće li NATO i Europska unija u svoju sigurnosnu zonu uvući i istok i jugoistok. Oni koji još nisu shvatili da proširenje NATO-a i EU-a na istok ponajprije služi miru i sigurnosti naroda u Europi i žele ga odgađati do svetog nigdarjeva, pokazali su se nedostojnima kao političari. Odavno se više ne radi o Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Sloveniji. Ako Europa želi na svojem području spriječiti ratove i ostvariti mirovnu dividendu, neće zaobići integraciju Rumunjske, Bugarske, Slovačke i drugih zemalja koje se žele pridružiti. Oni koji još danas iznose argumente protiv proširenja Europske unije na Istok, da bi, recimo, branili agrarni poredak ili mnoga - u višestrukom smislu - skupa postignuća kontinentalnog europskog blagostanja, sutra će morati dopustiti pitanje što su zapravo učinili za mir u Europi. Pretpostavka svakoga novog poretka u Europi jest da se dobije rat protiv Slobodana Miloševića. NATO se bori protiv njega, a ne protiv Srba. Novi će poredak biti otvoren i obnovljenoj Srbiji, oslobođenoj šovinističkih političara, ideologa i ratnih zločinaca. U svakom slučaju, zadaću rušenja Miloševića, demokratizacije političkoga sustava i pridruživanja Europi, Srbima nitko ne može oduzeti. Za budućnost svoje zemlje i svojega naroda sami su odgovorni" - piše Karl-Peter Schwarz.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙